digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Povratnici u RS su naši heroji i borci za dostojan život

Autor: Nedim Botić Mart 10, 2017 0

U sali IGMG-a na Baščaršiji je održana veoma važna i aktuelna tribina pod nazivom „Naši heroji - o životu povratnika i borbi za dostojanstvo“.

Predavač je bio Jasmin Spahić, predsjednik MDD Merhamet Bos. Dubica i osnivač Narodne kuhinje „Život“ u Dubici i Prijedoru. Moderator tribine je bio hfz. Nedim Botić. 

O problemima povratnika u manji entitet se malo govori, a i zna u široj javnosti. Zato je bitno da se govori o problemima povratka, ali i da o tome progovori povratnik, čovjek koji sve to proživljava na 'terenu', sa svojim narodom. Otuda i odabir predavača, jer je Jasmin Spahić povratnik u rodni kraj, ali i čovjek koji je život posvetio pomaganju drugima.

Od 2009. se nalazi na čelu Merhameta u Dubici, i za to vrijeme je organizovao desetine humanitarnih i društvenih akcija. Organizator je i prve Konferencije o sigurnosti povratnika održane u Bos. Dubici 2015. godine, uz podršku OSCE-a. Osnivač je Narodne kuhinje Život u Bos. Dubici i Prijedoru, iz koje 193 siromašna i ugrožena insana svih nacionalnosti imaju obezbijeđen prijeko potreban obrok.

U svom obraćanju, Spahić je spomenuo stanje u rodnom kraju, probleme povratnika i kako im pomoći. Prezentovao je rad Merhameta i Narodne kuhinje Život, i ukazao na težak ekonomski položaj povratnika. Istakao je da bez poboljšanja socijalnog stanja i obezbijeđenja radnih mjesta, teško je očekivati bolji položaj povratnika.

„Ako ne bude Bošnjaka u RS-u, znajte da nema ni opstanka Bosne. Najveći problem povratnika je zapošljavanje. Nema opstanka Bošnjaka na ovim prostorima ukoliko se ne budemo zapošljavali, jer bez radnih mjesta primorani ste da idete 'trbuhom za kruhom'; zato postoji mogućnost da za deset godina procenat Bošnjaka u RS-u bude sveden na 0,001 %, Očiti primjer: u Bosansku Dubicu se vratilo negdje oko 1700 ljudi, danas ih tamo živi između 500 i 1000. Od toga broja, znate li koliko Bošnjaka radi u lokalnoj upravi i državnim institucijama? Samo 6-7, što je procentualno ništa. Zato se moramo uključiti u procese obrazovanja bošnjačke djece, zapošljavanja Bošnjaka u organe uprave i olakšati onim ljudima koji se bave poljoprivredom.“, istakao je Spahić.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine