50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Ko potiče korupciju?

Autor: Selman Selhanović Januar 03, 2022 0

O takvoj korupciji govore i podaci da u Bih 80 posto građana redovito daje mito ljekarima

Nepovjerenja građana Bosne i Hercegovine prema vladajućim strukturama sve su izraženija i u stalnom su porastu. Razlozi su mnogobrojni i k tome još opravdaniji. Zažmiriti i praviti se da to ne primjećujemo samo može još više ulijevati to nepovjerenje. Sve to nam opet govori i ujedno upozorava da nešto u društvu ne valja, odnosno da su se tako narušile moralne i društveno-vrijednosne norme. Problem je tim i veći što nije samo vlast izgubila ugled među građanima, nego to što su, zapravo, građani i cjelokupna javnost izgubili interes za politiku. S jedne strane političke stranke nisu pokazale odlučnost da taj problem riješe, a s druge strane državne institucije nemaju dovoljno snage da se suprotstave negativnim trendovima i izgrade pravedno društvo. A, to i takvo društvo u svakom slučaju treba jačati i izgrađivati na principima koji omogućavaju ljudska prava i slobode, te u konačnici stjecanje povjerenja samih građana. Kako je korupcija najveći neprijatelj koji ugrožava stabilnost i razvoj svakog društva, to ćemo ovim putem, a povodom 9. decembra - Međunarodnog dana borbe protiv korupcije skrenuti pažnju na ovaj globalni problem. Naime, podizanje svijesti o potrebi borbe protiv korupcije i ukazivanje vlastima na njihovu aktivnost na tom planu od izuzetne je važnosti za prosperitet i budućnost svake zamlje pa tako i Bosne i Hercegovine koja je itekako podložna korupciji. Ovo tim prije što se njeni temelji od strane susjednih zemalja narušavaju i ona kao država na sve načine onemogućava da stane na svoje noge.

Gubitkom povjerenja raste korupcija

Neosporno korupcija nagriza i nagrizat će temelje svake države. To je globalni fenomen koji je prepoznat kao jedan od najvećih problema i prepreka u demokratskom svijetu. „Korupcija je rak koji krade siromašne, izjeda upravljanje i moralna vlakna i uništava povjerenje”, ističe Robert Zoellick.

Prema Konvenciji Vijeća Evrope o korupciji, pod korupcijom se označava „odnos dva lica u kome oni nedopuštenim i zabranjenim postupanjem, kršeći pravne i moralne norme, povređuju javni interes i uzrokuju destrukciju povjerenja u funkcionisanje pravne države i njenih organa.“Pod korupcijom Transparency International (TI) podrazumijeva „zloupotrebu povjerenja moći u vlastitu korist.“Podaci koje je ova organizacija (TI) objavila 28. januara 2021.godinu za proteklu 2020. godinu kazuju da je od 180 država svijeta Bosna i Hercegovina na 111. mjestu. U izvještaju se navodi da je ovaj podatak s pandemijom virusa COVID 19 još više usložio i „ogolio najmračnije lice korupcije, čiju cijenu građani nažalost plaćaju vlastitim životima.“I to na način da su vršene beskrupulozne pljačke javnih sredstava usljed koje se budžetska sredstva odlivaju u privatne džepove, a nauštrb osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite. „Ovi kao ni brojni drugi slučajevi korupcije u kojima kriminalni trag vodi do samog vrha, a koji su potresali BiH javnost do danas nisu dobili epilog, što je dodatno urušilo ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti“, kaže se u izvještaju. Kada tome dodamo i da su pojedini funkcioneri u sukobu interesa jer se nalaze na duplim funkcijama onda se to povjerenje još više gubi. Osim toga tu je i neprijavljivanje imovine službenika koji rade na odgovornim funkcijama, razne priviligije itd. O tradiciji podmićivanja koja je kod nas prisutna od malih nogu da i ne govorimo. Ona je urasla u korijene i postala gotovo pa normalnim vidom ponašanja. Čak je u mentalitetu mnogih naroda da časte, odnosno podmite za sve i svašta. Davanje poklona ili manjih novčanih iznosa ljekarima, profesorima, biznismenima, ljudima na položaju i drugima postalo je gotovo pa normalna pojava. Hedije za učinjeni posao, zaposlenje ili svadbu, također. Čak 50 % ispitanih građana u BiH smatra da je potrebno ponuditi novac ili poklon službeniku kako bi se riješio određeni predmet (Podaci Svjetske banke). Takav vid tradicije podmićivanja u novim prilikama i novim vremenima samo raste, te postaje izgovor onima koji se njome i koriste. Štaviše, nema društva u kojima se ovakav vid korupcije ne koristi, pri čemu se politički položaj i funkcija u javnoj službi koristi za stjecanje bogatstva. Kod nas u Bosni i Hercegovni korupcija je posebno izražena u procesu zaposlenja koje je teško ostvarivo bez utjecaja i podmićivanja. Po tom principu više se zapošljavaju podobni a ne sposobni. Korupcijom se dobivaju i poslovi za firme i plasiranja proizvoda. Normalno, da na taj način, uslijed neravnopravnosti i konkurencije, teže se posluje i ekonomski razvija čime država ne napreduje. Borba protiv tog i takvog vida poslovanja, odnosno suzbijanja korupcije je nešto što se postavlja kao nužnim. Ukoliko država želi da krene naprijed ona treba spriječiti manipulacije svake vrste, te rukovoditi se transparentnošću i odgovornošću. „Moramo osigurati da veća transparentnost pokreće prevenciju i otkrivanje korupcije u godinama koje dolaze,” upozorava Jim Yong Kim. Korak u tom pravcu smanjenja korupcije neophodan je u promjenama kulture kako u javnim preduzećima tako i širem društvu. Neophodno je promijeniti i sebe i svoj odnos te prijaviti imovinu službenika na fuknkcijama koji su u sukobu interesa. Na taj način jačamo odgovornost i pomažemo instutucionalnoj izgradnji vlade, pravosuđa, policije, zdravstva i ostalih javnih ustanova.

Liječenje korupcije

Neosporno, korupcija je veliki privredni i politički problem svih zemalja u razvoju i tranziciji. Ona je odraz nedostatka moralnih i zakonskih normi pri čemu, moramo priznati, i mi sami pomalo učestvujemo. Tu prirodu ilustrativno oslikava ovaj vic: Prilikom prolaska autom na semaforu kroz crveno, policajac zaustavi vozača, a ovaj mu kaže: „Daj jarane molim te pusti me. I moj brat je policajac u Tešnju, pa ako mi išta možeš pomoći.“ Na to će njemu policajac: „Jarane iz Tešnja ti može pomoći samo Musa Ćazim Ćatić (novčanica s njegovim likom od 50KM).“

S druge strane, da bismo se nekom zahvalili za uslugu, posebice ljekarima, skloni smo dati kakav poklon. Doduše, na to nepisano pravilo da ne idemo praznih ruku nagoni nas i sam društveni sistem. O takvoj korupciji govore i podaci da u BiH 80 posto građana redovito daje mito ljekarima, ali to niko ne prijavljuje. Drugo je već pitanje - zašto to ne čine? Nije razlog samo u brizi o zdravlju koje nas se najviše i tiče. Daleko je evidentniji strah od posljedica pošto ne postoji povjerenje u sistem zaštite. Jer, oni koji prijave korupciju, na osnovu dosadašnjih iskustava, pokazalo se ne samo da nemaju zaštite nego trpe razne pritiske na poslu a mnogi zbog toga dobivaju i otkaz. Rekli bismo - oni najslabiji - prvi i stradaju. O drugima, onim većim aferama sudit će već javnost. Uostalom, korupciju ne može spriječiti politika koliko sam narod tj. javnost. Za takvo izliječenje neophodan je angažman cjelokupnog društva i sistema. Ne zaboravimo, korupcija je samo „još jedan oblik tiranije” (Joe Biden) i još jedan „zločin bez savjesti.” (George Richard Marek). Kao „ najveća propalica našeg društva danas” (Olusegun Obasanjo) – korupcija je „neprijatelj razvoja i dobrog upravljanja. Toga se moramo riješiti. I vlada i ljudi u cjelini moraju se okupiti kako bi postigli ovaj nacionalni cilj.” (Pratibha Patil). Da bismo, dakle, promijenili nametnuto stanje potrebno je suprotstaviti se tom zlu. Ako već ostanemo ravnodušni, mudrost nas poučava, bit ćemo saučesnici zločina. S pravom Albert Ajnštajn opominje: „Svijet neće uništiti oni koji čine zlo, već oni koji ih gledaju ne čineći ništa.” Otuda, ako opet na izborima 2022. godine budemo indolentni neće nam se dobro pisati. Riječi Sukanta Ratnakara su nedvojbene: „Ako izaberemo iste korumpirane političare kao i uvijek, to je vrlo jasna poruka da ne želimo promjene.” Nažalost, promjene se same od sebe ne mogu desiti. One će iziskivati konstantnu borbu između onih koji to žele i onih koji to ne žele, između dobra i zla, između pravde i nepravde, između napretka i nazatka.

Poticanje na dobro i udaljavanje od zla je neminovno, nešto što je u prioritetu svakog čovjeka. Na to ih, nadasve, podstiču islamske vrijednosti i načela koja govore da onaj ko primi mito može dostići stupanj kufra (nevjerstva). Na to upućuju i mnogi ajeti u kojima se zabranjuje nepravda uzimanja tuđih imetaka. Međutim, nije dovoljno samo udaljiti se od zla, potrebno je ukazati na tu društvenu bolest kako bismo se znali zaštiti od nje. Ako na to ne ukažemo onda smo mi ti koji direktno potiču korupciju.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine