digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Kultura i nauka

„Suživot Jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini: 200 godina od Sarajevskog purima“

Autor: Novembar 07, 2019 0
„Suživot Jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini: 200 godina od Sarajevskog purima“

Međunarodna konferencija „Suživot Jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini: 200 godina od Sarajevskog purima“ otvorena je danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu izložbom „Sarajevski purim“.

Konferenciju povodom ovog značajnog jubileja zajedno organiziraju Islamska zajednica (IZ) i Jevrejska zajednica u BiH.

Jevreji Sarajevski obilježavaju „Sarajevski purim“ zato što su sarajevski muslimani 1819. ustali protiv nepravednog osmanskog Ruždi-paše i iz tamnice oslobodili rabina Mošu Danona i još dvanaest najuglednijih sarajevskih Jevreja. Inače, Purim je jevrejski praznik koji se obilježava u znak sjećanja na spas Jevreja Persije od pokolja koji je planirao sprovesti prvi ministar persijskog cara, prije 2.500 godina.

Poruku reisul-luleme Huseina ef. Kavazovića učesnicima Konferencije prenio je Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) Razim Čolić.

 „Bosanski muslimani i bosanski Jevreji su jedno tijelo. Naše veze su tkane i u vremenima iskušenja i u periodima blagostanja i interakcije, u kojoj smo jedni od drugih učili i u dobru se pomagali. Ali, oba naša naroda su propatili i znaju šta su pokušaji da ih se istrijebi i uništi. Isto tako, oba naroda su i pokazali kako se ne gubi nada u čovječnost i pored velikog zla kojemu smo izloženi, i u našoj dalekoj ali i nedavnoj prošlosti, i kako se bori da bi se opstalo“, poručio je Kavazović.

On smatra da je zbog zla antisemitizma i antimuslimanske mržnje i islamofobije, koji uzimaju zamaha u okruženju i širom Evrope i svijeta, potrebno obnoviti zavjet da će muslimani i Jevreji i dalje biti dobri komšije i bdjeti jedni nad drugima, kao što su to činili u prošlosti.

„Bilo je vremena kada su zli ljudi upravljali procesima, ali to je bilo samo zato što su dobri bili pasivni. Događaji kojih se prisjećamo Sarajevskim Purimom govore o toj građanskoj odgovornosti i hrabrosti, o ibrahimovskom jedinstvu i komšijskoj solidarnosti koju moramo ostaviti budućim generacijama. To su vrijednosti na kojima je Bosna sazdana i bez kojih nema ni nas, naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“, poručio je reisu-l-ulema Kavazović.

Dodao je da se nada da će današnji događaj podsjetiti na te vrijednosti i jedinstvo među muslimanima i jevrejima, trasirajući zajednički put u budućnost s drugima s kojima dijelimo zajedničku domovinu i svijet.

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH je istakao da primjer Sarajeva i BiH može da posluži kao primjer normalnog zajedničkog života i suživota između jevreja i muslimana, koji traje ne samo ovih 200 godina od Sarajevskog Purima, nego preko 450 godina od dolaska Jevreja u ove krajeve.

„Ovaj događaj koji je star 200 godina ima i danas veliki značaj pogotovo zbog porasta islamofobije koji je došao do tog nivoa da prijeti na opasnost prekida odnosa između određenih zemalja i kada je tretman muslimana u nekim zemljama postao poražavajući “, kazao je Finci.

Programom Konferencije predviđeno je da u okviru nekoliko sesija budu obrađene teme o suživotu Jevreja i muslimana u BiH kroz historiju, obrađen fenomen Sarajevskog Purima, te razgovarano o perspektivama muslimansko-jevrejskih odnosa.

Prof.dr. Fikret Karčić, prof. Dr. Muhamed Tarakci, prof. Dr. Enes Karić, prof.dr. Adnan Kadrić, dr. Emir Mehmedović, dr. Eli Tauber, dr. Alois Dudo i prof. David Kamhi neki su od govornika koji će se obratiti učesnicima ove konferencije.

Akademik Enes Karić je kazao da na ovom primjeru treba graditi viziju zajedničkog života svih ljudi

„Čini mi se da zbog toga što su postojale među narodom horizontalne, socijalne, društvene, veze, prijateljske veze, dobro je kad nas komšije, susjedi, izbave i kad nas tretiraju kao čovjeka” – zaključio je Karić.

Moderatorica Konferencije, Dževada Šuško, šefica Odjela za zapadni svijet, kazala je da je cilj Konferencije da se na primjerima kroz historiju od 500 godina ukaže na dobre odnose između muslimana i Jevreja u BiH s namjerom promocije suživota kao integrativnog dijela bosanskohercegovačke kulturne baštine.

 „Fokus ove konferencije je zajednički život muslimana i jevreja u Bosni i Hercegovini već 500 godina. Važno je istaći da Islamska zajednica zagovara život, prisustvo i razmjenu pripadnika ovih zajednica“, izjavila je Šuško.

Profesor David Kamhi ističe da je ova konferencija dokaz shvatanja raznolikosti kao bogatstva, te da je značajna zbog pamćenja historije.

„Ovdje se radi o suživotu jevreja i muslimana, koji je počeo daleko ranije, još sa Medinskom poveljom koju je dao Muhamed, a.s., čime je Jevrejima dao sva prava. To je zajednica, to je ummet“, rekao je Kamhi.

iz

« Naučni skup 500 godina Careve džamije u Stocu Promocija knjiga u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine