Prema popisu iz 1991., u općini Bosanski Brod živjelo je 34.138 stanovnika, od toga 4.140 (12,19%) Bošnjaka. Danas u tri naselja ove općine živi tek oko 500 Bošnjaka.

Na sjevernoj kapiji Bosne, na desnoj obali rijeke Save, nekada davno nastao je Bosanski Brod. U srednjem je vijeku bio u posjedu porodice Beričević, odnosno Berislavić, da bi ga 1536. zauzele Osmanlije. Gotovo dva stoljeća poslije grad je dobio ime Turski Brod. Međutim, 1716. Austrijanci su ga zauzeli i uništili. Odgovor Osmanlija bio je u izgradnji novog čardaka. Bilo je to 1739., a 1780. grad je dobio dobro utvrđenu kulu pod zapovjedništvom age. Brži razvoj grada započeo je 1864. izgradnjom puta Bosanski Brod–Sarajevo. Godinu dana nakon pada BiH pod Austro-Ugarsku izgrađena je ćuprija na Savi, a nedugo poslije, krajem godine,  u saobraćaj je puštena uskotračna pruga Bosanski Brod - Sarajevo. Bosanski Brod je tako postao jedno od najvećih željezničkih raskrsnica. Prema popisu iz 1991., u općini Bosanski Brod živjelo je 34.138 stanovnika, od toga 4.140 (12,19%) Bošnjaka. Danas u tri naselja ove općine živi tek oko 500 Bošnjaka.

Hodžići – porodica hafiza

Među starije bošnjačke porodice u Bosanskom Brodu spadali su Hadžizulfići, koji su doselili iz Slavonske Požege, Mujkanovići, došli iz Novog Šehera kod Maglaja, i Hodžići, porijeklom iz Stanić Rijeke kod Doboja. Hodžići su se nešto kasnije naselili u Bosanski Brod. Hafiz Husein ef. Hodžić bio je imam stare bosanskobrodske džamije koja se do 1907. nalazila na mjestu današnje Husein-begove u centru grada. Kad je preselio na Ahiret ukopan je desno od ulaza u džamiju. Zanimljivo je da su i njegovi sinovi Mehmed i Husein su bili hafizi. Stariji Mehmed je bio i gradonačelnik Bosanskog Broda u čije je vrijeme iz kasabe izrastao u grad sa evropskom fizionomijom. Urađen je vodovod, kanalizacija, uvedena rasvjeta. Mlađi brat, hafiz Husein, bio je imam u džamiji i profesor u tamošnjoj medresi koja je s radom prestala 1907. godine. I oni su ukopani do mezara njihovoga oca.

Bošnjaci Bosanskog Broda danas

Bošnjaci Bosanskog Broda bili su prognani iz svojih kuća i sa svojih imanja, a njihove su džamije i kuće bile porušene. Mnogi od njih izbjegli su u Slavonski Brod, na lijevu obalu Save, odakle su mogli, makar i s tugom i čežnjom, gledati u svoj grad i čekati vrijeme da se steknu uslovi za povratak. Kad su se stekli uslovi krenuo je povratak i obnova kuća, te džematske infrastrukture. O Bošnjacima danas u bosanskobrodskoj općini govorili su mi referentni ljudi koji tamo žive i njihovi imami. Hajrudin Mašić, predsjedsjednik Medžlisa Islamske zajednice, kaže: „Ponajviše Bošnjaka živi u Kolibama. Imamo tri džamije. Nalaze se Bosanskom Brodu, Kolibama i u Sijekovcu. Renoviramo poslovnu zgradu MIZ. Dobili smo neka sredstva, srušili raniju devastiranu i sada iz temelja gradimo novu zgradu. Kad je bezbjedonosna situacija u pitanju, bilo je sitnih izgreda. Generalno, dobro je. Narod živi od penzija i poljoprivrede. Što se tiče naših ljudi koji su u dijaspori, ponajviše ih je u skandinavskim zemljama.“

Mr. Admir ef. Blitović, imam u džematu Kolibe i glavni imam Medžlisa, dodaje: „Teritorijalno gledano imamo tri džemata. Dva su aktivna. Na području općine živi između 450 i 500 Bošnjaka od čega je više od polovine u Kolibama, negdje oko 280. U mekteb je upisano 27 djece. Imamo 3 mekteba. Sedin ef. Oruč je u Bosanskom Brodu već 13 godina. Trenutno gradimo vakufski objekat. U završnoj je fazi. U njemu će  biti sjedište Medžlisa. Unutar zgrade imat ćemo prostorije za omladinska druženja, sastanke, te stan za imama. Na ovom vakufskom kompleksu bio je i jedan stari mekteb koji je srušen. Planiramo i tu graditi. Prekoputa džamije postojala je medresa koja je s radom prestala 1907. godine. Tu je sada podignuta stambena zgrada. U planu smo vratiti i tu vakufsku parcelu. Posjedujemo i 17 dunuma vakufske zemlje. Od prvog osnovne do četvrtog srednje imamo četrdesetak učenika. Od nula do sedam godina petnaestero je bošnjačke djece. Prošle godine bilo posljednje vjenčanje. Za dvije godine koliko sam ovdje na službi rodilo se tek troje djece. Ljudi, nažalost, i dalje odlaze. S njihovim odlaskom smanjuje se broj djece u školi. Naši se ljudi mahom bave poljoprivredom. U općini imamo savjetnika načelnika i jednog odbornika. U policiji imamo trojicu Bošnjaka.

Bosanskobrodski imami

Medžlis Islamske zajednice Bosanski Brod ima dvojicu mladih i veoma vrijednih imama. 

Mr. Admir ef. Blitović rođen je 25. 4. 1989. Kao odličan učenik je završio Osnovnu školu u Maglaju (2004.), te Behram-begovu medresu u Tuzli (2008.). Nakon toga upisuje Fakultet islamskih nauka u Sarajevu na kojem diplomira 2012. godine, da bi 2014. godine upisao i postdiplomski studij na istom fakultetu. Magistarski rad odbranio je na temu  Kontekstualiziranje islamske misli u Evropi sa posebnim fokusom na odnos vjere i države. Od 1. januara 2016. godine radi kao imam, hatib i muallim u džematu Kolibe Gornje, MIZ Bosanski Brod, dok je od 1. marta iste godine i na dužnosti glavnog imama MIZ-e Bosanski Brod.

Prvi imam u obnovljenoj Husein-begovoj džamiji je sadašnji imam Sedin ef. Oruč. On je u džemat došao 2004. godine. Oruč je svršenik Elči Ibrahim-pašine medrese i Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću. Uz to što je imam u Husein-begovoj džamiji on je i nastavnik islamske vjeronauke u tamošnjoj osnovnoj školi. U sretnom braku sa suprugom Samihom stekao je sinove: Hamzu, Haruna, Ahmeda i Alija . Svi su rođeni u ovom gradu. Stoga je postao primjerom kako se boriti protiv bijele kuge. Kad govori o imamskoj misiji kolege Admira i sebe, kaže: „Optimistički gledam na vrijeme koje dolazi. Kolega Admir i ja radimo naš posao. Želja nam je da prestane odlazak naroda. To će se desiti kad se ljudima omogući da nađu zaposlenje i tako steknu normalne uslove za život. Ipak, kod kuće je najljepše. U našem radu imamo veliku podršku Muftijstva na čelu sa muftijom dr. Osmanom ef. Kozlićem.“

Nazire se trend stranih investicija

Senad Žepčan je savjetnik načelnika Općine. I on je iz Koliba. Odlično poznaje bosanskobrodske prilike. Svojim objektivom ovjekovječio je mnoge detalje sa obnove infrastrukture, povratničkih kuća, džamija. Na pitanje kako vidi perspektivu života Bošnjaka u gradu na Savi kazao je: „U mjestima uz granicu ljudi se bave i trgovinom. U posljednje vrijeme u Bosanskom Brodu primjećuje se trend stranih investicija tako da se nadamo da će biti više radnih mjesta i da će time situacija biti znatno bolja. Ima slučajeva da ljudi rade i u komšijskom Slavonskom Brodu, a problem im predstavlja usko grlo na samoj granici, jer se zna puno čekati u koloni.“ Osvrnuo se i na život preostale omladine: „ Na kulturnom planu omladina nema puno sadržaja. U Kolibama imamo jednu sevdah radionicu. Pokušavamo da ih naučimo da pjevaju sevdalinke, da sačuvaju svoju tradiciju, baštinu. Bave se sportom. Iz Koliba su potekli fudbaleri Edin Mujčin, bivši bh. reprezentativac, njegov brat Zemir Mujčin, pa Veldin Karić, koji je bio kadetski reprezentativac bivše Jugoslavije, pa reprezentativac Hrvatske.“

Fadil Tipić iz Sijekovca, sekretar Udruženja građana za zaštitu imovinskih i ljudskih prava Bosanski Brod, jedan je od zaljubljenika u zavičaj. Evo dijela njegove priče: „ Živim ovdje u gradu. U Sijekovcu danas stalno živi oko 60 osoba. Mahom su to stariji. Nemamo male djece. Prije rata radio sam u Rafineriji nafte. Nažalost, danas niko od Bošnjaka ne radi u Rafineriji. Po meni je kriva i Vlada Federacije koja, sklapajući poslovne aranžmane s Rafinerijom, nije tražila da i nas zaposle. Nažalost, najviše ljudi se vrati u  - kovčezima. Niko od političara više o nama ne vodi brigu. Dođu kad treba glasati za njih.“

Među džematlijama koji su u vrijeme naše posjete prisustvovali mevludskoj svečanosti bila je i Azra Hasanić. Njena priča je glasila: „Rođena sam u Bosanskom Brodu. Moja porodica u ovom gradu živi već više od 200 godina. U izbjeglištvu sam bila u Slavonskom Brodu. Redovna sam džematlijka. Obnovljena džamija i kuća, te povratak na svoje ispunili su mi dušu. Mojoj sreći nije bilo kraja. U penziji sam. Nekada sam radila u ovdašnjem komunalnom preduzeću.“

Musafiri uvijek dobrodošli

I narod koji živi na području bosanskobrodske općine veoma je gostoljubiv. Musafiri su uvijek dobrodošli. Tako je bilo i na mevludskom programu koji se desio petog decembra 2017. kad je Husein-begovu džamiju pohodilo više desetina džematlija sa područja Gradačca, Modriče, Odžaka, Dervente. Budući da je zbog graničnog prijelaza Bosanski Brod postao jedan od frekventnijih gradova, Husein-begova džamija, te džamije u Kolibama i Sijekovcu, putnicima vjernicima pružaju mogućnost da svrate i obave namaske vaktove. I, naravno, ako su u mogućnosti, da materijalno pomognu rad ovog povratničkog medžlisa. Jedan od vaiza na spomenutom mevludu bio je i tuzlanski muftija mr. Vahid ef. Fazlović koji je tom prilikom kazao i ovo: „Vi se ovdje osjećate na svome. Nigdje drugo na zemaljskoj kugli ne biste se ovako osjećali. I oni koji su otišli u Evropu, Ameriku, Australiju jedva čekaju da dođu  i da udahnu ovog zraka, bez obzira koliko imaju para, kakve poslove rade. Došli smo ovdje da izrazimo naše poštovanje i priznanje prema vama. Vi ste jedan veliki primjer za vašu braću i sestre, Bošnjake i Bošnjakinje. Želimo vama kao vjernicima, džematlijama odati priznanje. Izražavamo veliki respekt prema muftiji banjalučkom Osmanu ef. Kozliću.“

Prošle godine bosanskobrodski Medžlis posjetio je i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Desilo se to 17. decembra 2016. godine.
U pratnji reisu-l-uleme bili su banjalučki muftija dr. Osman Kozlić, direktor Uprave za finansije Rijaseta Zejnil Rebihić, te šef Kabineta reisu-l-uleme Rifat Fetić. U svom obraćanju džematlijama u Bos. Brodu reisu-l-ulema Husein Kavazović je posebno naglasio važnost džamije i da je ona ogledalo svih džematlija. „Svi mi imamo svoje kuće, ali je džamija zajednička kuća svih nas, svih džematlija. Vjera nas uči da volimo jedni druge, da se držimo zajedno, da čuvamo rodbinske i komšijske odnose. Vjera nas uči da pazimo jedni druge, ali i da budemo dobri prema drugima.“, istakao je reisu-l-ulema.

Bosanskobrodsku općinu, tačnije Kolibe, u aprilu ove godine posjetio je i Edin Ramić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica. On je sa svojim saradnicima  prisustvovao obilježavanju 25 godina od stradanja Bošnjaka i Hrvata u mjestima Gornje i Donje Kolibe kod Bosanskog Broda. Skupu je prisustvovao i muftija banjalučki dr. Osman ef. Kozlić.

Jedan od sinonima modernog Bosanskog Broda je Rafinerija nafte. Vonj njenog dima ne osjeti domicilno stanovništvo. Nažalost, prema kazivanju mještana, Bošnjaci od Agresije na BiH naovamo ne mogu osjetiti ni miris hljeba zarađenog u njenim pogonima.