Pitanje istaknuto u naslovu ovog eseja odavno se već postavlja kod nas, a u potonjih petnaestak godina ono je postalo koliko hitno, toliko i važno. Baš zbog te nužnosti i važnosti o ovom pitanju je potrebno dati barem neke prijedloge za razmišljanje. To ovdje i činimo, svjesni da je forma ovog eseja tek preliminarna i da poglede u ovim pasažima treba šire objasniti.
(Teološke tribine 2014. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, urednici: Darko Tomašević i Zorica Maros, Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo, 2014.)
Militanti islamske drzave ISIL u Mosulu u Iraku raznijeli su džamiju i turbe sagrađeno u 14. stoljeću. Lokalni stanovnici kažu da je jedan stanovnik koji je bio sudionik Isilovih napada vidio nekoliko uništenih sakralnih objekata u gradu.
Sinan-pašina džamija je perjanica šehera (grada) Prizrena koja se nalazi u centru grada, u Šadrvanu, kraj lijeve strane rijeke Bistrice, na veličanstvenoj poziciji, i jedna od najljepših džamija ne samo Prizrena, nego i Kosova i Balkana.
Kroz historiju Bošnjaci muslimani su uvijek bili narod kome se radilo o glavi i koji je bio ugrožen, ponižavan, tlačen i, nažalost, čija je sudbina nerijetko završavala genocidom. Na bedemima borbe za čast, dostojanstvo i prava Bošnjaka uz borce i narod stajala je ulema, koja je zbog bjelina svoje ahmedije, iluma i autoriteta kojeg ima u narodu bila na meti mnogih okupatora, zločinaca i raznih političkih sistema.
Prvih dana ovogodišnjeg, neobično toplog januara, istražujući prošlost svoje porodice, pročitah i pogledah na desetine različitih dokumenata, članaka, publikacija, historijskih udžbenika, ljetopisa. I opet je to bila prilika podsjetiti se na slavnu, svijetlu i plodnu prošlost Bošnjaka koji su se tokom vijekova ogledali u različitim oblastima društvenih zbivanja.
I pored toga što se radilo o prvoj konačnoj presudi koju Haški tribunal izriče za genocid vrhu Vojske Republike Srpske, u sudnici Tribunala nije bilo nikoga iz državnog ili političkog vrha Bosne i Hercegovine.
Gledanje pornografskih sadržaja na televiziji i internetu bez imalo dvojbe negativno utiče na mentalni proces i ponašanje osoba koje gledaju takve sadržaje, i dugoročno može uništiti kognitivne procese u mozgu, što je posebno štetno za omladinu.Istraživanje Svjetskog centra za kontrolu bolesti je otkrilo da će redovni gledaoci pornografskih sadržaja vjerovatno oboljeti od depresije, i imati lošije fizičko i mentalno zdravlje u odnosu na one koji ne gledaju pornografske sadržaje.
Kada je nastajala pornografija bila svojevrsna elitna zabava. Sada to više nije: na internetu se nalaze nepregledne količine pornografskog materijala koji je praktično svima dotupan i besplatan. Svake godine ta produkcija nemorala uvećava se za nekoliko hiljada pornografskih filmova. U pornografskoj industriji ljudska tijela tretiraju se kao roba s ograničenim rokom trajanja. Između 2007. i 2013. godine, samo u Americi, stradalo je više od 100 porno glumica (samoubistva, ubistva, droga, sida).
Povodom obilježavanja 21. februara, Međunarodnog dana turističkih vodiča, danas su Gazi Husrev-begov vakuf i Gazi Husrev-begovu džamiju posjetili članovi Centra za zdravo starenje Novi Grad.
Kultura u najširem smislu podrazumijeva sve ono što je formiralo ljudsko društvo, način života članova ili grupa, skup svih onih procesa, promjena i tvorevina koje su nastale kao posljedica materijalne i duhovne intervencije tog društva. Neki autori kažu da je kultura djelo i praksa intelektualne, posebno umjetničke aktivnosti, kojapodrazumijeva mnoštvo intelektualnih/umjetničkih djelatnosti, bez obzira bave li se njima pojedinci ili organizacije/institucije.
Malcolm X, za razliku od Martina Luthera Kinga Jr., nije vjerovao da Amerika ima savijest. Za njega nije postojala velika tenzija između uzvišenih ideala nacije – za koje je rekao da su lažni – i neuspjeha da se dostavi pravda crncima. On je, možda bolje nego King, razumio unutrašnje procese imperije. Nije se nadao da će oni koji upravljaju imperijom ikada doći u dodir sa svojom boljom stranom jastva, te izgraditi zemlju oslobođenu od eksploatacije i nepravde.
Sjećanje na našega dragog profesora historije islama u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu Nijaza ef. Šukrića (1940.-1992.)
Podsjećanje na banjalučke medrese iz pera Teufik ef. Hadžića
Hadži Teufik Hadžić je rođen u Kozarcu 1921., što znači da danas živi 93. godinu, i najvjerovatnije je najstariji imam na prostoru BiH i u okruženju. Prije knjige o Banjalučkim medresama, napisao je i knigu: „Džamije i džemati Kozarca“, u kojoj je, svojstveno sebi, finim bosanskim riječima i jezikom, opisao Kozaračke džemate i džamije i imame koji su službovali u njima.