Džemat Zalik organizacijom „Večeri Kur'ana“ nakon jacije namaza sinoć je obilježio dvadesetu godišnjicu od svečanog otvorenja džamije „Bosanski mudžahidi„ u Sjevernom logoru Džamija je vakuf dr. Mahmuda Tantavija, egipatskog liječnika i humanitarca koji se svoj radni vijek proveo u Njemačkoj. Prigodnim obraćanjima prisutnim su se obratili džematski imam Šefik ef. Čavčić, glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar Suljo ef. Cikotić i u svojstvu izaslanika mostarskog muftije Salem ef. Dedovića direktor Medrese hafiz ef. Tulek. Sva trojica govornika izrazili su punu zahvalnost za sve što je rahmetli Tantavi uradio za Mostar i iza Islamsku zajednicu u Mostaru, a nije to malo.

Šefik ef. Čavčić imama džamije „Bosanski mudžahidi“ naglasio je kako je sa džamijom zajedno izrastao i njen džemat koji se znatno izmijenio tokom minulog vremena. „Ova džamija dokazuje opredijeljenost Islamske zajednice na jedinstvo našeg naroda. Primjer ove džamije je najbolji dokaz da se saradnjom i razumijevanjem može postići vrlo mnogo“, kazao je ef. Čavčić. Podsjetio  je kako je džamija imala i još uvijek ima vrlo važnu ulogu u koordinaciji sa profesorima i studentima Univerziteta „Džemal Bijedić“. U posljednjih 20 godina u njoj su radili Karađoz-begova Medresa, Studij Islamske vjeronauke do prestanka rada, Kurs islama za napredne srednjoškolce, Studentski dom, biblioteka, mekteb, razni kursevi, pa čak i početak rada Studija informacijskih tehnologija u Mostaru vezan je za ovu džamiju. Trenutno se pored redovnih džematskih aktivnosti u džamiji realiziraju programi Centra za učenje Kurana, Centra za boravak djece do tri godine, Dječijeg vrtića „Zemzem“, dio nastave Humanističkog fakulteta. Uz nju je izgrađena  i džematska musala jedinstvena u Gradu Mostaru. „Ova džamija je bila i bit će na usluzi našem narodu“, zaključio je ef. Čavčić.   

Aktivnosti koje su realizirane u džamiji „Bosanski mudžahidi“ u posljednjih dvadeset godina su impozantni i s tako kvalitetnim programima ne mogu se pohvaliti ni mnogo jače i veće institucije renomiranog imena, u svom obraćanju, pored ostalog istakao je glavni imam Medžlisa IZ-e Suljo ef. Cikotić. Tumačeći važnost tradicije učenja Kur'ana i slijeđenja Poslanika Muhameda a.s. ef. Cikotić je  akcentirao ulogu džamija u civilizacijskom i kulturno historijskom kontinuitetu bosansko-hercegovačkih muslimana. „Ove džamije su dokaz, ukoliko ih budemo čuvali, održavali, da će naša budućnost biti čista od maloljetničke delikvencije, da ćemo biti zaštićeni od djelovanja paradžemata i svih vidova devijacija. Zato dobro vodimo računa o našim džamijama i našim džematima“, poručio je ef. Cikotić.

Direktor Medrese hafiz Aid ef. Tulek osvrnuo se na nekoliko važnih karakteristika džemata i džamije „Bosanski mudžahidi“. Prisjetio se i prvog mutevelije vakufa „Daru-l-ilm“, prof.dr. Safeta Krkića i prvog mujezina Nezir Kurtović.  „ Oni trebaju biti uzor našim mladima i oni trebaju biti uzor svim onima koji se brinu za naše džamije“, poručio je direktor Tulek. Podsjetio je da je ova džamija bila trn u oku brojim zlonamjernim ljudima u Gradu koji ne žele dobro bošnjačkom narodu i državi Bosni i Hercegovini. Oštro je kritizirao činjenicu da studenti Univerziteta Džemal Bijedić zbog organizirane nastave i ispita ne mogu klanjati džumu namaz. „Mislim da je to poniženje za naš narod i moramo iznaći rješenje koje će riješiti taj problem“, kazao je Tulek.

Odabrane odlomke proučili su: direktor Medrese hafiz Aid ef. Tulek, glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar Suljo ef. Cikotić, Arnel ef. Demirović, pomoćnik glavnog imama mr. Dino ef. Maksumić, hafiz Jusuf ef. Bećoja, Jusuf ef. Džafić, Jusuf ef. Kafadar, Amar ef. Čopelj, Mustafa ef. Čolakhodžić, Mirsad ef. Fale i hafiz Emin ef. Tucović profesor kiraeta u Karađoz-begovoj Medresi. 

 Vakuf dr. Tantavija

 Tokom ratnog stradanja Mostara i Hercegovine brojne humanitarne organizacije i pojedinci nastojali su pomoći osiromašenom i gladnom bošnjačkom narodu. U Mostaru je bilo bukvalno stalo sve osim puke borbe za goli život. Vremenom su se obnavljale i zanavljale jedna po jedna civilizacijska vrijednost. Najistrajniji od brojnih prijatelja Bosne i Bošnjaka u Mostaru bio je humanitarac dr. Mahmud Tantavi za kojeg se može reći da je bio zaljubljen u Mostar i da je osjećao potrebu da pomaže muslimanima u Hercegovini. Dr. Tantavi je neumorno radio na prikupljanju humanitarne pomoći tokom cijele agresije. I od svoje, plaće medicinskog radniku u Njemačkoj, nastojao je izgraditi svoj vakuf u Mostaru. I uspio je u tome. Za Mostar je ostao vezan sve do svoje smrti.  7.4.2012.god.

Dr. Tantavi je neumorno radio na ideji formiranja vlastitog vakufa koji će kasnije biti imenovan „Daru-l-ilm“ (Kuća znanja). Pokrenuo je inicijativu 30.6.1995. kod općinskog Sekretarijata za dodjelu objekta 135 (bivša zgrada muzeja) u kasarni Sjeverni logor da bi izgradio džamiju i prateće objekte Fondacije Daru-l-ilm. Prethodno je dobio saglasnot Rijaseta IZ u BiH, Mostarskog muftijstva i Ratnog predsjedništva općine Mostar.

Svečano otvorenje zdanja Daru-l-ilm upriličeno  je 17. januara 1996. Svečanosti je u ime Rijaseta Islamske zajednice prisustvovao zamjenik reisu-l-uleme hfz. Ismet-ef. Spahić, muftija Seid-ef. Smajkić, potpredsjednik Sabora IZ Nezim Halilović Muderis, gradonačelnik Mostara Safet Oručević, predsjednik Okruga Mostar Smajo Klarić, direktor Karađoz-begove medrese Salih-ef. Čolaković i brojni drugi zvaničnici.

Predsjedništvo Skupštine općine Mostar na sjednici održanoj 28.10.1997. donijelo je odluku o prijenosu prava svojine sa pravom korištenja općine Mostar u korist vakufa Dari-l-ilm. Rijaset je 19.9.2000., na prijedlog Muftijstva mostarskog, prihvatilo uvakufljenje kompleksa objekata na dijelu parcele broj 115 u krugu kasarne „Mithad Hujdur Hujka“. Kompleks se sastoji od džamije „Bosanske mudžahidi“ sa munarom, namjenskog stana za imama džamije, biblioteke, kancelarijskog prostora, četiri učionice, osam trokrevetnih soba za stanovanje studenata, prostorija za noćivanje gostujućih profesora, prostorija za noćivanje vakifa.

Ukupna površina cijelog kompleksa Daru-l-ilm iznosi 1354 m2. Ministarstvo pravde Vlade FBiH je 9.8.2002. ovaj vakuf registriralo kao Fondaciju Daru-l-ilm Mostar. U okviru programa koje je pokrenuo ovaj vakuf organizirani su kursevi namijenjeni ženama (za šivenje, npr.) za mlade (kursevi informatike kroz koje je prošlo na stotine mladih), kursevi za sve kategorije stanovništva (arapski i engleski jezik) itd.

1. Eminović