digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Kultura i nauka

FIN: Održana konferencija „Bošnjačka stvarnost 1938-1945 - savremeni izazov“

Autor: Nedim Botić Novembar 29, 2016 0
FIN: Održana konferencija „Bošnjačka stvarnost 1938-1945 - savremeni izazov“

Udruženje studenata Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu je u ponedjeljak, 28. novembra, organizovalo naučnu konferenciju pod nazivom „Bošnjačka stvarnost 1938-1945 - savremeni izazov“.

Povod za organizovanje ove konferencije jesu sve češći napadi i osude bošnjačke uleme iz tog perioda, te prezentacija naučno utemeljenih odgovora na kritike i dezinformacije o ulozi muslimanskih intelektualaca u kriznim vremenima Drugog svjetskog rata.  

Konferencija je nastojala pojasniti bošnjačku društvenu, političku i vjersku stvarnost u periodu od 1938 do 1945., predstaviti angažman mladomuslimanskih intelektualaca tog perioda, te problematizirati lik i djelo Mustafe Busuladžića. Manifestacija je otvorena pozdravnim govorima dekana FIN-a, prof. dr. Zuhdije Hasanovića, te predsjednika Udruženja studenata FIN-a, a potom se pristupilo radnom dijelu. Održane su ukupno dvije sesije sa ostavljenim prostorom za diskusiju.

U sklopu prve sesije koja je nosila naziv „Kontekstualizacija i rad mladomuslimanskih intelektualaca 1938-1945“, prisutnima su se obratili dr. Abdulgafar Velić, prof. dr. Jusuf Ramić te prof. dr. Enes Durmišević. Dr. Velić se u svom izlaganju skoncentrisao na ulogu bošnjačke uleme u političkom i društvenom životu i osvješćivanju bošnjačkog nacionalnog bića u periodu Drugog svjetskog rata, u tim teškim trenucima koje je izlagač opisao kao neke od najtežih u historiji našeg naroda.

Dr. Ramić je govorio o prve tri generacije Bošnjaka svršenika Al-Azhara koji dali nemjerljiv doprinos opstanku Bošnjaka na ovim prostorima. Tu izdvajamo imena Mehmeda Handžića, hfz. Ibrahima Trebinjca, Huseina Đoze, te Kasima Dobrače. Mladomuslimanske ideje na naše prostore donosi student prve generacije Ali-ef. Aganović koji je još u Kairu radio na osnivanju slične organizacije. 

Dr. Durmišević je izlaganje posvetio rezolucijama El-Hidaje kojima je bošnjačka elita u veoma teškim okolnostima osudila nasilje nad pripadnicima drugih nacija i religija koje su sprovodili nacističke snage. Te rezolucije su bile krik slobode u tada porobljenoj Evropi, o čemu šira javnost malo zna. Bošnjaci moraju uzeti pouke iz svoje prošlosti, jer se naša stradanja ciklično dešavaju i često iz istih zločinačkih izvora.

Druga sesija je u potpunosti bila posvećena liku i djelu rahmetli Mustafe Busuladžića, a izlagači su bili dr. hfz. Mevludin Dizdarević, profesor emeritus Omer Nakičević, te prof. dr. Džemaludin Latić. Dr. Dizdarević je izlaganje posvetio životnom putu Mustafe Busuladžića, istakavši da šira javnost o tome malo zna i da skorašnji napadi i optužbe na Busuladžićev račun znače i optužbe da je cijela bošnjačka ulema bila sklona fašističkim idejama. Kritikovati elitu jednog naroda, gurati elitu u naručaj fašističke ideologije znači gurati cijeli jedan narod u naručje te ideologije. Glavno pitanje kojim se Busuladžić bavio jeste: „Kako da Bošnjaci opstanu tu gdje jesu, na ovim prostorima?“

Dr. Omer Nakičević je govorio o značaju pisanog djela Mustafe Busuladžića i njegovom radnom opusu o kojem se takođe jako malo zna. S pisanjem je Busuladžić počeo još u medresi, i do smrti napisao više od 40 djela. „Mi možda nemamo nijednog intelektualca, koji je toliko uradio i napisao, a tako kratko živio.“, istakao je dr. Nakičević.

Posljednji predavač na konferenciji je bio dr. Džemaludin Latić s govorom o spornim momentima u biografiji Mustafe Busuladžića, koji je posljednjih sedmica optuživan za podržavanje i širenje fašističkih ideja i antisemitizma. Navedene optužbe nisu zasnovane na činjenicama, već temeljene na izvrtanju iz konteksta, laži i brutalnim neistinama čiji je cilj borba s svim neistomišljenicima te manipulacija historijskim događajima radi stjecanja vlastite dobiti.

Konferencija je završena prelijepim izvođenjem kaside o pogibiji Mustafe Busuladžića od strane Adle Mulić, studentice FIN-a, a nakon toga večerom i druženjem za sve goste i prisutne.

Oznake
« Značenje i cilj obrazovanja: Usađivanje edeba u čovjeka Ustanova fetve u globaliziranom svijetu »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine