Četvrta srednjoškolsko/omladinska parlaonica

Autor: Lamija Alili Mart 16, 2015 0

Prije četiri godine započeta praksa održavanja Parlaonice, kao vida druženja i otvorenog izražavanja stavova i mišljenja omladinaca, nastavljena je i ove godine. Medžlis IZ-a Zagreb odnosno Muallimsko vijeće, na čelu s glavnim imamom hafizom Azizom ef. Alilijem te nositeljima ovog projekta Mersad ef. Kreštićem, Halid ef. Dolićem i muallimom Lamijom Alili, organiziralo je 28.02.2015./9.05.1436..h.g., Četvrtu srednjoškolsko/omladinsku parlaonicu.

 

Vođeni željom za poboljšanjem i olakšavanjem komunikacije među omladinom, osobito srednjoškolskom, do sada se pozabavismo temama poput uloge Islamskih centara u razvoju ličnosti, pitanjem odgovornog i islamom propisanog spolnog ponašanja, spolno prenosivih bolesti, halala i harama u ishrani te pitanjima odnosa mladih i medija.

Nakon tri održane Parlaonice možemo reći da je ista opravdala razloge svojeg održavanja. Njome ponajprije doprinosimo promidžbi časne vjere, spremnosti odgovaranja na suvremena pitanja a potom i otvorenom izražavanju stavova i mišljenja uz međusobno upoznavanje i zbližavanje.

Kao i prethodnih godina, na Parlaonici sudjelovaše omladinci iz Rijeke, Siska, Osijeka, Ljubljane i Zagreba, a po prvi put nam se pridružiše mladi prijatelji iz Pule, Karlovca i Austrije.

Uvidjvši kako je pitanje identiteta prvobitno osobno, društveno-kulturalno, ali i vjersko pitanje, odlučismo da se ovogodišnja Parlaonica pozabavi upravo pitanjem vjerskog identiteta. Vjerski identitet je u teološkom smislu jedna od polaznih i najzna­čajnijih vjerskih kategorija. U teološko-praktičnom smislu identitet je jedno od najvažnijih i jedno od najizazovnijih pitanja.

Parlaonicu ćemo smatrati uspjelom već i nakon otvoreno postavljenih pitanja omladinaca o tome tko su i što su, svjedoče li šehadet potajno ili bez imalo ustručavanja, jesu li zbog svojeg vjerskog i nacionalnog identiteta stigmatizirani, jesu li skloni prikrivanju vlastitog identiteta kako bi izbjegli stigmatiziranje, kako se oduprijeti asimilaciji i sl. U svim ovim pitanjima pokazuje se ključnim ispravno i cjelovito poimanje i konstituiranje vjerskog identiteta, među čijim se glavnim oznakama u konačnici nalaze želja i volja za iskrenim dijalogom sa svim ljudima dobre volje.

Na samom početku programa, svojim kraćim obraćanjima, prisutnu omladinu poselamiše muallima Emina Mešić, vjersko-prosvjetna referentica Mešihata IZ-a u Hrvatskoj, dr. Gzim Redžepi, predsjednik IOM-a Zagreb te k. hfz. Aziz ef. Alili, glavni imam MIZ-a Zagreb.

Središnji dio ove manifestacije činilo je obraćanje gostiju, koji su imali zadatak potaknuti mekteblije da promisle o važnosti identiteta, osobito onog vjerskog i nacionalnog.

Tako je ovacijama i velikim pljeskom, s radošću dočekan prvi gost, dramski i filmski umjetnik, g. Enis Bešlagić. U priču o identitetu, o načinu kako svojim stavovima utječe na generacije mladih muslimana, nismo ga slučajno pozvali. Riječ je o mladom čovjeku, predanom svojoj vjeri i odanom svojoj domovini. O čovjeku koji se svojeg vjerskog identiteta, reklamirajući pivo, ne bi odrekao niti za „milju eura“. Jer on sudjeluje u kampanji protiv alkoholizma i kako kaže, ne želi prodati svoj obraz.

Iako je riječ o jednom od najpoznatijih i najboljih bosanskohercegovačkih pozorišnih i filmskih glumaca za sebe kaže da se nikad nije htio eksponirati niti je jurio u prvi plan. Publicitetu je najviše pridonijela televizija jer je svakodnevno ulazio u naše domove i na taj način postao sastavni dio naših obitelji. Ljudi, kao što je nadaleko znano, nemaju nikakvih barijera prema njemu. Prilaze mu kao starom znancu a to se pokazalo i protekle subote. A svojom iskrenošću i neposrednošću Enis doista plijeni. Pravim, biranim riječima uspio je zaintrigirati omladince. Osvrtom na svoj život, koji ga nije uvijek mazio, uspio im poslati najbolju moguću poruku: da se nikada ne trebaju odreći svojeg identiteta, svoje vjere i domovine; da gdje god živjeli, radili i djelovali trebaju promovirati sredinu iz koje potječu, bilo da se radi o zaseoku, selu, gradu i sl.; trebaju čuvati i poštovati svoju vjeru i svoje običaje jer će, u protivnom, uvijek nailaziti na razmišljanje da ako ne poštuju svoje kako će tuđe. Upečatljiv je bio njegov stav o nekonzumiranju alkohola. Naime, sam je sebi dao u zadatak da ako išta može sačuvati od vjere jeste izbjegavanje harama, pa tako i alkohola. Svjestan je, da ga, kao javnu ličnost, nerijetko prate i negativni komentari, pa je u tom smislu savjetovao omladini da, po principu prakse Muhammeda a.s., u ljudima traže samo najbolje; da nastoje i u lošim ljudima tražiti makar nešto dobro, jer su, možda baš oni, uskraćeni za to dobro.

Drugi gost je bio mladi liječnik Feđa Đubur iz Dubrovnika. Feđa je po završetku Prirodoslovno-matematičke gimnazije upisao Medicinski fakultet u Zagrebu, kojeg 2009. godine završava i dobiva staž a potom specijalizaciju iz Interne medicine na KBC-u Zagreb- Rebro. Pred njim je, 23.3., polaganje specijalističkog ispita. Ovakva mlada, obrazovana i ambiciozna osoba, koja se aktivno bavila rukometom 11 godina, a koja je odrastala na krajnjem jugu Hrvtaske, gdje je nerijetko bio u iskušenju da tiše od svojih vršnjaka izgovara svoje ime i prezime, s ove distance, nakon što je tijekom odrastanja i školovanja uspio izgraditi svoj identitet, jasno je poručio: „Žao mi je što nisam svoje ime uvijek i bez zadrške izgovarao jasno i glasno. Vi to činite!“  

A nakon uvodnih obraćanja gostiju, riječ su konačno preuzeli oni zbog kojih je Parlaonica i nastala. Naši mladi. A evo samo nekih pitanja kojima se „pozabaviše“ parlaoničari:

Što je identitet? Je li i koliko je pitanje identiteta važno i zašto se znanost, školski sustavi pa i naša Parlaonica tako intenzivno bave ovim pitanjem? Koliko je nama pojedincima identitet važan? Što se događa kad nam određeni identitet pokušavaju oduzeti i je li to uopće moguće? Zašto reagiramo tako žestoko u slučaju pokušavanja oduzimanja identiteta odn. nametanja drugog? Zbog čega dolazi do „krize identiteta“? Zašto ljudi čine zločine u ime svog vjerskog, etničkog, nacionalnog i drugog identiteta? Svjedočite li šehadet potajno ili bez imalo ustručavanja; Jeste li zbog svojeg vjerskog i nacionalnog identiteta stigmatizirani? Kada vas netko pita da se predstavite, što vam prvo padne na pamet? Navedete li svoje ime i prezime? Kažete li da ste srednjoškolci? Definirate li se ipak prvenstveno kroz svoje hobije? Određuje li vas možda ipak najviše vaša uloga u odnosu na članove obitelji ili prijatelje? Što je asimilacija?Što je integracija?hMnoga domaća i međunarodna izvješća pokazuju da je u Hrvatskoj etnička, rasna i vjerska diskriminacija i dalje velik problem. Kakva su vaša iskustva?Kakav je vaš odgovor i stav na sveprisutna mišljenja da islam obećava nagradu za borbu protiv nemuslimana?Kako odgovaraš na pitanja o povezanosti islama i terorizma?Je li te ikada bilo sram što si musliman ? Ako jeste, kada?Kako reagiraš i odgovaraš na provokativna pitanja?Koji su pozitivni primjeri integracije muslimana u Austriji!

Redali su se jedni za drugim mlađahni/e parlaoničari/ke devet ekipa: Osijek, Sisak, Ljubljana, Karlovac, Rijeka, Pula, Austrija te dvije iz Zagreba koju činiše učenici Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića i polaznici srednjoškolskog vjeronauka.

Nakon niza odgovora, organizatori bi prisutnima ponudili razonodu u vidu igre asocijacija, nastavljanja započete ilahije/pjesme ili kvizom za članove žirija koji su na kraju donijeli svoj sud o kvaliteti odgovora i rasprava koje su se vodile. Srednjoškolci i omladinci su ozbiljno shvatili svoju ulogu te su, zahvaljujući blagovremenoj pripremi, toga dana pokazali svo umijeće izražavanja i slobodnog iznošenja stavova i mišljenja.

Kažimo da su sve ekipe ocijenjene maksimalnom ocjenom od 40 bodova (četiri desetke) čime su se svi svrstali među pobjednike.

Kuriozitet ove četvrte Parlaonice jeste i činjenica, da ju je svo vrijeme strpljivo pratio, njezin idejni začetnik, muftija Ševko ef. Omerbašić. Na kraju programa obratio se mladima navodeći da trebaju biti sretni što, za razliku od ranijih generacija koje su bile pomalo nesigurne, imaju mogućnost nesmetanog ispoljavanja svojih identiteta, potičući ih da razmišljaju o svemu onome što čini identitet jednog čovjeka a za primjer naveo nadijevanja muslimanskih imena s lijepim značenjem. Također je upozorio omladinu da budu oprezni i pažljivi u prihvaćanju različitih vjerskih sljedbi, koje nerijetko odvode u ekstremizam, a čemu su mlađe generacije najpodložnije.

S nadom da je omladina svojim domovima otišla s novim saznanjima, ispunjena pozitivnom energijom i obogaćena lijepim druženjem, okončasmo Četvrtu Parlaonicu.

Valja istaći da ovaj projekat ne bi bio uspješan bez svesrdne pomoći MIZ-a Zagreb koji, materijalno podržavajući ovakve i slične projekte, pokazuje da im je briga za mlađe naraštaje jedan od prioriteta. Zahvaljujući toj pomoći, mogli smo ugostiti omladinu iz većine hrvtaskih džemata, kao i onu iz Slovenije i Austrije. Parlaoničari su u svoje džemate otišli sa skromnim darovima Zagrebačkog medžlisa - knjigom „365 dana s voljenim poslanikom“ i i albumom ilahija našeg glavnog imama. Značajna je pomoć i ostalih medžlisa koji su, prepoznvši vrijednost ovakvih edukativnih susreta, platili putne troškove svojim predstavnicima.

Zahvaljujemo omladini MIZ-a Zagreb koja dijeli svoje vrijeme i znanje i koja je primjer da se trud i učenje isplati. Mlađi naraštaji mogu učiti iz njihovih primjera. Hvala dragim prijateljima iz Karlovca, Rijeke, Pule, Siska, Osijeka, Ljubljane, Austrije i Zagreba. Lijepo je znati da imamo mladost koja je spremna izaći pred auditorij, predstaviti svoju zajednicu i braniti svoje mišljenje.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija