digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

CENZURA propalestinskog sadržaja - sunovrat demokratskih vrijednosti

Autor: Hasan Hasić Novembar 03, 2023 0

U doba sveopće informativne ekspanzije susrećemo se s blokadom sadržaja iz Palestine i propalestinskog sadržaja. Šta je iza toga i čemu to vodi? #Palestina #cenzura #shadowbanning #zasjenjivanje #digitalniaparthejd #društvenemreže #demokratija #zločiniizraela #digitalnaprava #tehnološkekompanije #algoritam #medijskaokupacija #politikadruštvenihmreža

Dok zločini Izraela nad Palestincima ne prestaju, Palestinci i milioni koji im pružaju podršku na različite načine suočavaju se s izazovima digitalne cenzure odnosno s narušavanjem digitalnih prava putem interneta. S obzirom na značaj društvenih mreža i okrenutost svjetske populacije ka informisanju putem takvih kanala, u tome se prepoznaje jedna od ključnih tačaka otpora agresivnom djelovanju izraelskih vlasti i proizraelskih glasova.

Ne čudi da je opća kritika upućena kompanijama koje su vlasnice društvenih mreža proteklih dana snažnija negoli uobičajena kritika na neobjektivno i pristrasno (proizraelsko) izvještavanje velikih svjetskih medija, posebno u SAD-u i Velikoj Britaniji.

Korisnici, prije svega Facebooka i Instagrama (Meta kompanija) ponovo su se žalili na cenzurisanje sadržaja podrške Palestini. Prema brojnim iskustvima, cenzura je bila osjetna, a posebno vidljiva kroz objavljivanje putem Instagram priča (story). Međutim, to nije prvi put da se takve poruke cenzurišu. Čini se da je trajanje te cenzure još jedna potvrda kontinuiteta zločina Izraela nad Palestincima.

U pogledu cenzure, aktuelan je termin shadow banning koji označava zasjenjivanje sadržaja na društvenim mrežama – odnosno sadržaj koji korisnik objavljuje je značajno manje vidljiv drugima. Kod zasjenjivanja sadržaja karakteristično je da se korisnik o tome ne obavještava. Dodatno zabrinjavajuće je što se zasjenjuju i sadržaji o humanitarnim akcijama pomoći narodu Palestine, na što se, također, žalio veliki broj korisnika.

Cenzuru u ovom slučaju treba posmatrati i u kontekstu novih medija, odnosno građanskog novinarstva, s obzirom na primat koji su društvene mreže zauzele u medijima i općenitom slanju informacija u svijet.

Dok se po svijetu raspravlja o pitanjima hibridnih prijetnji i sigurnosti, što uključuje djelovanje posredstvom društvenih mreža, aktuelne cenzure tokom zločina nad Palestincima govore drugu priču – pristup koji geostrateškim i političkim interesima daje prednost u odnosu na sve vrijednosti za koje se zalažu velike svjetske sile, ili, barem, nominalno stoje uz njih. 

Za Palestince važe drugi aršini

Evgeny Morozov, američki autor i istraživač, je još početkom prošle decenije upozoravao na te negativne strane interneta, odnosno, jedan je od onih koji su uočili potencijalno stradanje demokratije i vrijednosti za koje se demokratske vlade i društva zalažu pred izazovima društvenih mreža.

U intervjuu iz 2012. godine (Free Speech Debate), dostupnom na internetu u video i tekstualnom obliku, na upit da li vidi internet kao demokratizirajuću moć, između ostalog, istakao je da, ako se želi sačuvati internet kao oslobađajući prostor, “moramo ograničiti vlastite aktivnosti nadzora”. Dodao je da se do tada to nije desilo.

“Bojim se da će ta fascinacija s ‘oslobađajućim’ potencijalom biti korištena samo kao izgovor da se ne govori o neugodnim temama“, kazao je Morozov.

U nastavku razgovora je izrazio još jednu bojazan kazavši da su se SAD nametnule kao najveći pobornici slobode govora na internetu, dodajući: “uz pretpostavku da najveća prijetnja slobodi interneta dolazi iz Rusije, Kine, Bliskog istoka i Irana”. Potom je naglasio da “dok, ako zaista analizirate razvoj na internetu, vidite da su američke obavještajne agencije – FBI, CIA, NSA – i američke kompanije, koje djeluju zajedno, te koje predstavljaju najveću prijetnju slobodi interneta, bilo da grade alate za cenzuru koji se, potom, izvoze diktatorima ili alate za razvoj koji završavaju u rukama diktatora ili nemaju dovoljno razvijeno gledište o pitanjima anonimnosti”.

Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, aktuelizirano je pitanje hibridnih prijetnji, među koje spadaju i korištenje medija za razvoj proruskog narativa, ili opasnost cyber napada, ili niz drugih aktivnosti koje mogu ugroziti sigurnosno okruženje u svijetu. Ovo bi u Evropi značajno moglo utjecati na pitanje proširenja u okviru euroatlanskih integracija – što je važno pitanje za zemlje Zapadnog Balkana.

Međutim, dok se po svijetu raspravlja o pitanjima hibridnih prijetnji i sigurnosti, što uključuje djelovanje posredstvom društvenih mreža, aktuelne cenzure tokom zločina nad Palestincima govore drugu priču – pristup koji geostrateškim i političkim interesima daje prednost u odnosu na sve vrijednosti za koje se zalažu velike svjetske sile, ili, barem, nominalno stoje uz njih. U takvoj postavci su opravdane kritike vezane za drastičnu razliku u odnosu Zapadnih sila spram agresije Rusije na Ukrajinu te novih napada i zločina Izraela nad palestinskim narodom. Opravdano je i pitanje da li te politike vlada, i koliko, ustvari utječu na politike društvenih mreža.

Cenzura traje i sistemska je

Omar Zahzah, književnik i naučnik, je u maju 2021. godine, kada su izraelske snage vršile doseljeničko nasilje nad Palestincima u Šejh Džerrahu (Jerusalem), pisao o cenzurama na društvenim mrežama (Al-Jazeera English) oslovljavajući to “digitalnim aparthejdom”. Pri tome je tretirao slučaj iz aprila 2021. godine, kada su Zoom, Facebook i YouTube blokirali online akademski događaj “Čiji narativi? Koji slobodni govor za Palestinu?”, u organizaciji AMED-a (Arapski i muslimanski etnicetiti i dijaspora) pri Državnom univerzitetu u San Franciscu, Vijeća fakulteta udruženja na Univerzitetu u Kaliforniji i Istraživačkog instituta za humanističke nauke pri Univerzitetu u Kaliforniji. Zoom i druge platforme su događaj blokirale navodeći da je jedna od učesnica Leila Halid povezana s Narodnim frontom oslobođenja Palestine, koji je na listi terorističkih organizacija u SAD-u. Zahzah je naveo, između ostalog, da je, prema pravnim stručnjacima, ovaj argument neosnovan te predstavlja napad na akademske slobode. Događaj je, ustvari, dva puta blokiran.

Zahzah je, između ostalog, u tom tekstu dodao da se pri takvim cenzurama ne mogu okriviti samo proizraelski akteri, već da “društvene mreže od samog početka gravitiraju ka i usklađuju se s centrima moći u američkim kapitalističkim i imperijalističkim strukturama”.

I tokom nasilja u Šejh Džerrahu cenzurisanje sadržaja na Facebooku, Instagramu i Twitteru bilo je primijećeno. Tada je podsjetio da “najnoviji krug cenzure palestinskih postova o Sheikh Jarrahu na društvenim mrežama dio je većeg obrasca represije, uzimajući u obzir dugo i dobro dokumentovano saučesništvo između Izraela i društvenih mreža u reguliranju i cenzuriranju palestinskog sadržaja i profila”.

Iz Instagrama su tada kazali da je riječ o “globalnom tehničkom problemu”, o grešci koja je zahvatila i profile Palestinaca, a Twitter, u slučaju restrikcija profila palestinsko-američke autorice Merjem Bergusi, da je riječ, također, o “grešci”.

U izvještaju za 2020. godinu, Arapski centar za unapređenje društvenih mreža – 7amleh je skrenuo pažnju na nekoliko stotina zahtjeva iz Izraela od januara do maja te godine za brisanjem ili blokiranjem stranica, podržanih od izraelske Cyber jedinice, a preko osamdeset posto je prihvaćeno.

Također, u maju 2021. godine, u izvještaju “Napad na palestinska digitalna prava” 7amleh je naveo da su od 6. do 19. maja dokumentovali preko 500 slučajeva narušavanja digitalnih prava Palestinaca. Sadržaji i profili su bili uklanjani, reducirani ili izloženi restrikcijama, hashtagovi su skrivani, a ahivirani sadržaji brisani. Nakon njihovih reakcija, kompanije su vratile neke profile i cenzurisani sadržaj. U izvještaju su naglasili da se većina prijava (50%) odnosila na Instagram, 35% na Facebook, 11% na Twitter, 1% na TikTok, dok 3% slučajeva nije sadržavalo dovoljno informacija za obradu. U svoj izvještaj su uključili i sadržaj podsticanja na nasilje i govor mržnje putem WhatsAppa i Telegrama, zatim YouTube promociju sadržaja Izraelske agresije na Gazu (Ministarstvo strateških poslova Izraela je promovisalo video koji opravdava napade na Gazu), zamagljivanje područja Gaze na Google Maps maja 2021. godine, blokiranje donacija za palestinske humanitarne organizacije putem Venmo servisa.

O slučaju iz maja te godine oglasila se i organizacija Human Rights Watch (HRW) u oktobru iste godine provodeći nezavisnu istragu. Istakli su da je to što su kompanije priznale greške i njihov pokušaj da isprave neke od njih “nedovoljne i ne adresiraju skalu i opseg restrikcija prijavljenog sadržaja ili adekvatno pojašnjavaju zašto je do njih uopće došlo”.

U izvještaju HRW se ukazalo i na problematiku korištenja automatskih alata te su pri tome naveli primjer kako je Facebook algoritam interpretirao pogrešno objavu nezavisnog novinara, koji je nekada vodio vijesti na BBC Arabic, u kojoj je osudio Osamu bin Ladena – prema algoritmu, to je bila podrška Bin Ladenu. Zbog toga je novinaru blokiran prijenos videa uživo kratko prije negoli se publika pojavila.

“Ovakva vrsta automatskog uklanjanja sadržaja otežava novinarstvo i drugo pisanje te ugrožava daljnju sposobnost pravosudnih mehanizama da ponude pravni lijek žrtvama i odgovornost za počinioce teških zločina”, naveli su iz HRW u izvještaju.

7amleh je ponovo, u oktobru ove godine, pozvao tehnološke kompanije da poštuju digitalna prava Palestinaca.

 

 

Screenshot_105.png

U emisiji Al Jazeera Arabic “Što je skriveno, to je veliko”, 8. septembra 2023. godine emitovana je epizoda “Zatvoreni prostor”, koja je istražila kako izraelska vlada utječe na Metinu politiku cenzure u pogledu okupacije Palestine i zločina nad palestinskim narodom. Jedan od sagovornika je bio Eric Barbing, bivši direktor izraelske Cyber jedinice (Shin Bet), koji je priznao utjecaj Izraela na Meta i druge kompanije.

Utjecaj izraelskih vlasti na politiku društvenih mreža

U mjesecu septembru 2023. godine istraživački tim Al-Jazeera Arabic je realizovao i eksperiment u kojem je pokazano na koji način izraelska vlada utječe na Metinu politiku cenzure u pogledu okupacije Palestine i zločina nad palestinskim narodom. Znakovito je da je neposredno nakon emitovanja emisije ugašena Facebook stranica novinara Tamira el-Mišala, bez upozorenja.

Konkretno, u programu “Što je skriveno, to je veliko”, kreirana su dva Facebook profila koja su objavljivala vijesti o Izraelu i Palestini, jedan na arapskom, drugi na hebrejskom. Epizoda “Zatvoreni prostor” emitovana je 8. septembra i dokumentovala je kako Facebook reaguje na oba profila na potpuno drugačije načine. U prvom slučaju, ekipa je objavljivala vijesti i fotografije putem profila na arapskom o Palestincima koje je ubila izraelska vojska u napadu na grad Nablus. Facebook je neposredno nakon toga izbrisao sadržaj i upozorio da će stranica biti trajno blokirana. Simultano, ekipa je postavila istu vijest putem stranice na hebrejskom jeziku, ali s izraženijom grafikom – Facebook nije izbrisao stranicu niti poslao upozorenje.

Nedim en-Našif, direktor 7amleh organizacije, je tokom emisije naglasio da je sličan odnos primijećen i u slučaju nasilja nad Kašmircima i Rohinjama u Myanmaru, ali da to već nije slučaj s agresijom Rusije na Ukrajinu.

Istaknuto je da se 2016. godine, u Facebooku desila transformacija u pogledu sadržaja na arapskom, posebno u slučaju Palestine. O tome je govorio i to potvrdio Ešref Zejtun, direktor javne politike za Bliski istok i sjevernoafrički region u Facebooku u periodu od 2014. do 2017. godine.

“To se desilo kada je Izrael zaprijetio kompanijama društvenih medija i mreža novim zakonom koji predviđa velike kazne za kompanije koje se brzo ne suoče sa zahtjevima izraelske vlade, koju je predstavljalo Ministarstvo pravde. To je značilo brisanje propalestinskog sadržaja koji je razumijevan kao antisemitski ili kao okidač mržnje”, naglasio je Zejtun.

Najviše pažnje je privukao razgovor s Ericom Barbingom, bivšim direktorom izraelske Cyber jedinice (Shin Bet), koji je priznao utjecaj Izraela na Meta i druge kompanije, što je uključivalo gašenje računa i blokiranje antiizraelskog sadržaja “prema organizovanom planu”.

“Shin Bet, kao i mnoge kompanije prikupljaju ogroman broj podataka označavajući posebne riječi ili fraze. Nakon što su označene i detektovane, čovjek, a ne mašina, ih provjerava. Potom, odlučuju da li su te riječi ili rečenice omeđene terorističkim ciljevima. Nakon toga se konsultuju s pravnim savjetnikom u Shin Bet kompaniji”, pojasnio je Barbing.

Dodaje da se u obzir uzimaju riječi, rečenice, fotografije, pa čak i “sviđanja” na fotografijama šehida ili ubijanja druge osobe, a potom Meti šalju formalni zahtjev.

“Zahtijevamo u profesionalnom i dobro organizovanom maniru da budu uklonjeni. Obično su apeli pozitivno dočekani. U pojedinim slučajevima dolazi do rasprave, a ponekad dođe i do poduzimanja pravnih koraka. Kako god, većina sadržaja obično biva uklonjena s Facebooka i drugih mreža”, kazao je Barbing.

Najznačajnije ime o kojem su govorili u emisiji, a o kojem je i ranije bilo riječi kada se raspravljalo o utjecaju Izraela na politiku Meta kompanije, je Amy Palmor, član nadzornog odbora Mete, a Palmor je bila nekadašnja direktorica izraelskog Ministarstva pravde, kome i pripada gorespomenuta Cyber jedinica.

Na upit novinara kako mogu uvjeriti korisnike da je neko takvog profila član Odbora, jedna od članica Odbora Julie Owono je naglasila da je svaki član nezavisan te, između ostalog, kazala da se češće suprotstavljaju Facebooku negoli što zauzimaju njihovu stranu. Intervju s njom je i završio na toj temi. Owono je kazala da je isteklo predviđeno vrijeme za intervju te da se nisu dogovorili da pričaju o toj temi, a ako budu željeli, mogu se vratiti tome drugi put.

Poopćavanja u zvaničnim izjavama digitalnih kompanija i opravdavanja “greškom” više nemaju nekadašnju prođu. S druge strane, jasno je da će se demokratski aparat morati suočiti s takvom boljkom koja narušava povjerenje u sve institiucionalno što se izgradilo da bi se njime čovječanstvo zaštitilo.

Tehnička greška – ignorisanje vlastitog posrtanja

Glasnogovornik Mete Andy Stone je 15. oktobra na X objavio izjavu ove kompanije u pogledu storija (priča na Facebooku i Instagramu). Istaknuto je da je idetifikovan “bug” – greška koja je utjecala da priče u kojima se dijele video i ostali sadržaje ne pojavljuju valjano u pričama drugih ljudi, što je vodilo ka značajno smanjenoj vidljivosti. Kazali su da je ta greška utjecala “jednako širom svijeta te da to nema veze s predmetom sadržaja i da su to popravili što je brže moguće”. Naravno, s razlogom su korisnici izrazili nove sumnje, upitali zašto je ta greška još uvijek prisutna, itd. Nakon što je Meta blokirala eye.on.palestine račune, za što su ponovo optuženi za cenzuru, iz kompanije su 25. oktobra pojasnili da ih nisu blokirali zbog sadržaja koji su dijelili, već iz sigurnosnih razloga te su u procesu kontaktiranja vlasnika kako bi im omogućili pristup.

Primjetno je manje kritika na X (nekadašnji Twitter) u odnosu na Meta kompaniju, iako je optužbi, svakako, bilo. Podsjećamo, uslijed napada Izraela prekinute su sve telekomunikacijske veze Gaze sa svijetom. Na X mreži uslijedili su brojni apel vlasniku Musku da omogući Starlink za stanovništvo Gaze, kao što je to omogućio stanovnicima Ukrajine. U subotu 28. oktobra Musk je najavio da će omogućiti povezivanje Starlinkom međunarodno priznatim humanitarnim organizacijama i UN-u. Izraelski ministar komunikacija Shlomo Karhi, nakon toga, kazao je da će koristiti sva raspoloživa sredstva da spriječe Muska u tome ističući da bi Hamas mogao koristiti Starlink za svoje aktivnosti.Optužba za restrikciju je bilo i na TikToku. Al-Jazeera prenosi da je i ovaj put najviše slučajeva cenzure propalestinskog sadržaja detektovano na Facebooku i Instagramu.

Prepoznavanje ovakve vrste cenzure je jedan od koraka ka suočavanju s narušavanjem digitalnih prava Palestinaca i drugih koji im pružaju podršku. Podrška Palestincima i apeli da se zaustavi krvoproliće nad njima obilaze svijet uprkos cenzurama.

O tome kako se suprotstaviti cenzuri govorio je i gorespomenuti Ešref Zejtun u jednoj od nedavnih izjava AJ+. Skrenuo je pažnju da se takav algoritam može pobijediti samo preplavljivanjem sadržaja. Drugi preporučuju korištenje ostalih platformi poput X, Telegrama ili decentraliziranih platformi, ali se savjetuje i da se riječ poput “Palestina” ili “Gaza” pišu s tipogreškom ili sa stikerom preko riječi, pa i da se doda hešteg “Izrael”. Pojedini su ukazali da da se pravi razmak između objavljivanja takvog sadržaja, odnosno da se između dvije takve objave, postavi sadržaj nevezan za to, itd. To, dakako, ukazuje na značaj brojnosti podrške, koja se, u ovom slučaju, itekakako računa.

Šta preostaje od demokratije ili kakva je to demokratija koja se implementira u takvim društvima, pokazuje slučaj Palestine i (ne)moć da se gleda etničko čišćenje i genocid nad Palestincima u živom prijenosu uprkos cenzurama.

Društvene mreže – kao produkt i mehanizam demokratije – mogle bi izjesti unutricu demokratijama. Poopćavanja u zvaničnim izjavama digitalnih kompanija i opravdavanja “greškom” više nemaju nekadašnju prođu. S druge strane, jasno je da će se demokratski aparat morati suočiti s takvom boljkom koja narušava povjerenje u sve institiucionalno što se izgradilo da bi se njime čovječanstvo zaštitilo. Ili mogu da se prepuste samouništenju.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine