U organizaciji Odbora Islamske zajednice Maribor i Udruženja žena Kevser pred više od 500 posjetilaca u Mariboru je 17. decembra 2017. godine organizirana svečanost povodom 25. godišnjice džemata Maribor i kupovine zgrade od 6.350 m2 za potrebe džemata i OIZ Maribor. Među zvanicama bili su prof. dr. Nedžad ef. Grabus, muftija za Sloveniju, mr. Nevzet ef. Porić, generalni sekretar Mešihata IZ u Sloveniji, imami Ifet-ef. Suljić, Sead-ef. Karišik, Senad-ef. Karišik, Samir-ef. Jusić, Nazif-ef. Topuz, Redžep-ef. Hodžić, Fahrudin-ef. Smajić, Mustafa-ef. Gavranović, mr. Hamza-ef. Muratspahić, Adnan-ef. Merdanović, Bilal-ef. Efendić, Zikrija-ef. Hodžić, Šaban-ef. Kazimoski, Nevres-ef. Mustafić, predsjednici i drugi aktivisti džemata i odbora IZB u Sloveniji, glavni imami i predsjednici bošnjačkih džemata iz Graca (Austrija). Mobilni tim domaćina predvodili su glavni imam Odbora, zamjenik muftije, Ibrahim ef. Malanović, imam Zinaid ef. Mahmutagić i predsjednik hadži Hilmo Avdić.
Kao što je to već prepoznatljivi adet, prigodni program otpočet je učenjem odlomka iz Kur’ana Časnog, a proučio ga je jedan od članova hora MIZ Sarajevo koji je bio zadužen da ilahijama i kasidama svečarsko veče muslimana Maribora učine što ugodnijim. Pozdravno obraćanje imao je mladi mariborski imam Zinaid ef. Mahmutagić u kojem je okupljenim zvanicama i ostalom narodu zaželio ugodan boravak na svečanosti. Moderatorica programa bila je mlada Zinaida Mahmutagić, rođena Mariborčanka, svršenica Gazi Husrev-begove medrese i diplomirani inžinjer građevine.

Najstariji materijalni tragovi prisutnosti Bošnjaka u Mariboru

Na svečanosti je kazano da je u Mariboru 1992. godine organiziran džemat, a činili su ga muslimani koji su godina živjeli u Mariboru i okolini i oni koji su zbog ratnih dešavanja u BiH bili primorani nastaniti se u Mariboru. Međutim, prvi zvanični mevlud u ovom gradu organiziran je 1988. u jednoj od mariborskih dvorana. Među izvođačima bio je i kurra hafiz Aziz ef. Alili, glavni imam MIZ Zagreb.
Jedan od najstarijih materijalnih tragova prisustva muslimana u Mariboru je i tarih ploča smederevske džamije iz 1819. godine koja je ugrađena u fasadu jedne stambene zgrade. Ne zna se kada je i kojim povodom donesena u ovaj grad. Čelnici Odbora razgovaraju sa nadležnima da bi se ona otkupila, restaurirala i čuvala u Centru.

U Vurberku ponad Maribora, na starom putu Maribor – Ptuj, u katoličkom groblju, postoji mezar i nišan sa epitafom na bosančici rahmetli Safeta Arifovića, sina Abdullahovog, iz Sarajeva, koji je ukopan prije 86 godina, tačnije 11. 2. 1931. godine. Rahmetli Safet bio je zdravstveni radnik, a umro je u 20. godini života.

Hronologija rasta džematske infrastrukture

Islamska zajednica u Mariboru organizirana je u stambenoj kući u Zagrebačkoj ulici na broju 47. Prvi imam bio je Ibrahim ef. Malanović. Pun mladalačkog elana prihvatio se časne i odgovorne misije imama i uz pomoć hafiza Alija Bilala, tadašnjeg predsjednika, te ostalih članova Odbora, i, korak po korak, učvršćivao put do respektabilnog džemata i Odbora. Mesdžid je u to vrijeme bio oaza mira za muslimane, ne samo iz Maribora, nego i one koje koji su živjeli i koji žive u Lendavi, Murskoj Soboti, Ljutomeru, Ormožu, Ptuju, Slovenskoj Bistrici i Rušama. Gradeći džematsku infrastrukturu oni su gradili i sebe. Učvšćivali su jedinstvo džemata ne gledajući kojem etnosu, boji kože ili socijalnom statusu ko pripada. Za četvrt stoljeća džemat je stekao vakufsko dobro koje se sastoji od oko 15000 m2 i pet objekata. Hronološki gledano, poslije kuće u kojoj je oformljen mesdžid i jedan imamski stan, 2001. godine Odbor je kupio dodatnu parcelu koja je graničila sa zemljištem na kojem se nalazio mesdžid. Deset godina kasnije, tačnije 2011. džemat je uz pomoć Mešihata IZ dobio dodatna dva objekta koja, također, graniče sa prvotnim zemljištem. U mjesecu ramazanu 2013. realizirana je kupovina 1574 m2 opštinske zemlje koju sa mesdžidom dijeli ulica Jožice Flander. I na kraju, 2017. kupljena je zgrada od 6.350 m2 sa parkinzima i zemljištem koje joj pripada. O samom objektu Ibrahim ef. Malanović kaže: „Ovaj objekat ima dovoljno prostora da se u njemu, ako Bog da, uredi mesdžid, učionice za djecu, sportska dvorana, tri trgovine, restoran sa kafeom, društveni i administrativni prostori, nekoliko stanova i hostel od najmanje 14 soba. Ovaj objekat ima i 130 uređenih parking mjesta. Sve ovo zahtijeva mudre i strpljive ljude na čelu našeg džemata.“

Donator nije želio da se eksponira

Prvi je za govornicom bio predsjednika Odbora IZ Maribor Hilmo Avdić. On je uz ostalo kazao: „Ponekad sa članovima i imamima gledam stare fotografije i prisjećam se gdje smo nekad počeli, a gdje se nalazimo sada, nakon 25 godina. Dragog Boga molim da sve one koji su u proteklom periodu ulagali svoj imetak i svoj trud, obilato nagradi. Hvala Mu što me počastio da u protekle 22 godine imam pored sebe mog imama Ibrahima ef. Malanovića, insana i prijatelja, koji je najzaslužniji za kupovinu ovog objekta.“
U vrlo emotivnom govoru Ibrahim ef. Malanović, koji je, bez ikakve sumnje, uz donatora, najzaslužniji za kupovinu ove zgrade, kazao je kako je krajem 1992. godine, na ovom mjestu bila šuma na kojoj su radnici preduzeća Gradis zakopavali njene temelje. Prolazeći pored tog gradilišta susretao je mnoge građevinare među kojima je bio i jedan Ramiz. On ga je jednom prilikom upitao kad će na tom mjestu praviti džamiju. Sudbina je, eto, da nakon 25. godina od zakopavanja tih temelja, na tom mjestu bude – džamija. Ramizova dova je uslišena. Objekat je izgrađen kao trgovački centar i svojoj namjeni služio je sve do 2007. godine kada je firma u čijem je vlasništvu bio otišla u stečaj. Mariborski je džemat u to vrijeme zbog nedovoljnog prostora u dvorištu mesdžida pod šatorom obavljao teravih i bajram namaze. Tri godine poslije krenulo se sa iznajmljivanjem ovog prostora. Župan dr. Andrej Fištravec pomogao je da se od 2015. ovaj objekat džematu da u najam. Od strane stečajnog upravitelja objekat je unajmljen uz simboličnu cijenu. Sve to vrijeme objekat se prodavao, a početna cijena bila je pet miliona eura. Budući da su znali kakve su im mogućnosti nisu ni razmišljali o kupovini. Pošto je cijena objekta pada, a potreba za većim prostorom džemata rasla, Ibrahim efendija je iznalazio načina kako doći do sredtava. Dva njegova pokušaja nisu urodila plodom. Međutim, to ga nije obeshrabrilo. Odlučio se na još jedan pokušaj traženja donatora, o čemu kaže: „Preko poruka sam obavijestio neke od prijatelja koje poznajem u svijetu o našem projektu. Nakon nekoliko dana nazvao me jedan od njih koji su navraćali kod nas, znao je koliko je to važno za naš džemat ,i rekao mi: ‘Sreo sam jednog čovjeka koji želi za zdravlje i svoju porodicu uvakufiti, dati u hajr jedan dio imetka, a kaže najviše bi volio kad bi to bio mesdžid. Kazao sam mu za vas, pokazao mu slike šta želite, obećao je pomoć. Pitao sam ga koje su garancije da će uplatiti novac, odgovorio je: ‘Samo njegova riječ!’ Citirao mi je hadis Allahovog Poslanika, koji kaže: Ako i od kog budeš pomoć tražio, traži je od Allaha. I dobro znaj, kada bi se cijeli svijet sakupio da ti pomogne, neće ti moći pomoći, izuzev onim što ti je Allah već odredio. A kada bi se sakupili da ti naude, neće ti nauditi ničim drugim, osim onim što ti je Allah propisao. Pera su se osušila, a listovi uzdignuli. Na sjednici Džematskog odbora donijeli smo jedinstvenu odluku da idemo u kupovinu. U toj nadi ponovo smo uplatili kaparu. Obavijestili smo donatora da smo potpisali ugovor, te da je rok tri mjeseca da se objekat isplati. Donator je pristao i rekao da ima dva uslova: prvi je bio da se novac uplati vlasniku objekta direktno, a drugi da se njegovo ime u tom mesdžidu ne spominje i ne hvali, jer se u mesdžidu samo Allahovo ime veliča.“ Donator je u datom roku uplatio sve tranše i objekat je uknjižen na džemat Maribor.

Iz besjede muftije dr. Nedžada ef. Grabusa

S posebnom pažnjom čekala se i besjeda muftije Nedžada ef. Grabusa. On je između ostaloga kazao: „Večeras smo se sastali u Mariboru da svečano podijelimo radost sa svim dobrim ljudima u razvoju džemata i snaženju infrastrukture IZ. U periodu od 25 godina, što nije ni radni vijek jednog čovjeka, džemat je ostvario izuzetan napredak. IZ u Sloveniji je prije 27 godina, dakle 1990., bila mala organizacija koja je ovisila od administracije u Zagrebu. Danas govorimo o IZ koja ima svoju prepoznatljivost i na Istoku i Zapadu. U proteklim godinama o džematu su brinuli volonteri i aktivisti koji su bili odgajani u muslimanskim porodicama i kojima su ljubav i odanost vrijednostima islama ulili odgojem njihovi roditelji...

Božijim emerom i kaderom, nakon početnih aktivnosti, nesnalaženja i napetosti u djelovanju džemata, u Maribor je došao mladić sa 25 godina života Ibrahim-ef. Malanović. Ibrahim-ef. Malanović vjerno je bio u službi razvoja džemata, snaženju muslimanskog identiteta i razvoju vakufa. Naša generacija morala je prije vremena sazreti, na to su nas prisilile okolnosti u kojima smo djelovali. Nismo imali supervizora, starijih kolega koji bi nas posavjetovali kako se susretati sa džematskim problemima i imamskim izazovima, nije bilo organizacije u današnjem smislu koja bi nam zagarantirala radna prava i sigurne ugovore. Teške životne izazove morali smo rješavati više putem «intuicije» nego kroz stvarno životno znanje i iskustvo. U proteklim godinama Ibrahim-ef. je zajedno sa našim timom radio na mnogim projektima u IZ. Ibrahim-ef. bih opisao kao snalažljivog, dosjetljivog, suosjećajnog, upornog i odanog zaljubljenika u IZ u Sloveniji, za koju je uradio puno dobra...“
Mezarje

U Tezenskim Dobravama, na gradskom mariborskom groblju, postoji i mezarje za ukop muslimana. O tome Ibrahim ef. Malanović kaže: „Hadžija Husein Huskić, da ga dragi Allah nagradi, tražio je da se otvori mezarje. Uspjeli smo u tome. Nedavno smo dobili novih 2000m2 za ukop muslimana. Mi smo zajedno. Uz Bošnjake ovdje imamo i Albance, Rome, Arape, Turke.“ Muslimani Maribora imaju veliko razumijevanje od strane Uprave za groblja oko opremanja umrlih, dženaza i pokopa po islamskim propisima. Saznali smo i to da je i Zavod za urbanizam osamdesetih godina prošloga stoljeća u prostornom planu grada imao i gradnju džamije čija bi lokacija bila u blizini gore spomenutog groblja.

Mladi su ponos džemata

Prema riječima imama Malanovića i Mahmutagića najveći ponos i bogatsvo džemata Maribor su mladi ljudi, djeca džemata. Na islamskoj pouci ove mektebske godine imaju oko 150 djece, a među njima ima i onih koji uče hifz. Uskoro očekuju promociju dvojice hafiza iz njihovoga mekteba.
Ponosni su, kažu, i na Udruženje žena Kevser koje od 2007. godine djeluje u sklopu džemata. Šefika-hanuma Mujezinović, predsjednica Udruženja Kevser, kazala nam je: „Za ovih desetak godina bile smo angažirane oko kupovine naših objekata, te oko svih manifestacija koje su se dešavale u džematu i oko džemata. Mi smo asocijacija koja okuplja Bošnjakinje, Albanke, Romkinje i žene drugih etničkih skupina. Kupovina ovog objekta puno znači za sve nas, a posebno što ćemo ga ostaviti u amanet našoj djeci i unučadima. Kad sam ja prije 40 godina došla u Maribor nismo imali ništa, a danas sam ponosna na to šta smo postigli.“
Jedna od aktivistkinja u džematu je i Sala Jašarević. Kratko i jasno je kazala: „Ovaj objekat će posebno značiti za našu omladinu.“
U svrhu boljeg organiziranja mladih na islamskoj pouci, a računajući i na njihov multinacionalni karakter, prvi Ilmihal na slovenskom jeziku objavio je Ibrahim ef. Malanović.
Muslimani Maribora tako su na 25. rođendan džemata dobili po korisnome prostoru jedan od najvećih prostora u dijaspori što će činiti dodatni zamajac u radu tamošnjeg džemata i Odbora.