Šestog oktobra 2015. godine, na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, pred komisijom u sastavu: Dr. Mehmed Kico, predsjednik, dr. Ahmet Alibašić, mentor i dr. Ismet Bušatlić, član, na temu „Doprinos Muhameda Ždralovića izučavanju bosanskohercegovačkog rukopisnog naslijeđa“ magistrirao je Adis Sultanović,  čime je promoviran u magistra islamskih znanosti iz oblasti islamske kulture i civilizacije.

Magistarski rad Adisa Sultanovića na temu „Doprinos Muhameda Ždralovića izučavanju bosanskohercegovačkog rukopisnog naslijeđa“ sastoji se od pet poglavlja i ima ukupno  110  strana.

U uvodnom dijelu magistrant je obrazložio predmet istraživanja, naveo ciljeve i zadatke, postavio hipoteze i naveo osnovne metode korištenja za testiranje hipoteza.

Slijedi odjeljak u kome autor govori o društveno-historijskim i kulturnim prilikama u kojima se školovao i djelovao Muhamed Ždralović.

Treći dio magistarskog rada govori o doprinosu Muhameda Ždralovića izučavanju bosanskohercegovačkog rukopisnog naslijeđa.

U četvrtom poglavlju magistrant nas upoznaje sa društvenim angažmanom Muhameda Ždralovića, dok  su u petom poglavlju magistarskog rada navedeni izvori i literatura, dat siže rada na bosanskom, arapskom i engleskom jeziku i priložena bibliografija radova Muhameda Ždralovića.

Iz iznesenih biografskih podataka u magistarskom radu, vidljivo je da je dr. Muhamed Ždralović  imao veoma bogat  stvaralčaki život. Rođen je1944. godine u Ždralovićima kod Bugojna. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1963. a 1968. godine je diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu / grupa Orijentalna filologija /. Na istom fakultetu je 1972. godine magistrirao, a 1980. godine doktorirao.

Od 1970. godine je radio u Orijentalnoj zbirci Arhiva HAZU / Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / u Zagrebu. U vremenu od 1992.-1997. godine bio je savjetnik u veleposlanstvu R Hrvatske u Kairu. Poslije rada u diplomatiji, vraća se u Orijentalnu zbirku Arhiva HAZU i na tom poslu ostaje do svoje smrti. Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, uglavnom iz područja bošnjačkog naslijeđa. Najznačajnije mu je dvotomno djelo" Bosanskohercegovački prepisivači djela u arabičkim rukopisima". Dr. Muhamed Ždralović je bio nekoliko godina bio urednik " Preporodovog" časopisa " Behar", u Zagrebu, u kome je objavio niz radova iz svog bogatog znanstvenog opusa.

Muhamed Ždralović je bio istaknuti znanstvenik i istraživač koji je cijeli radni vijek posvetio proučavanju rukopisa na arapskom, osmanskom turskom, perzijskom i bosanskom jeziku posebno onih koji su nastali u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Svojim kapitalnim djelom Bosansko-hercegovački prepisivači djela u arabičkim rukopisima (I i II), s obzirom na obuhvaćeni korpus, domete i rezultate studije, Ždralović je ukazao na historijsku ulogu bosanskohercegovačkih prepisivača u širenju knjiga pisanih arapskim pismom.

Pored izučavanja biblioteka arabičkih rukopisa na tlu Bosne i Hercegovine, posebno je tretirao prepisivače djela u rukopisima, pa je nastavio sistematski prikupljati podatke o njima napisavši i treću knjigu o prepisivačima, koja nažalost za autorova života nije publicirana. Muhamed Ždralović je tako iz zaborava vratio stotine marljivih prepisivača, od skromnih džamijskih podvornika do istaknutih teologa i pravnika, kojima zahvaljujemo za brojne primjerke šerijatsko-pravnih, povijesnih, književnih, jezikoslovnih i drugih djela napisanih arapskim pismom na trima jezicima islamske civilizacije. Podaci koje je ova knjiga ponudila sada imaju i dokumentarnu vrijednost, budući da je gotovo cijela rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u Sarajevu u maju 1992. godine spaljena, zajedno sa kataloškim listićima i inventarnim knjigama rukopisa.  

Iz magistarskog rada se vidi da je dr. Muhamed Ždralović bio aktivan i u Islamskoj zajednici u Zagrebu, od predavača mektepske nastave najmlađem naraštaju, pa do istaknutnog znanstvenika koji je svoje znanje i umijeće pretakao u infrastrukturu Islamske zajednice, obnašajući funkciju člana Izvršnog odbora Medžlisa, organizirajući tribine i sl.

Zahvaljujući Ždralovićevom izučavanju bosanskohercegovačkog rukopisnog naslijeđa odškrinuli smo mnogo prozora u svijet i prošlost u kojoj naše pretke bolje vidimo, ko su i šta su oni bili. Preselivši na Ahiret u 63. godini života / 1944-2007./, u jeku pune intelektualne snage, Muhamed Ždralović je ostavio iza sebe dosta nezavršenih projekata, za koje se nadamo da će ih okončati njegovi nasljednici. Članovi ispitne komisije ocijenili su magistarski rad veoma uspješnim i odali priznanje magistrantu što je našoj javnosti predstavio našeg alima dr. Muhameda Ždralovića, o kome, kako primijeti dr. Ismet Bušatlić, nismo dovoljno znali. Članovi ispitne komisije su kandidatu predložili da svoj magistarski rad objavi kao knjigu, kako bi naša javnost bolje upoznala alima dr. Muhameda Ždralovića.

Iz biografije novog magistra islamskih znanosti

Novi magistar islamskih znanosti Adis Sultanović, od oca Enesa i majke Halide, rođen je 1985. godine u Bugojnu. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 2004., a Fakultet islamskih nauka 2008. godine. Od 2009. godine radio je pri Medžlisu IZ Gornji Vakuf, gdje je kao najuspješniji imam, hatib i mu’allim nagrađen uzastopno  2011., 2012.  i 2013. godine. Od 2015. godine radi kao imam u Livnu. Osvojio je prvo mjesto na mektepskim takmičenjima na nivou medžlisa Gornji Vakuf (2009, 2010, 2012, 2013 i 2014.;  muftiluka Travničkog 2009.  i 2015. medžlisa Livno.

Saradnik je Preporoda, Novog Muallima, Glasnika i Rijasetovog portala. Odbranom magistarskog rada, Adis Sultanović je stekao titulu magistra islamskih znanosti iz oblasti islamske kulture i civilizacije, čime je dokazao da se uz veoma uspješan imamski rad mogu steći i visoka akademska zvanja. Oženjen je i otac dvoje djece.

Salih Smajlović