Ispitanici u skoro svim zemljama regiona su uvjerenja da je veza s ljudima u vlasti ili pripadnost političkoj stranci važan faktor u dobijanju posla – jedan je od rezultata istraživanja koje je provela Fondacija Friedrich-Ebert među mladim ljudima Jugoistočne Evrope za 2024. godinu
Studija o mladima Jugoistočne Evrope je objavljena u oktobru, a u novembru predstavljena na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Tom prilikom je predstavljen i pojedinačni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu. Ovo je treća studija, nakon 2015, odnosno 2018/19. godine. Obuhvaćeno je skoro 9.000 ispitanika starosti od 14 do 29 godina u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, Sloveniji, Grčkoj i Turskoj.
Riječ je o komparativnoj regionalnoj studiji i pojedinačnim izvještajima iz dvanaest zemalja. Glavni autor je Jasmin Hasanović, uz autore Eminu Adilović, Mirana Lavriča i Dragana Stanojevića, dok je urednički dio pripao Eleni Avramovskoj. Glavni autor izvještaja za BiH je Amer Osmić, profesor na FPN UNSA.
Studija je pripremljena na bazi reprezentativnog istraživanja koje je proveo IPSOS između 9. februara i 25. marta 2024. godine kroz kompjuterski asistirane online intervju, kompjuterski asistirane telefonske intervjue i kompjuterski asistirane licem u lice intervjue.
Studija ističe uvjerenje da su mladi ljudi ključ demokratske i progresivne budućnosti te da cilj ove studije nije samo da se govori o mladim ljudima, već da se njima direktno bave.
„Ekonomska stabilnost i mogućnost da grade bolju budućnost je vrhovni prioritet za mlade ljude regiona. Mnogi su spremni napraviti kompromis s određenim liberalnim pravima, kao što su prava manjina u zamjenu za ekonomsku sigurnost.“
Korupcija – najznačajniji izazov
Autori istraživanja su, sumirajući opći rezultat, istakli da je riječ o nezavisnoj, ali duboko zabrinutoj omladini.
„Aktuelni utjecaji pandemije COVID-19, agresija Rusije na Ukrajinu, klimatska kriza i rastući antidemokratski trendovi u regionu značajan su izvor zabrinutosti“, istakli su.
U nastavku su naglasili dvadesetogodišnji proces pristupanja EU zemalja Zapadnog Balkana, pa, iako je učinjen određeni progres, on je spor, a „povjerenje u EU kao garant stabilnosti i prosperiteta te sam proces pristupanja je u opadanju.“
„Ekonomska stabilnost i mogućnost da grade bolju budućnost je vrhovni prioritet za mlade ljude regiona. Mnogi su spremni napraviti kompromis s određenim liberalnim pravima, kao što su prava manjina u zamjenu za ekonomsku sigurnost. Razlika u stavovima i iskustvu između muškaraca i žena se povećava u nekoliko ključnih pitanja, a korupcija i socio-ekonomske teškoće su među najhitnijim zabrinutostima među mladima regiona“, istakli su autori ove studije.
Istraživanje je pokazalo da se strah mladih od rata, nasilja, nezaposlenosti, bolesti i klimatskih kriza povećao značajno. To je direktno povezano sa slabljenjem kvaliteta javnih usluga. Stoga, kako autori ističu, mladi vide državne institucije negativno.
Uočava se da je etnonacionalizam jedna od najvećih prijetnji demokratijama, ali i da je primjetan blagi pad etnonacionalizma u zemljama regiona. S druge strane, primjećuje se da je etnonacionalizam više proširen među muškarcima, negoli među ženama. Također, muškarci pokazuju viši nivo političkog znanja i interesa od žena.
Nesigurnost oko posla je jedna od najvećih briga mladih u regionu. Prekarna zaposlenja i nestabilni poslovi preovladavaju, pokazala je studija. Također, u svim zemljama Zapadnog Balkana broj mladih ljudi sa stalnim ugovorima na poslu je dramatično pao. Rodni jaz u nezaposlenosti je posebno zabrinjavajući, jer je veća vjerovatnoća za žene da budu nezaposlene negoli za muškarce. To povećava rodnu nejednakost, kako autori ističu, što narušava demokratski razvoj.
Ispitanici u skoro svim zemljama regiona su uvjerenja da je veza s ljudima u vlasti ili pripadnost političkoj stranci važan faktor u dobijanju posla. No, struka se, također, drži važnom. Trećina mladih ispitanika nema pristup adekvatnom školovanju i vokacijskom treningu uslijed ekonomskih ograničenja i neadekvatne infrastrukture. Korupcija u obrazovnom sistemu je preovladavajući probem i često prvo iskustvo s korupcijom koje mladi imaju, navedeno je u studiji, a značajan broj mladih u svakoj od zemalja smatra da je moguće kupiti ocjene i ispite. Korupcija se za 62% mladih ljudi u 12 zemalja smatra najznačajnijim izazovom s kojim se njihove države moraju suočiti u narednoj deceniji.
Želja za snažnim državnim liderima
U svim zemljama regiona, bez obzira da li su članice EU ili ne, želja za migracijom je porasla. Uglavnom su to razlozi ekonomske prirode i nezadovoljstva politikom. Ali, razlika između EU članica i onih koje to nisu, a kada je riječ o migraciji, je u tome što među državljanima EU članica preovladava cirkularna migracija, više negoli je to slučaj među državljanima zemalja koje nisu u EU. Također, ekonomski i politički razlozi su primarna motivacija za trajno preseljenje, dok su akademski i kulturalni motivi razlozi za privremene migracije. I u ovom slučaju su evidentirane rodne nejednakosti. Učešće u obrazovnim programima mobilnosti, što se povećalo, posebno u EU, zastupljenije je među muškarcima negoli među ženama.
Studija je pokazala blago povećanje političkog interesa i samoprocijenjenog političkog znanja kod mladih negoli prethodna studija, ali su i dalje ovi nivoi veoma niski među ispitanicima. I u ovom slučaju, viši nivo političkog interesa i samoprocijenjenog političkog znanja pokazuju muškarci negoli žene.
Što se tiče povjerenja u državne i euroatlanske institucije povjerenje mladih ljudi u Bosni i Hercegovini je u opadanju u odnosu na 2018. godinu, posebno u odnosu na institucije EU. To nije slučaj u svim zemljama, gdje se, uglavnom bilježi određeni rast povjerenja u državne, NATO i institucije EU, posebno, naprimjer, na Kosovu.
Mladi regiona i dalje vide EU više pozitivno negoli svoje zemlje.
„Ekonomski prosperitet, demokratija, ljudska prava, stanje na tržištu rada itd. ispitanici percipiraju mnogo važnijim i boljim u EU negoli u svojim zemljama“, što se vidi i u stavovima mladih u zemljama članicama EU. Ipak, povjerenje u demokratiju je u opadanju, a želja mladih za snažnim liderom države je izražena. Generalno, mladi ljudi dijele mnogo ambivalentnih pogleda, zaključuje studija.
Tendencije sekularizma
Interesantni su rezultati u viđenju uloge religije. Generalno, uočava se povećan broj nereligioznih mladih ljudi u regionu. U osam od deset zemalja najmanje, u poređenju s ispitivanjem 2018., uočavaju se značajne tendencije sekularizacije. U svih deset zemalja postotak nereligioznih mladih (koji ne prisustvuju religijskim službama / ne pripadaju nijednoj religijskoj zajednici) je povećan. U većini zemalja se bilježi paralelno opadanje postotka onih koji redovno prisustvuju. Jedini izuzetak su Bosna i Hercegovina i Crna Gora, gdje su ove dvije krajnosti povećane. Također, pad religioznosti je više izražen među ženama negoli muškarcima.
„Ove izražene tendencije sekularizma su teoretski očekivane s obzirom na već uspostavljeni porast pojedinačnih normi izbora“, navode u studiji.
Nivo etnonacionalizma je u opadanju, a takav je slučaj i u Bosni i Hercegovini u odnosu na 2018. godinu. Što se tiče povjerenja u državne i euroatlanske institucije povjerenje mladih ljudi u Bosni i Hercegovini je u opadanju u odnosu na 2018. godinu, posebno u odnosu na institucije EU. To nije slučaj u svim zemljama, gdje se, uglavnom bilježi određeni rast povjerenja u državne, NATO i institucije EU, posebno, naprimjer, na Kosovu.
Budućnost u očima mladih
U Bosni i Hercegovini budućnost svoje zemlje, općenito, mladi vide “lošijom nego sada“(34,1%), “istom kao sada (33,4%)“ i “boljom nego sada“(32,5%), što su vidljive razlike u odnosu na 2018., tj. budućnost se, generalno, posmatra lošijom negoli pri posljednjem ispitivanju. Ponovo, u Albaniji i Kosovu mladi vide budućnost svoje zemlje značajno svjetlijom.
Izvještaj očekivano pokazuje okrenutost mladih novim i digitalnim medijima. Tako u Bosni i Hercegovini, naprimjer, 35,5% ispitanika ne koristi ili ne provodi vrijeme na Klixu (najčitanijem online portalu). S druge strane, studija pokazuje da 78,3% mladih ljudi ne provodi vrijeme gledajući RTRS.
Međugeneracijske veze su prilično dobre, s malim nesporazumima i konfliktima i s više harmonije negoli 2018. godine. U zemljama poput BiH, Hrvatske, Rumunije, Srbije, Grčke i Turske djevojke se suočavaju s više izazova u odnosu s njihovim roditeljima, ali muškarci u Albaniji, BiH, Makedoniji, Rumuniji, Srbiji i Turskoj, također, imaju poteškoće ako imaju izražene vrijednosti lične autonomije. Osim toga, kriteriji za izbor partnera postaju manje tradicionalni. Gdje su konzervativniji, pozitivno su povezani s patrijarhalnim vrijednostima, etnonacionalizmom i političkim autoritarizmom te negativno povezani s prihvatanjem LGBTQ+ prava i normi pojedinačnog izbora. Mladi ljudi visoko vrednuju roditeljstvo i brak, ali stav prema partnerstvu i roditeljstvu je modernizovan u svim zemljama, kako ove vrijednosti gube na svojoj važnosti, posebno u EU zemljama (Bugarska, Hrvatska, Rumunija), dok je nešto manje promjena na Kosovu i Albaniji. Također, povećanje u stopi kohabitacije sugeriše da je partnerstvo modernizovano te da mladi ljudi biraju da žive zajedno vanbračno, pa čak kao u tzv. “pripremnoj fazi.“
Studija je objavljena na oko sto stranica, a dostupna je i na zvaničnoj stranici Fondacije: soe.fes.de u PDF formatu.
