Muallimsko vijeće Medžlisa IZ-a Zagreb, šestu godinu okuplja omladinu iz različitih sredina, omladinu koja je na razmeđu životnih puteva, izazova, iskušenja i dilema, kako bi prezentirala svoja saznanja, stavove i razmišljanja o zadanoj temi a nakon toga pristupili diskusiji, debati i razmjeni mišljenja.

Cilj ovih susreta najprije je međusobno druženje i upoznavanje mladih kroz svojevrsnu projektnu debatnu radionicu i aktivno sudjelovanje u javnom prezentiranju stavova i razmjeni mišljenja na određenu temu te stoga ovaj projekat od svoga početka nosi simboličan naziv Parlaonica.

Prema riječima organizatora, Parlaonice su se do sada bavile temama poput uloge Islamskih centara u razvoju ličnosti, pitanjem odgovornog i islamom propisanog spolnog ponašanja, spolno prenosivih bolesti, halala i harama u ishrani, pitanjima odnosa mladih i medija, vjerskog identiteta, te islamskog odgoja i obrazovanja u vjeri.

Ovogodišnjom Parlaonicom željela se skrenuti pažnja na odnos mladih prema tradiciji: koliko znaju o njoj, koliko je čuvaju i jesu li je se spremni odreći pred nadolazećim negativnim trendovima koji utječu na očuvanje tradicije i običaja.

Organizatori su željeli čuti kako mladi gledaju na fenomen tradicije, šta im ona predstavlja, doprinose li njenom (o)čuvanju ili gubljenju, koji je odnos vjere, tradicije i običaja i sl. Šta mi znamo i činimo da dio naše tradicije ne propada?

Jedne za drugima redale su se ekipe iz: Zagreba, Sanskog Mosta, Pule, Graza, Ljubljane, Karlovca, Siska, Bosanske Dubice i Bosanske Kostajnice te prezentirale svoje unaprijed pripremane referate na navedenu temu.

Na prijedlog i poziv Organizatora, Medžlis IZ Sanski Most na ovom međuomladinskom debatnom susretu predstavljala je omladinska ekipa džemata Došci-G.Kamengrad sa svojim imamom.

U pripremi za pomenutu debatnu temu naša ekipa je realizovala i anonimnu anketu među sanskim srednjoškolcima gimnazije, srednje medicinske i sr. ekonomske škole, a prezentacija i analiza dobivenih rezultata privukla je posebnu pažnju prisutnuih.

Našu ekipu predstavljale su: Grgić Amila, Burnić Ajla i Grgić Aida.

Vrijedi spomenuti i to da je glavni gost na ovogodišnjoj Parlaonici bio i Ajdin Hasanić, koji je u prezentaciji naše omladine, pored MUSALLE, predstavljen kao još jedan 'brend' našeg grada.

Ajdin se u svom prepoznatljivom stilu obratio mladima, nakon čega su prikazana i dva njegova filma.

Lijepo je bilo vidjeti omladinu kako mu prilazi priznajući kako su neki od njegovih video-uradaka značajno pozitivno utjecali na njihova razmišljanja i poglede na život i vjeru.

Kada smo već kod naših sanskih 'brendova', vrijedi spomenuti da je Mersad ef. Kreštić, jedan od imama zagrebačke džamije, inače porijeklom iz Skucanog Vakufa, uz muallimu Lamiju Alili, začetnik i glavni organizator ovog, kao i brojnih drugih projekata, u Islamskom centru.

Ovogodišnja Parlaonica održava se u okviru značajne, 30. godišnjice otvorenja Islamskog centra i džamije u Zagrebu, a sudeći po impresijama njenih učesnika, možemo ustvrditi da je bila vrlo uspješno organizirana pa ne sumnjamo da će i ona nekada obilježavati svoju 30. godišnjicu i postati dijelom tradicije zagrebačkih muslimana.

Tako je uostalom, u svom nadahnutom obraćanju, poželio i muftija Ševko ef. Omerbašić koji je, čestitajući mladima na ozbiljnom pristupu temi, istaknuo kako je vrijeme da muslimani Hrvatske i drugih krajeva u kojima su muslimani manjina, uz očuvanje vlastite tradicije, počinju stvarati novu tradiciju, tradiciju sredina u kojima žive.

Na kraju druženja, svim učesnicima su dodijeljene zahvalnice, kao lijepo sjećanje na ovogodišnje omladinske susrete, u obliku 3D uratka zagrebačke džamije u staklu.

Islamski centar u Zagrebu je prepoznatljiv po brojnim aktivnostima i projektima, međutim, smatramo da je (i) ovo jedan od onih po kojima će također ostati prepoznatljiv, što je dovoljan razlog da im od srca čestitamo.

Zahvaljujemo se organizatorima na lijepoj organizaciji 6. omladinske Parlaonice i na još ljepšem gostoprimstvu.

U nastavku donosimo dio zaključnih razmatranja do kojih smo došli prateći Parlaonicu.

Zaključna razmatranja

-          Pouzdano i zdravo vjerovanje temelj je islamskog društva; tewhid, vjerovanje u Božju jedinost, suština je ovog vjerovanja i bit cjelokupnog islama; a zaštita ovog vjerovanja i čistog monoteizma osnovni je cilj kojemu teži islam u svome zakonodavstvu, usmjerenju i uputi.

-          Neprocjenjiv dio kulture svakog naroda njegova je vjerska i tradicijska kultura stoljećima čuvana i njegovana na istome mjestu na kojem je nastala a to je među narodom.

-          Tradicija obuhvaća mišljenje i praksu, ima kontinuitet i prihvaćena je od određene grupe u okviru generacija.

-          Tradicija nije statičan koncept te kao takva podrazumijeva i usvajanje novih elemenata koji se selektivno usvajaju i postaju dijelom tradicije.

-          Na našim područjima čuva se i njeguje identitet muslimanskih naroda, a tradicijsko su kulturno nasljeđe i islam vezani neraskidivom vezom prožimanja i međusobnoga nadahnuća.

-          Pridržavajući se jednog od pravila unutar islamskog prava prema kojem su svi običaji dopušteni ukoliko Zakonodavac ne kaže drugačije, umnogome možemo olakšati život u sredini koja je multikonfesionalna i multikulturalna.

-          Velik je utjecaj Kur'ana i kur'anskih pojmova na tradiciju. To je nesumnjivo dokaz i da su golem dio tradicijske baštine stvorili i očuvali upravo vjernici, što je istinski poticaj i za današnje vrijeme kada dijelu nematerijalne kulturne baštine prijeti nestanak.

-          Posebnu i značajnu ulogu u očuvanju vjerske tradicije imaju mladi te je zato svaka manifestacija i razgovor o čuvanju i njegovanju tradicije dobrodošla i prijeko potrebna kako bi i time osvijestili i osnažili svoj vjerski identitet.

-          Ni jedan poslanik nije u potpunosti mijenjao narodne običaje, već su kroz svoje djelovanje nastojali promijeniti samo ono što je bilo nepravedno, nemoralno i u suprotnosti s njihovim osnovnim učenjem. Uloga Muhammeda, a.s., kao društvenog reformatora, nije se, s te strane, razlikovala od uloge ranijih Božijih poslanika.

-          Potrebno je ujedno i na stručnoj razini pomoći brižnim usmjeravanjem, da se, primjerice, ne bi nekritički preuzimalo i imitiralo druge nego, koliko je moguće, očuvalo ono »izvorno«.

-          Istraživati povijest i običaje vlastitoga zavičaja, razgovarati sa starijima i oživjeti sjećanja, uključivati se u projekte koji za cilj imaju očuvanje tradicijske kulture; sudjelovati na smotrama koje se održavaju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire; susretati se i upoznavati različitosti narodne umjetnosti koja odražava životnost i kreativnost čovjeka, naročito je važno za mlade.

-          Borba protiv različitih zabluda koje su se rasprostranile neminovna je i prijeko potrebna a jedan od načina da se uspije jeste i upućivanje mladih naraštaja na očuvanje lijepih i općekorisnih sadržaja vjerske i kulturne tradicije.