Obnovljena i proširena Fadi-pašina džamija sa pratećim edukativnim, uredskim i drugim sadržajima ima površinu od oko 350 metara kvadratnih, a ukupna investicija iznosila je oko 300.000 KM
Rekonstruisana i proširena Ahmed Fadil-pašina džamija u Kupresu svečano je otvorena 09. 07. 2016. godine. Svečanost su priredile džematlije, Muftijstvo travničko i Medžlis IZ Bugojno, kojima džemat Kupres i pripada. Satima prije početka svečanosti brojne kuće i bašte Kuprešana bile su otvorene pridošlim gostima da se odmore i osvježe od vreline izuzetno sunčanog i toplog dana, a na raspolaganju je bila i pokretna vojna kuhinja u kojoj se kuhao grah za sve.
Sezona je godišnjih odmora, u toku je školski raspust, idealno je vrijeme da se porodica okupi i zajedno provede vrijeme. Ponekad je dobro prepustiti se trenutnom raspoloženju i odmor provesti spontano. Nekad su, opet, itekako potrebne detaljne pripreme i planiranja, kako bi odmor protekao bez stresa.
Mi nemamo problem oko pitanja zajedničke budućnosti u Bosni i Hercegovini, kao što nemamo problem oko pitanja zajedničke prošlosti. Nemamo problem, jer prema interpretaciji prošlosti i prema željama za budućnost, mi niti smo imali zajedničku prošlost niti možemo očekivati zajedničku budućnost.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci 21. jula 2016. godine održana je prezentacija dokumentacije sistema upravljanja kvalitetom za uposlenike Rijaseta.
Przentacija je započeta učenjem odabranih ajeta časnog Kur'ana koje je proučio hfz. Salih Halilović.
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uputio je poziv muftilucima i mešihatima da se 22. jula, prije džuma-namaza u džamijama prouči salla za šehide u Republici Turskoj.
Mještani Lapsunja podno Makljena, sela svega nekoliko kilometara udaljenog od Prozora, smještenog u živopisnom krajoliku Ramskog jezera, decenijama sanjaju jedan san – imati i sagraditi džamiju.
Iskrena želja i čist nijjet nikada nisu bili upitni. Ipak, nekoliko inicijativa nije urodilo plodom jer je jednostavno moralo biti onako kako je i bilo. Najkonkretniju inicijativu zaustavila je agresija na našu zemlju, čije posljedice nisu zaobišle Lapsunj, te obližnje Družinoviće. Naprotiv, ova dva sela u punom kapacitetu osjetila su svu silinu mržnje i zvjerstva koja se prosula nad našom zemljom početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Kingal - Afrička unija je objavila da ubrzano radi na izdavanju zajedničkih pasoša za sve zemlje kontinenta u cilju što bolje saradnje njenih zemalja.
Elektronski pasoši za 54 zemlje bit će predstavljeni sredinom jula na samitu Afričke unije u Kigali u Ruandi. U početku će biti izdavani samo zvaničnicima, a svi stanovnici ga trebaju dobiti do kraja 2018. godine.
Dobilo je naziv po burki- nošnji pokrivenih žena. U svijetu se pojavilo prije 6-7 godina i postaje sve popularnije. Burkini, pri kupanju u javnosti i na otvorenom, ne nose samo pokrivene žene, nose ga i sve one žene koje ne žele da izlažu svoje tijelo pogledima stranaca ili štetnom djelovanju sunca.
Hvala Allahu, dž.š.! Pomoć i oprost od Njega tražimo! Kod Allaha, dž.š., tražimo zaštitu od vlastitog zla i zla naših djela! Onoga koga Allah, dž.š., na Pravi put uputi, niko ga ne može u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može na Pravi put uputiti! Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha, dž.š., i svjedočim da je Muhammed, a.s., Njegov rob i poslanik!
Tačno prije godinu, dan uoči najbolnijeg datuma u bošnjačkoj kulturi pamćenja, a bio je petak-džuma, na svom profilu na Facebook-u objavio sam kratke crte svoje hutbe, a koju sam u potpunosti posvetio genocidu u Srebrenici. U ovoj kolumni misao iznosim u potpunosti.
U bošnjačkom džematu Braunau devetog jula održane su hatme polaznika islamske pouke kojima su uz imama domaćina Abdulah -ef. Čajlakovića prisustvovali mr. Esad -ef. Memić, predsjednik Islamske Zajednice Bošnjaka u Austriji i zamjenik predsjednika Islamske zajednice Austrije, Midhat ef. Kupinić.
Klanjanjem zajedničke dženaze za osam žrtava genocida, 20. jula 2016. godine, obilježena je 24. godišnjica masovnih pogubljenja Bošnjaka Prijedora i Kozarca. Dženazi je, pored velikog broja Prijedorčana i Kozarčana, prisustvovao značajan broj Bošnjaka iz mnogih bosanskohercegovačkih gradova.
20. jula 1992. godine desio se jedan od najvećih zločina na području općine Prijedor u sklupu višegodišnje udružene zločinačke kampanje genocida.
U toku jednog dana ubijeno je blizu 1.600 civila. Srpske vlasti potpomognute zločinačkom JNA izvršili su napade na bošnjačka sela na lijevoj obali Sane: Bišćane, Rizvanoviće, Rakovčane, Hambarine, Čarakovo, Zecove, te hrvatska sela: Briševo, Raljaš, Staru Rijeku i druge. Krvavi pir koji je izvođen prvo artiljerijskim napadima, a potom pješadijskom, rezultirao je ubistvom više stotina bošnjačkih i hrvatskih civila, a neutvrđen broj odveden je u logore, gdje je kasnije uglavnom likvidiran.
Anketa Behram-begove medrese o učenicima koji su je završili u periodu 1993-2016.
U okviru programa obilježavanja 390. godišnjice svoga postojanja, Behram-begova medresa je pokrenula anketu o alumnistima, učenicima koji su je završili u periodu obnovljenog njenog rada.