Za rad s učenikom u mektebu jedva dvije minute

Autor: redakcija Februar 07, 2015 0

Razgovaramo s jednim od uspješnijih muallima u BiH o radu u mektebu i teškoćama s kojima se susreću muallimi

 

Ismail ef. na prostoru Medžlisa Zenica smatraju vas uspješnim muallimom, na čemu se zasniva vaš muallimski rad?

Ako se moj rad u mektebu može nazvati uspješnim u tom slučaju ključ mog uspjeha sastoji se od tri stvari na kojima radim i na kojima insistiram.

  • Saradnja sa roditeljima učenika koji pohađaju mekteb u mom džematu.
  • Maksimalo korištenje vremena predviđenog za rad u mektebu.
  • Dodatni i dopunski časovi na mektebskoj nastavi za učenike mekteba.

Pamtim jednu delegacije mualima iz Južno Afričke republike koja je u mjesecu avgustu 2001. godine održala seminar za muallime muftiluka Zeničkog u prostorijama Islamskog Pedagoškog fakulteta u Zenici, između ostalog jedan od predavača je rekao: ''Kod nas muallima postoje tri zlatna pravila:

djeca koja su nam povjerena su emanet,

vrijeme u mektebu je emanet i

naše muallimsko znanje je isto tako emanet''.

Kažete da sarađujete sa roditeljima svojih učenika u čemu se sastoji ta saradnja?

Saradnja sa roditeljima učenika koji pohađaju mektebsku nastavu u mom džematu je skoro svakodnevna, tu saradnju ostvarujem kroz roditeljske sastanke, kućne posjete, telefonske pozive i povremene planirane ili slučajne susrete sa roditeljima, gdje se sretnemo i vidimo razgovaramo o njihovom djetetu a mom učeniku. Od roditelja tražim pomoć za redovnost učenika na mektebskoj nastavi, za kontinuiran rad i učenje mektebskog gradiva. Ilmihal i ocjena u ilmihalu je veza između mene i roditelja, ocjena je nagrada učeniku za naučenu lekciju, roditelju pokazatelj da je njihovo dijete savladao zadatu lekciju a meni orjentir u radu sa učenikom. Moram kazati da većina roditelja daje podršku muallimu u podučavanju i odgajanju njihove djece. Međutim, ako roditelj učenika ne daje podršku u pomenutim stvarima tada nastojim pridobiti i privoliti učenika da dolazi na časove mektebske nastave, lijepom riječi, razgovorom, nagovorom ili poklonom.

Kako koristiti vrijeme u mektebu?

Predviđeno vrijeme za mektebsku nastavu maksimalno koristim za rad sa učenicima, nekada radim individualno a nekada opet grupno tj. školski, tako da sva sureta i sve dove uvježbavamo na časovima mektebske nastave, kada ih uvježbamo tek tada učenici dobiju zadaću da dovrše memorisanje sureta i dova kod svojih kuća, većinu roditelja zamolim da ne vježbaju sureta i dove sa svojom djecom bez prethodne obrade u mektebu, svi muallimi znaju da je teže   ispraviti nešto što je pogrešno naučeno nego naučiti nešto nanovo. Kod obrade sureta i dova vodim računa o mahredžu, (izgovoru) onoliko koliko je učenik u stanju savladati mahredž, (učeničke mogućnosti su različite), naravno i onoliko koliko ja znam i koliko mogu za više me ni Allah ne duži.

Kada je u pitanju ilmihal, teže lekcije obrađujem u mektebu, za lakše lekcije tražim od učenika da ih kod svojih kuća nauče sami ili uz pomoć svojih roditelja. Dosta mektebskog vremena potrošim u praktičnoj nastavi, klanjanje namaza, mali je broj učenika koji kod svojih kuća klanjaju namaz   tako da namaze uvježbavamo u mektebskoj učinonici ili u džamijskom prostoru, klanjajući namaz posebno vodim računa o ta'dili erkanu (smirenom klanjanju), namaskim ruknovima te pravilnom učenju onoga što se uči a pogotovu sureta i dova.

Sufaru učenici mog mekteba ne uče kod kuće, na dodatnim časovima mektebske nastave grupno obrađujemo harfove kad ih uvježbamo obaveza polaznika je da taj harf dodatno uvježbaju kod kuće. Rad na sufari također oduzima mnogo vremena, na samom početku nove mektebske godine sa roditeljima učenika dogovorim vrijeme u kome ćemo raditi sufaru i kontinuirano radimo pa skoro svaki dan dok ne savladamo kur'ansko pismo, istina, to zahtjeva mnogo truda kako muallima tako učenika i njihovih roditelja ali na kraju hvala Allahu uspijemo, kad se osjeti slast uspjeha uloženi trud se zaboravlja. Dok sam bio mlađi muallim sufaru sam radio tokom čitave godine i desi mi se da učenik pređe sufaru u mjesecu martu ili aprilu, nakon toga dođu pripreme za hatme, tu je i ljetni raspust i učenik do mjeseca septembra većinu harfova zaboravi, tada sa učenikom moram ponoviti sufaru, učenik gubi volju, i zna se desiti da odustane od sufare.

Zašto su potrebni dodatni i dopunski časovi?

Dodatni i dopunski časovi na mektebskoj nastavi su itekako potrebni, ako ovu vrstu časova ima škola kao obavezna obrazovna institucija onda ih naravno treba imati i mektebska nastava. Ovim časovima trebaju biti obuhvaćeni svi učenici, dodatnim časovima bolji učenici postaju još bolji a dopunskim časovima slabiji učenici imaju priliku da bolje nauče i da se poprave.

Trebali pomoć mladim muallimima?

Naravno da treba, nekadašnji svršenik medrese ili sadašnji svršenik fakulteta prilikom zapošljavanja u džematu, dobije veoma odgovorne poslove, između ostalog, u svom mektebu ima   na desetine učenika koje su mu povjerili roditelji, mladi muallim prije toga nije ili je malo prisustvovao pokaznim časovima u mektebskim učionicama, instruktivne nastave nema, mladom muallimu nisu pokazane najbolje metode rada sa učenicima, nije mu govoreno o problemima na mektebskoj nastavi i kako rješavati nastale probleme.

Evo navodim svoj primjer, zaposlio sam se u jesen 1988. godine u džematu Vranduk u mektebu sam zatekao 147 učenika i vjerujte da sam sebi postavio na desetine pitanja kako raditi, kojim metodama se služiti, kako obraditi lekcije iz sufare, ilmiha, kako riješiti određene probleme, tada sam se prisjećao rada mog muallima Edhem ef. Sinanovića i tako radio. Interesantno je, Bosna je puna dobrih muallima a slabo je iko pisao o radu u mektebu. Vjerujte da sam pokušao sa raznim nastavnim metodama, tragao sam za najboljom i najefikasnijom a možda je u svemu tome bilo olakšavajuće to što sam se zaposlio u jednom od najstarijih i najtradiconalnijih džemata na Medžlisu Zenica pa je išlo lakše.

Nakon toga boraveći u džematu Pojske, pojavila mi se ideja da napišem priručnik za mektebsku nastavu ''Pomoć mladim muallimima u izvođenju mektebske nastave''. Napisao sam ga da se mladi muallimi lakše snalaze u mektebskim učionicama

Kako pomoći mladim mualimima?

Puno je načina da se pomogne mladim muallimima naravno ako oni žele tu vrstu pomoći, međutim, ako oni ne žele pomoć onda je sve uzalud. Treba raditi ono što se radi na području Medžis Zenica:

  • na svakom seminaru koji se održava dva puta mjesečno govori se o mektebu i mektebskoj nastavi,
  • održavaju se stručni seminari na kojima gosti predavači govore o radu u mektebu,
  • isto tako najbolji muallimi sa našeg medžlisa govore o svojim metodama kojima su postigli zavidne rezultate,
  • izvode se pokazni časovi sa učenicima pred svim kolegama muallimima,
  • na terenu po džematima izvodi se instruktivna nastava za mlađe kolege i
  • stimuliše se rad najboljih muallima.

Pored svega navedenog, mladi muallimi moraju sami način rada koji mogu organizirati u svom džematu i na taj način poboljšati znanje svojih učenika.

Kako vidite mekteb i mektebsku nastavu u skoroj budućnosti?

Mekteb mora ostati važan faktor u islamskoj zajednici, ako ne i najvažniji jer kroz mekteb prođe najveći broj naše bošnjačke djece i najveći broj te djece svoje vjersko obrazovanje završi sa mektebom. Mislim da kompletna Islamska zajednica tj. svi nivoi organizicione strukture Islamske zajednice: džemati, medžlisi, muftiluci a posebno Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta mora mektebu i mektebskoj nastavi posvetiti više pažnje. Ono što je potrebno prioritetno uraditi, pored ostalog jeste slijedeće:

- Radi kvaliteta znanja kod polaznika mektebske nastave smanjiti broj učenika po muallimu, u današnjem vremenu postoje mektebi gdje radi jedan mualim sa preko 100 i 200 učenika , a svi znamo da sadašnji pedagoški standardi, dozvoljavaju najviše 31-og učenika po jednom učitelju. Kada predviđeno mektebsko vrijeme podjelimo na broj učenika ne dobijemo ni dvije-tri minute po učeniku. Šta se može uraditi za dvije-tri minute? Naravno da u BiH imamo brojne mektebe i zavidno znanje učenika tih mekteba, međutim, pitanje je koliko će dugo dobri muallimi moći kvalitetno raditi.

- Uposliti muallime (svršenice medresa ili fakulteta) u džemate, danas je u BiH na stotine muallima koje su završile medresu ili fakultet i nisu zaposlene. Njihov angažman u sadašnjem vremenu u većim džematima bi itekako dobro došao, pogotovu za ženski dio džemata, predavanja za žene, pouka za odrasle žene, propisi vezani za ibadat i kur'ansko pismo a njihov angažman posebno bi dobro došao u mektebu, u radu sa učenicama koje dolaze na mektebsku nastavu.

Biografija

Ismail ef. Jusufović rođen je 15.04.1967. godine u Begovom Hanu općina Žepče, 1987. završio je GHM u Sarajevu, nakon završetka medrese zaposlio se u džematu Vranduk 1988, u mjesecu septembru 1996. prelazi u džemat Gnjuse a nakon nepune tri godine odlazi u džemat Pojske u kome ostaje 15 godina. Trenutno je zapošljen u džematu Nemila gdje obavlja imamsko-mualimsku dužnost. U dosadašnjem radu sa učenicima mektebske nastave postizao je vrlodobre i odlične rezultate, posebno izdvajamo priznanje Medžlsa Islamske zajednice Zenica koje je dodjeljeno Ismail ef. za kontinuiran rad u periodu 2001. – 2007. godina, pri medžlisu Zenica proglašen je za najboljeg mualima u mektebskoj 2007./08. godini. Mekteb i rad na časovima mektebske nastave uvjek su za ovog mualima bili predmet interesovanja tako da je radio na poboljšanju mektebske nastave kako u svom džematu tako i na području Medžlisa Zenica, napisao je priručnik za izvođenje mektebske nastave ''Pomoć mladim mualimima u izvođenju mektebske nastave'' Medžlis Zenica štampao ga je kao interno izdanje. O mektebu i radu na mektebskoj nastavi redovno je pisao   u Zeničkom Beharu, biltenu Medžlisa Zenica.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro