digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Kultura i nauka

BOŠNJAČKI HOMER Stoljeće i po od rođenja epskog pjesnika Avde Međedovića

Autor: Selman Selhanović Maj 26, 2016 0

Svojih vrijednosti tek se sjetimo kad nam neko skrene pažnju na njih. Sa njima se u svom povijesno-kulturnom hodu nismo posebno dičili niti hvalisali, odnosno nismo ih iznosili navidjelo javnosti.

Doduše, drugi iz našeg okruženja su nam te i takve  vrijednosti minimizirali i marginazirali, ali i mi sami kao narod, ruku na srce, nismo isticali. Tako smo u proteklom periodu svoje vrijednosti zatajivali i skrivali, a druge, nasuprot, veličali. Kako tome nismo predavali važnost, drugi su naše vrijednosti uzimali i svojatali. Međutim, kako svako vrijeme nosi svoje breme tako se i mi trebamo, ako Bog da, oslobađati nametnutih okova prošlosti, te svoje vrijednosti  s ponosom isticati svijetu u kome živimo. S  obzirom na  sadašnje okolnosti možemo se zapitati da  je kojim slučajem pjesnik Avdo Međedović  u svom vremenu bio slobodan i da je uživao podršku naroda i države, kakav bi bio tek on pjesnik?

 

“... To je bilo, kad se je činilo,

U taj zeman sjajnog Sulejmana,

Dobra Bosna a dobar i zeman.

Dobro ih je pomagao sultan.

Od mene vi malo razgovara,

A od Boga dugo i široko...”

(“Ženidba  Smailagić Meha”, 12300-12306)

No  ono što je, sa ove distance, sigurno jeste da je Avdo  Međedović - ličnost svjetskog renomea,  te da ga s pravom mnogi  još nazivaju bošnjački Homer. I ne samo da Avdi Međedoviću pripisuju te epitete i kvalitete, nego svjetski stručnjaci ističu da on čak  nadmašuje ovog starog grčkog pjesnika. Upravo, američki stručnjaci  A. Lord i  M. Perri  su Avda Međedovića otkrili  kao „pjevača priča“ koji je oživotvorio homersko pitanje dajući odgovor na koji se način čuva sjećanje na povijesne  junake i događaje, i kako se ono prenosi s koljena na koljeno. Istaknimo  samo da se u zbirci biblioteke na Univerzitetu u Harvardu nalazi još osamnaest Avdovih epova koji iščekuju  stručnu i kritičku obradu. Radi se o tradiciji svakog naroda po kojem se oni prepoznaju, pa na primjer  Prešern predstavlja slovenačku književnost, Gundulić- hrvatsku, Dante- italijansku, Šekspir- englesku itd. Ovako  trebali su nam Amerikanci reći da imamo jednog od najvećih pjevača epskih pjesama. Amerikanci su nam tako 1974.godine prvi objavili ep Avda Međedovića „Ženidba Smailagić Mehe“, da bi  gapriredio dr. Enes Kujundžić objavivši ga  u Bosni i Hercegovini, dok je  treći put 1994.g. svjetlo dana ugledao u Njemačkoj. Otuda sada naša omladina nema značajniji  uvid i znanje  o ovom našem znamenitom pjesniku. Nažalost, o njemu se ti vidici dalje ne šire. I, ne samo da se o liku i djelu Avda  Međedovića ne izučava u našim školama, nego nema ni adekvatnih obilježja. Tek odnedavno jedna škola  u Novom Pazaru, kao i jedna ulica u Podgorici-  nosi ime ovog čuvara naše usmene tradicije. Štaviše, mnogi i ne znaju ni tačan datum njegova rođenja, pa se u nekim enciklopedijama i tekstovima na internetu spominju različiti datumi.  Na nišanu na mezarju u Obrovu- Akovi, kod Bijelog Polja, gdje je Avdo Međedović ukopan uklesan je datum rođenja 22.05.1866.g.  Mezarje je dala urediti  Matica Bošnjaka – Društvo za kulturu, znanost i umjetnost Sandžaka, na čijem čelu se nalazi prof. dr. Šefket Krcić, koji se zdušno zalagao i zalaže u afirmiranju djela Avda Međedovića . „Avdova poezija želi sačuvati bošnjački narod od poniženja i asimilacije koji mu nameću stalni agresorski režimi prema Bosni i Hercegovini i Sandžaku“, ističe dr. Krcić akcentirajući  da  se sa Avdovim djelima  Bošnjaci svrstavaju u narode koji daju ton i smisao civilizacijskim tokovima.

Konačno, naša namjera bila je da obilježavanjem 150- godišnjice  od rođenja Avda Međedovića - ukažemo na značaj ovog našeg i svjetskog epskog pjevača koji svakako zaslužuje da bude uvršten u naš obrazovni proces. U tom smislu zamolili smo i dobili mišljenja nekih naših poznavalaca i istraživača usmene književnosti  koje u cjelosti, imajući u obzir limintiranost prostorom u listu, nismo mogli prezentirati. Nadamo se da će budući radovi na ovu temu biti inicirajući, šireći vrijednosti o nama samima.

 Cijeli tekst u Preporodu od 15. maja

Biografija Avde Međedovića

« Islamska misao – zagubljeni dragulj Islamske zajednice Novi Travnik: Promocija knjige „Stotinu i jedno prisjećanje“ »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine