Islamska zajednica, iz svoje pozicije, drži da je pitanje vjerskog odgoja pitanje suštinske razlike između kvalitetne i humane budućnosti i budućnosti pune neizvjesnosti, jer ljudi koji nisu svjesni Boga su najnepredvidljiviji, sa tendencijom isključive brige za sebe i svoj bezdušni materijalni prosperitet. Allah, dž.š. kaže u Kur’anu: “O vjernici, Allaha budite svjesni i neka svaki čovjek pogleda šta je za sutra pripremio, i Allaha budite svjesni jer On dobro zna šta radite.” (ElHašr, 18) Kur’anski primjer Lukmana je paradigma kakav otac treba biti prema svome djetetu. Ovako on savjetuje svoga sina: “Kada Lukman reče sinu svome, savjetujući ga: ‘O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim, mnogoboštvo je, zaista, velika nepravda’.” (Lukman, 13) “O sinko moj, dobro ili zlo, teško koliko zrno gorušice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah će na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je Sveznajući.” (Lukman, 16) “O sinko moj, obavljaj molitvu i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi – dužnost je tako postupiti.” (Lukman, 17) “I, iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.” (Lukman, 18) “U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!” (Lukman, 19)

Tri svojstva

Poslanik, s.a.v.s., u brojnim hadisima govori o ovoj temi. Prenosi Ebu Hurejre da je Poslanik s.a.v.s., rekao: “Odgajajte svoju djecu, u znaku tri svojstva: da vole Poslanika, da vole njegovu porodicu i da uče Kur’an.” (Ed-Dejlemi) “Nije ti neprijatelj čovjek koga u borbi ubiješ i stekneš zvanje gazije, ili on tebe ubije pa postaneš šehid i zaslužiš džennet. Pravi ti je neprijatelj tvoje neodgojeno dijete koje je iz tvoje kičme poteklo. Zatim, neprijatelj ti je i tvoj imetak koji si svojim rukama zaradio a on ti postao jedina preokupacija.” (Taberani) “Lijep odgoj je najvrednije nasljedstvo koje roditelj može ostaviti svome djetetu.” (Hakim) Enes b. Malik, prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s., rekao: “Ko othrani dvije kćerke do punoljetnosti, na Sudnjem ćemo on i ja biti poput ova dva prsta, pa je sastavio svoje prste”. (Muslim) Ovom hutbom želimo vam još jednom ukazati na značaj mekteba i vjerske pouke budući da svake godine imamo djecu koje ne dolaze u mekteb ili odustaju od mekteba, jer im roditelji dopuštaju mogućnost izbora kada je mekteb u pitanju.

Argumenti za mekteb

Da vam odmah, na početku, kažemo da nemamo želju da vas uvjeravamo ili govorimo o vašim roditeljskim metodama, ovo je jednostavno pokušaj da na osnovu argumenata uvidite koliko je mekteb važan za budućnost vaše djece.

1. Mekteb je jedina odgojno-obrazovna, životna škola u kojoj se primarno stavlja naglasak na duhovnost i dimenziju čovjeka koja je danas u izuzetnoj krizi. Škola, društvo, vršnjaci, nastavnici, izuzev nastavnika vjeronauke, ne govore o duhu već govore o materiji i materijalnom. Čovjek nije samo biće materije, čak je mnogo više duhovno biće, ali se ta dimenzija danas zanemaruje. Rezultati takvog djelovanja su više nego vidljivi. Duboka kriza morala, ogromna rasprostranjenost alkohola, kocke, bezbožništva... Koliko je mekteb važan, dovoljno je da se osvrnete oko sebe. Bez ikakvih negativnih pretpostavki, razmislite koliko vam ljudi iz vašeg okruženja, bliskih prijatelja, poznanika, govori o važnosti vjere, duhovnosti, vjerovanju u Boga, koliko vas ljudi podsjeća na Boga? Koliko njih iskazuje zdravu duhovnost u vidu svakodnevnog praktikovanja vjere kojoj pripadaju? Ono što želimo reći je da je mekteb jedno od rijetkih mjesta gdje vaša djeca sada, a mi roditelji smo nekada ranije dobili znanje i usmjerenje ka ispravnom duhovnom životu. Što pokupimo u tim danima ostaje za cijeli život.

2. Razlog zbog kojeg konstantno insistiramo i molimo vas da pošaljete vašu djecu u mekteb je to što su nam vaša djeca izuzetno bitna i draga, ne zato da bismo imali pune učionice, već da bismo dali doprinos u izgradnji dobrih i čestitih ljudi sutrašnjice. Samo jaka i izgrađena duhovnost osigurava mir i prosperitet čovjeku.

3. Kur’anski ajet kaže: “O vjernici, čuvajte sebe i porodice svoje od vatre razbuktale...” Kada se ovaj ajet spomene ljudi instantno zamišljaju vatru džehennemsku. Međutim, postoji i dunjalučki džehennem kada djeca zapadnu u vatru poroka, alkohola, droge, kocke, bluda... Danas smo, više nego ikada prije u našoj tradiciji i kulturi, svjedoci da roditelji svjesno svoju djecu prepuštaju ulici i kafiću, a sve pod izgovorom, neka “prožive”. Toliko naše djece nije završilo u medresama, mektebima, džamijama jer su to, po toj liniji razmišljanja, mjesta u kojima će se djeca “zaviti”, “zaglupiti”, “život će im proći”, a dovoljno je petkom i subotom proći pored kafića i vidjeti kako to “življenje” u koje guraju svoju djecu izgleda. Jedini pravi život je život u krijeposti i čestitosti. Taj raspojasan odnos prema životu počinje sa malim, skoro nebitnim odlukama koje roditelji donesu ili propuste da donesu. Svakako da je jedna od tih odluka i kompromis da kada dijete ima vannastavne aktivnosti ili sekcije, prva dodatna aktivnost koja otpada mekteb. To je nedopustivo. To što dijete nije išlo na mažoretkinje, ples ili neku drugu sekciju, teško da će u nastavku njegovog života imati isti rezultat kao neodlazak u mekteb i sticanje životno važnog vjerskog znanja. Mi moramo biti promjena koju sutra želimo vidjeti.

4. Dragi roditelji, shvatite da je mekteb u najboljem interesu vašeg djeteta, da mi nismo vaši neprijatelji, već prijatelji koji vama i vašoj djeci žele dobro koliko i samima sebi. Poznata poslovica kaže: “Na svakih hiljadu koji udaraju po lišću zla dolazi jedan koji udara u korijen.” Kvalitativnu promjenu možemo očekivati samo ako promijenimo sebe, svoje stavove i ponašanje.