U sjedištu Medžlisa IZ Kiseljak, 15. septembra, upriličen je sastanak predstavnika Islamske zajednice i političkog života Bošnjaka, na kojem se razmatrala trenutna društveno-politička situacija u Kiseljaku, gdje su Bošnjaci nizom političkih odluka predstavnika hrvatskog naroda pod pritiskom i diskriminacijom. Sastanku su prisustvovali glavni imam Medžlisa Kiseljak Kenan-ef. Bajrić, predsjednik Medžlisa Nermin Merhemić, muftija sarajevski Enes-ef. Ljevaković i njegov savjetnik Abdulgafar ef. Velić, Elvedin Mušanović iz Skupštine SBK, premijer SBK Tahir Lendo i premijer KS Elmedin Konaković. 

U određenim  bh. općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom u posljednje vrijeme očigledna je radikalizacija političkih stavova te društvenih događaja idu u smjeru diskriminacije Bošnjaka. Jesu li posrijedi izdvojeni slučajevi i incidenti ili politika koja ima krajnji veći cilj?

Razgovarano je, između ostaloga, o sigurnosnom aspektu Bošnjaka  u ovom gradu, nakon fizičkog napada na majku i kćerku s hidžabom prošli mjesec, o problemima u zdravstvenom tretmanu Bošnjaka te o školskom sistemu gdje je evidentno da se duži niz godina sprovodi diskriminacija bošnjačke djece, dok se njihovi roditelji, koji su mišljenja da se djeca ne trebaju po nacionalnoj osnovi razdvajati u različite škole, nastoje zastrašiti kako ne bi tražili zakonom zagarantovana prava.

Protiv zbližavanja djece

Roditelji bošnjačke djece u Kiseljaku već duži niz godina traže spajanje škola koje rade po bosanskom i hrvatskom nastavnom planu i programu,makar i ostali različiti nastavni planovi i programi,što je i preporuka Visokog predstavnika, ali općinske vlasti to beskompromisno odbijaju kako bi se zaštitila politika u Srednjobosanskom kantonu koja, izgleda, teži odvajanja Hrvata od zajedničkih institucija na svim nivoima. Svako zbližavanje Bošnjaka i Hrvata ne ide u prilog ovoj politici, zbog čeka su već tri ministra obrazovanja iz reda hrvatskog naroda smijenjena u Srednjobosanskom kantonu.

U Kiseljaku zajedničko dvorište dijele dvije škole: OŠ Kiseljak, s hrvatskim planom i programom,  i OŠ Kiseljak 1s bosanskim nastavim planom i programom. OŠ Kiseljakna raspolaganju ima jednu veliku zgradu, jednu manju i sportsku salu, dok OŠ Kiseljak 1raspolaže manjom neuslovnom zgradom obdaništa. 

S obzirom na sve veći broj djece u OŠ Kiseljak 1, čije prostorije koristi i srednja škola, već duže vrijeme se traži mogućnost korištenja prostorija OŠ Kiseljakčije su određene prostorije u drugoj smjeni potpuno prazne. Ipak, općinske vlasti kao i školska administracija OŠ Kiseljakto ne dozvoljavaju. Također, bošnjački roditelji su ogorčeni što se njihovoj djeci ne dozvoljava korištenje ni sportske sale pa se tjelesni odgoj ili sport održava u učionici ili van škole čak i zimi. 

"Mi imamo na snazi nerazmjernu raspodjelu sredstava za škole, prema kojem škole s većinski hrvatskom djecom dobivaju znatno veće iznose, dok škola u koju idu bošnjačka i druga djeca ne može dobiti sredstva ni za zamjenu osnovnih nastavnih pomagala i namještaja. Jednom sam pitao OSCE zašto nema novca za novi namještaj. Rekli su mi da smo mi 'dvije škole pod jednim krovom', pa nas svi izbjegavaju. Jedan od trenutnih problema u gradu Kiseljaku u školstvu, pored nerazmjerne raspodjele sredstava, jeste što se bošnjačkoj djeci već 16 godina ne dozvoljava korištenje sportske sale na zadovoljavajući način. Imamo djecu koja nikada nisu ušli u sportsku salu!“, kazao je Nermin Merhemić direktor OŠ Kiseljak 1. Na sastanku u Kiseljaku je iznijet prijedlog da se gradi novi objekat sa sportskom salom, kako bi sva djeca imala školovanje i odrastanje shodno vremenu u kojem žive i svim pedagoškim standardima. “Mi tražimo da se ispoštuje zakon i ukinu škole gdje su djeca podijeljena po nacionalnoj osnovi. Prije nekoliko godina UNICEF je radio istraživanje koje je pokazalo da je 84 posto bošnjačkih roditelja bilo za zajedničko školovanje, dok se samo 20 posto hrvatskih roditelja izjasnilo za tu opciju. Skoro je napravljena nova škola, finansirana općinskim sredstvima, samo za hrvatsku djecu. Ovdje je na snazi projekat razdvajanja Hrvata od Bošnjaka u svim segmentima", kazao je Nermin Merhemić.

Novca za „hrvatske“ škole uvijek ima

Kada je riječ o školama koje rade po hrvatskom planu i programu općinskim vlastima ne nedostaje novca, dok škole s bosanski planom i programom ne mogu dobiti ni nove klupe. Također, dovoljno ima novca i za nove škole iako uopšte nisu potrebne kad se uzme u obzir broj učenika. 

Na otvorenju nove škole za hrvatsku djecu, koja su izdvojena iz zajedničke škole u kiseljačkom naselju Brestovsko, prisustvovao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, a sredstva za školu su pronađena u rekordnom vremenu. Ovo su dodatni razlozi da je posrijedi sistematsko odvajanje Hrvata i razdvajanja institucija kako bi se ostvario veći cilj te da iza projekata na lokalnom nivou stoji veći politički koncept.

“Mi smo radi međunacionalnih i dobrosusjedskih odnosa često prešutjeli različite probleme“, kazao je glavni imam Kenan-ef. Bajrić. “Jedne prilike se desilo da su djeca iz škole 'Kiseljak I' ranije završila nastavu i ušla u autobus prijevoznika koji prevozi i hrvatsku i bošnjačku djecu. Nakon jednog kilometra  on se vratio i rekao: 'Neka izađu muslimanska djeca, ovo je autobus za hrvatsku djecu'. To je realno stanje u kojem se nalazi naše školstvo“, kazao je Bajrić, ističući da ni na koji način Bošnjaci ne politiziraju traženje svojih prava u Kiseljaku te da neće dozvoliti svođenje njihove borbe na političke interese.

Jesu li Bošnjaci problem

Naime, upravo se posljednji roditeljski sastanak, na kojem su Bošnjaci tražili korištenje sportske sale za svu djecu, nastojao prikazati političkim mitingom iako je bio pokušaj da se skrene pažnja na očiglednu diskriminaciju. Na sastanak je došao i načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić Ramljak, koji je optužio roditelje da su politički izmanipulisani te da nema nikakvih problema u školstvu. Na ovakve komentare roditelji su bučno reagirali kada je došlo i do međusobnih uvreda. Umjesto rješavanja problema i razgovora o zahtjevima roditelja, načelnik je prijavio policiji jednu majku za napad te iskoristio medijski prostor kazavši da je bio ugrožen. Žena je u prisustvu advokata dala izjavu u Policijskoj stanici Kiseljak.

“Ovdje se radi o tome što je Mišurić Ramljak zatražio od Policijske stanice Kiseljak da se protiv moje klijentice pokrene prekršajni postupak za uvrede koje moja klijentica apsolutno nije uputila. Dakle, ovdje niko od prisutnih na navedenom sastanku, pa i sam Mišurić Ramljak, nije Policijskoj stanici Kiseljak prijavio niti jedan incident, već je Mišurić Ramljak, naknadno pismenim putem tražio od Policijske stanice Kiseljak da se protiv moje klijentice pokrene prekršajni postupak. Šta se iza ovoga svega krije, ja ne želim da nagađam i pretpostavljam, ali, ukoliko dođe do pokretanja prekršajnog postupka protiv moje klijentice pred nadležnim sudom, mi ćemo zasigurno dokazati neosnovanost svega navedenog, te da moja klijentica nije uopće kriva za djelo koje joj se stavlja na teret. Očekujemo od Policijske stanice Kiseljak profesionalno i nepristrasno postupanje u ovom predmetu, te se nadamo da do pokretanja prekršajnog postupka uopće neće ni doći“, kazao je njen advokat Admir Đulić o ovom slučaju.

Napad okarakterisan kao krivično djelo iz mržnje

Advokat Đulić je angažiran i na slučaju skorašnjeg napada na kćerku i majku s mahramom pri kojem je majka dobila ogromne povrede u predjelu oka. 

“Kao punomoćnik porodice Kurta iz Fojnice mogu kazati da su službenici Policijske stanice Kiseljak izvršili sve potrebne radnje u provođenju istrage na rasvjetljavanju događaja od 05.08.2017. godine, u kojem je napadnuta porodica Kurta i jednom od članova porodice nanijete lakše tjelesne povrede. Prikupljeni su određeni dokazi, saslušana određena lica među kojima su i napadnuti članovi porodice, te je od strane Policijske stanice Kiseljak, izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, dostavljen Kantonalnom tužilaštvu Srednjobosanskog kantona. U vezi navedenog događaja službenici Policijske stanice Kiseljak su po službenoj dužnosti otvorili krivičnu istragu prema NN osobi. Međutim, prema trenutnim informacijama koje imam od strane Kantonalnog tužilaštva, mogu Vam i zvanično potvrditi da je istraga okončana, te da je u vezi navedenog događaja od strane postupajućeg tužioca Kantonalnog tužilaštva, podignuta optužnica protiv Milenka Goluba i ista proslijeđena Općinskom sudu u Kiseljaku na potvrđivanje. Navedena osoba se tereti za krivično djelo nasilničko ponašanje u vezi sa krivičnim djelom iz mržnje. Očekujemo od Općinskog suda u Kiseljaku da u što skorije vrijeme potvrdi navedenu optužnicu, kako bi započeo i krivični postupak pred ovim sudom, te se nadamo da će se u istom dokazati krivica navedene osobe za navedena krivična djela i da će se ista adekvatno kazniti u skladu sa zakonom. Ovdje želim istaći da, ukoliko sud u ovom postupku ne bude odlučivao o imovinsko-pravnom zahtjevu oštećenih osoba za naknadu nematerijalne štete nanesene istim, isti ćemo zasigurno ostvarivati u posebnom postupku“, pojasnio je Đulić.

Naravno, ovo nije prvi put da su Bošnjaci u centru grada u toku dana na očigled svih napadnuti. Prije dvije godine fizički je napadnut mutevelija Čaršijske džamije u Kiseljaku, za što još niko nije odgovarao. 

Kome odgovara kreiranje ovakvog ambijenta pitanje je kojem se ne pridaje dovoljna pažnja. U vrlo složenoj društveno-političkoj situaciji u BiH, svaka politička podrška razdvajanju i insistiranju na različitosti ili većim pravima za nekoga, umjesto jednakopravnosti za sve građane, dovodi i do krize u odnosima građana koja može rezultirati upravo verbalnim ili fizičkim napadima.