digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Društvo

Porast broja korisnika domova za stare

Autor: Elvedin Subašić Novembar 08, 2017 0
Porast broja korisnika domova za stare

Iako ima karakter tabu-teme, stanovanje u domovima za stare i iznemogle u Bosni i Hercegovini postaje sve aktuelnije i potreba u našim gradovima, na što ukazuje i sve veći broj novih domova i njihovih korisnika

Prema podacima Ministarstva rada i socijalne politike u Federaciji je aktivno devet javnih ustanova ovog tipa i to u Sarajevu, Travniku, Mostaru, Goraždu, Livnu, Zenici, Jablanici, Čapljini i Tuzli, dok postoji veći broj onih čiji su osnivači nevladine organizacije i fizička lica. Odgovorna ministarstva i zdravstvene inspekcije poseban nadzor vrše u privatnim domovima za stare i iznemogle u manjem entitetu. Prošle godine zdravstvene inspekcije su utvrdile da 40 domova nije imalo potrebnu dokumentaciju, dok je šest zatvoreno zbog loših uslova.

 

Različiti razlozi odlaska u domove

 

Za stanovanje u ustanovama koje pružaju smještaj, hranu, njegu i osnovne medicinske usluge osobe se prijavljuju samostalno, ali postoje i slučajevi kada porodice zbog nemogućnosti pružanja adekvatne zdravstvene njege prijavljuju svoje članove: očeve, majke, djedove, nane itd. Sjedišta javnih ustanova ovog tipa su u većim gradovima, stoga njihove usluge koriste i stanovnici obližnjih manjih gradova u kojima, uglavnom, nema domova za stare, kao u Kaknju, Visokom, Tešnju itd. Naravno, ovo ne znači da u manjim sredinama ne postoje domovi, kao u slučaju Teslića ili Kiseljaka.

Cijeli tekst

“Naši kapaciteti su trenutno popunjeni i svaki dan imamo nove zahtjeve. Očita je tendencija stalnog porasta starog stanovništva u BiH. Kada uzmete u obzir stopu nataliteta i mortaliteta, migraciju mladog stanovništva, povećanje ukupnog broja stanovništva starije dobi može se vidjeti jedno poražavajuće stanje, a s tim u vezi i sve veći broj onih kojima je potrebna kućna njega ili stalni boravak u ustanovama za stare i iznemogle. Mi imamo veliki broj ljudi koji žive sami i o kojima, nažalost, niko ne brine. Gubi se institucija tradicionalne bosanske porodice, koja je bila garant brige o starijim članovima. Mladi odlaze, kako se kaže ‘trbuhom za kruhom’, stoga sve više dolazi do izražaja potreba za ustanovama ovog tipa. Moram reći, koliko god to može zvučati grubo, starije osobe postaju ‘teret’ u našem društvu, što je suprotno svim našim ljudskim principima“, kazala je Jadranka Mikić, pomoćnik direktora JU Doma za stara lica u Zenici, u kojem postoji lista čekanja za prijem.

Islamsko učenje posebnu pažnju poklanja odnosu prema starijim osobama, koje zauzimaju važno mjesto u muslimanskoj porodici i društvu. Islam nam preporučuje da roditelji, nane i djedovi, ako žele, svoju svakodnevicu provode u toplini doma svoje djece.

“Ovozemni život okružuju dvije slabosti: djetinjstvo i starost. U doba nejakosti potporu nam daju roditelji i rođaci. Snagu u fazi iznemoglosti i sijedih vlasi pružaju nam djeca i unuci. Pored fizičkog pomaganja, snagu čine i redovna briga, osmijeh, razgovor, druženje i darivanje. Naši stariji su ispunili svoj emanet, jer su bili naša ‘lokomotiva’ koja nas je u djetinjstvu vukla naprijed. Ispunimo i mi svoj emanet i smjestimo naše starije u ‘vagone’ milosti i pažnje kako očajni ne bi na putu ostali! Moć i snaga su samo sa Allahom, pa ono što radi Allaha činimo – ne umara i nije nam teško!“, prokomentarisao je odnos prema starijima hafiz Nedžad Ćeman, profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi. U većini slučajeva bosanskohercegovačke mlađe generacije ne bi imale stanove, kuće, zemljišta i druge materijalne pretpostavke za normalan život da njihovi roditelji i djedovi nisu cijeli život radili kako bi sve ostavili upravo njima. Pitanje je koliko i na koji način će im se mlađe generacije pokušati odužiti u toku njihovog života.

Kako u toku života tako i nakon smrti naši preci treba da imaju posebno mjesto u našim životima. U tom kontekstu ovogodišnje hadžije Redžo i Aiša Klepić su na jednostavan način objasnili odluku da za djeda idu na hadž: “Sve ovo na čemu danas živimo bilo je djedovo i, zahvaljujući Allahu, preko njega danas ovo imamo i koristimo“.

« Učiti o historiji Bosne uz grb “Herceg-Bosne“ „Metode unaprjeđenja vještina učenja arapskog jezika kod učenika i studenata“ »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine