Ponovo izgrađena Ferhadija džamija u Banjoj Luci svečano je otvorena 07. maja 2016. godine.
April, koji je recentno iza nas, obilježili smo sjećanjima. Prije svega, sjećali smo se osudnih događaja vezanih za našu domovinu i naš narod te teške 1992. godine.
U sadržajnom smislu ovaj broj Preporoda karakteriziraju tri značajna događaja: zasjedanje Sabora Islamske zajednice u Sarajevu, obilježavanje stogodišnjice priznanja islama u Zagrebu, te predstojeće svečano otvaranje obnovljene Ferhadije džamije u Banjoj Luci.
Obilježavanje dana 1. maja - praznika rada neradom je već samo po sebi apsurd.
Problem priključivanja nekih državljana BiH i država regiona terorističkim i nasilnim skupinama u Siriji i Iraku i njihovo učešće u tamošnjim sukobima ponovo je aktuelizirao pitanje radikalizacije mladih, ali ne samo njih, na ovim prostorima, ali i pitanje načina na koji se države i društva bore sa ovom pošasti
Nije rijetkost da pojedini alimi, kako u prošlosti tako i danas, u pokušaju da ukratko i sažeto objasne, kažu kako je islam cjelovit pogled na svijet i ljudski život koji svojim učenjem, obredima i moralnim normama osigurava pojedincu i zajednici sreću na Ovom i spas na Drugom svijetu.
Dok sam pripremao tekst o napadima na imame i objekte Islamske zajednice u Vlasenici i Bijeljini, o četničkom orgijanju i prijetnjama "klanjem" u Srebrenici, istoj onoj za koju je presuđen genocid u nekoliko međunarodnih presuda i Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ITCY) iz Mostara danas, 12. aprila, stižu ohrabrujuće poruke sa susreta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, trenutno predsjedavajućeg gosp. Bakira Izetbegovića i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića.
Ako je neko mogao imati dilemu da li je samoproglašeni entitet bosanskih Srba nastao na genocidu, takvu razumnu dilemu više nije moguće imati poslije presude Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu, 24. marta 2016. godine. Nakon dugih sedam godina trajanja sudskog procesa a prije toga 12 godina skrivanja optuženog, konačno je izrečena presuda od 40 godina zatvora
Piše: dr. sc. Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki
Prekarijat je oko nas. Mladi ljudi danas, bez obzira na demokratiju i ljudske slobode, žive besperspektivno i skučeno, jer su postali žrtve prekarnosti (nesigurnosti, neizvjesnosti).
Rasprava o zatvaranju tzv. paradžemata ili njihove integracije u strukturu Islamske zajednice otvorila je brojna pitanja o institucionalnom predstavljanju islama. U medijskom prostoru, ali i virtuelnom svijetu društvenih mreža, te nekim istupima aktera ovih procesa mogli su se čuti stavovi koji ukazuju na postojanje mnogih nedoumica oko institucionalnog življenja islama i pluralizma među muslimanima.
Bijela kuga sve više kuca na vrata bh. gradova, naselja i sela. Sve je manje stanovnika u ovoj napaćenoj zemlji.
U posljednje vrijeme sve je veći trend uvođenja tribina u naše džemate. One potencijalno plediraju da postanu sastavni dio normalnih i redovnih aktivnosti jednog džemata.