Na press konferenciji govorili su predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ-e Mostar Ramiz Jelovac, pomoćnik predsjednika Džafer Alić i glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar mr. Dino ef. Maksumić.

Nakon dugogodišnjeg nerazumijevanja i ne podnošenja izvještaja o radu i o finansijskom poslovanju Centra osnivač Medžlis IZ-e Mostar je u trećem pokušaju kod Kantonalnog suda u Mostaru 20.12. 2017.god. konačno ugasio Islamski kulturni centar. Uprkos toj činjenici Salih ef. Čolaković je u maju ove godine kod Općinskog suda Mostar izvršio registraciju privatnog privrednog društva sa ograničenom odgovornosti „CEZAR STARI GRAD“ i tom prilikom pod punom i materijalnom odgovornosti naveo da objekat sultan Selimovog mesdžida ispunjava sve urbanističko građevinske uslove za obavljanje djelatnosti bez priloženog validnog i valjanog ugovora o korištenju i bez da se prethodno konsultovao sa stvarnim posjednikom tog objekta Medžlisom Islamske zajednice Mostar.

„Na ovaj način samovoljno tretiranje vakufa i vakufske imovine je jedan od najgrubljih načina zloupotrebe i kršenja osnovnih postulata i načela normativnih akata Islamske zajednice i šerijatskog prava, jedan od najvećih presedana u historiji bosanskohercegovačkih vakufa“, rečeno je na press konferenciji.

U informaciji koju je u ime Izvršnog odbora pročitao glavni imam Medžlisa IZ-e Mostar mr. Dino ef. Maksumić oštro je kritikovan rad pojedinaca u gradskoj administraciji poput pojedinaca u Odjelu za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, Službi za privredu, Tržnoj inspekciji, što, kako je kazao, otvara sumnju da se zaključi kako se radi o pristajanju na smišljeni plan u kojem su na isti način učestvovali i neodgovorni pojedinci iz MUP-a HNK-a, iz sudstva i kantonalnog tužilaštava s ciljem stvaranja ambijenta da slučaj sultan Selimovog mesdžida postane model novog razdora i sukobljavanja muslimana (vjernika) u Mostaru. Ef. Maksumić je podsjetio i na islamske propise o korištenju i upravljanju vakufa te podsjetio na Fetvu Vijeća za Fetve Rijaseta IZ-e u BiH od 17. maja 2012.godine u kojoj je naloženo Medžlisu IZ-e Mostar kao stvarnom vlasniku objekta da sultan Selimov mesdžid vrati njegovoj izvornoj namjeni i da ponovo bude mesdžid za obavljanje uobičajenih islamskih aktivnosti definisanim normativnim aktima Islamske zajednice.

Press konferencija, kako je naglasio predsjednik IO Medžlisa IZ-e Mostar Ramiz Jelovac organizovna i zbog eklatantnih primjera kršenja zakonskih normi od strane državnih organa koji su dužni zakone provoditi jednako za svakog. „Tri godine je trajalo gašenje ustanove Islamskog kulturnog centra, gdje po zakonu osnivač određuje kad će osnovati ustanovu i kad će je ugasiti. Ovdje je bilo manipulacije sa svim i svačim“, rekao je Jelovac, podsjetivši da Medžlisu IZ-e Mostar nije vraćena roba koja se nalazila u Centru u trenutku gašenja ustanove što je jedna od zakonskih obaveza. Istakao je da je Medžlis IZ-e Mostar na osnovu sudske presude o gašenju Centra angažovao zaštitarsku agenciju te da ih je policija istog trenutka odstranila. „Ovdje vidimo da je postojala direktna veza sa MUP-om i tamo ćemo podnijeti krivične prijave. U Odjelu za privredu Grada Mostara je prihvaćena izjava Saliha Čolakovića da taj prostor ispunjava uslove za rad, jer zakon o trgovini traži samo izjavu, ali je organ, nakon mjesec dana, dužan da to provjeri. Također ćemo i protiv njih podnijeti krivičnu prijavu“, dodao je Jelovac. Napomenuo je kako je unutar Islamske zajednice nepojmljivo da se vjerski autoritet koji poznaje šerijat i šerijatske propise na takav način odnosi spram vakufske imovine. „Sve ono što stoji iza ovoga je novac“, zaključio je Jelovac.

U integralnom tekstu informacije stoji:

Informacija povodom bespravnog korištenja Sultan Selimovog mesdžida

Izvršni odbor Medžlisa IZ-e Mostar ima obavezu obavijestiti domaću javnost, prije svega članove Islamske zajednice o slučaju grubog oblika nasrtanja na vakufsku imovinu od strane Salih ef. Čolakovića, bivšeg direktora Islamskog Kulturnog centra kome je osnivač bila Islamska zajednica i kojeg je Medžlis IZ-e, nakon niza pokušaja prevazilaženja problema u radu Centra, bio prinuđen sudskom odlukom ugasiti. Našu javnost i naše članstvo dužni smo podsjetiti na najvažnije činjenice o ovom slučaju koji se u javnosti sporadično i fragmentarno provlačio godinama i tendenciozno tumačio. Također smatramo neophodnim podsjetiti da je Islamska zajednica - zajednica koja ima svoje organe i tijela i da posluje na temelju važećeg ustava i normativnih akata na način donošenja i usvajanja odluka, poštivanja normi i procedura, što je odlika i svake ozbiljnije institucije u našoj zemlji. Shodno tim načelima Medžlis Islamske zajednice Mostar ima obavezu da savjesno i odgovorno upravlja i rukovodi planiranim poslovima i vakufskom imovinom. U našoj je stalnoj obavezi da višim instancama i organima uredno i na vrijeme dostavljamo izvještaje kako o radu tako i o finansijskom poslovanju, što Medžlis na najodgovorniji način i radi.

Nažalost, već duži niz godina nismo u prilici da u svoje izvještaje uvrstimo i poslovanje Islamskog kulturnog centra čiji smo bili osnivač zbog opstrukcija njegovog direktora mr. Salih ef. Čolakovića. Sve odluke o poslovanju Centra donosio je on sam i nije nam podnosio finansijske izvještaje kako bismo ih u zbirnom bilansu mogli proslijediti višim organima Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini. Stoga smo se i odlučili da prekinemo takvu praksu sudskim gašenjem Centra.

U opsegu poslovanja i rada, ove već nepostojeće ustanove, našao se i prostor Sultan Selimovog mesdžida na Starom mostu. Medžlis IZ-e Mostar je Kulturnom centru nakon što je mesdžid obnovljen 2004. godine ovaj prostor dodijelio s ciljem prezentacije islamskog kulturnog nasljeđa i vjerskih naučnih dostignuća bosanskohercegovačkih muslimana, računajući na autoritativnost i iskustvo Salih ef. Čolakovića i na činjenicu da se taj lokalitet nalazi na najfrekventnijem mjestu u gradu kako bi svim zainteresiranim turistima i posjetiocima Mostara predstavili otvorenu narav islama i naše višestoljetne bosanskohercegovačke tradicije. Na tim osnovama i tri naše džamije smo učinili dostupnim turistima, prilagođavajući i vjerske aktivnosti tom cilju. Bitno je još jednom naglasiti da je za svaku tu funkciju Izvršni odbor donio odluku, a da su nadležne institucije Rijaseta na nju dale svoju saglasnost.

Zbog poštovanja prema Salih ef. i njegovom doprinosu Islamskoj zajednici u ranijem periodu nastojali smo sve ove sporove s njim riješiti u tišini bez uključivanja javnosti. Međutim, posljednje njegove aktivnosti su nas primorale da o svemu javno progovorimo. Nakon što je Kantonalni sud na prijedlog osnivača, Medžlisa IZ-e Mostar, nakon tri neuspješna pokušaja 20.12. 2017.god. konačno ugasio Islamski kulturni centar, Salih ef. Čolaković je u maju ove godine kod Općinskog suda Mostar izvršio registraciju privatnog privrednog društva sa ograničenom odgovornosti „CEZAR STARI GRAD“ i tom prilikom pod punom i materijalnom odgovornosti naveo da objekat Sultan Selimovog mesdžida ispunjava sve urbanističko građevinske uslove za obavljanje djelatnosti bez priloženog validnog i valjanog ugovora o korištenju i bez da se prethodno konsultovao sa stvarnim posjednikom tog objekta Medžlisom Islamske zajednice Mostar. Na ovaj način samovoljno tretiranje vakufa i vakufske imovine je jedan od najgrubljih načina zloupotrebe i kršenja osnovnih postulata i načela normativnih akata Islamske zajednice i šerijatskog prava, jedan od najvećih presedana u historiji bosanskohercegovačkih vakufa.

Vakuf je opće dobro, njegova uloga je da koristi za opće dobro i u samoj osnovi je neotuđiv jer se smatra zajedničkom imovinom kojom na osnovu normi i načela islama upravljaju isključivo institucije. Vakufom i vakufskom imovinom upravljaju tijela i organi i podložni su finansijskim kontrolama i revizijama. Dokumenti Vakufske direkcije u Sarajevu od njenog osnivanja do danas prepuni su takvih izvještaja. Suštinski i pravi razlog našeg javnog istupa leži i u činjenici da je argumentaciju Salih ef. Čolakovića prihvatila i gradska administracija. Zvuči paradoksalno, ali se desilo da su administracije pristale vakufsku imovinu, bez prethodne provjere, tretirati kao privatnu. Znači li to da svaki naš zakupac poslovnog prostora može uraditi isto? Otkako postoji vakuf u Bosni i Hercegovini na ovako grub i drzak način nikada nije oduziman od stvarnog vlasnika, od Islamske zajednice. Ako pogledate historijat kako je uništavan vakuf kroz vrijeme vidjet ćete da su sve vlasti najprije donosile zakone ili uredbe, da su potčinili volju muslimana i Islamske zajednice, pa da su ih onda provodili na terenu, počev od agrarnih reformi u vrijeme Kraljevine Jugoslavije do nacionalizacije i eksproprijacije u vrijeme socijalizma. Ovaj slučaj tretiranja Sultan Selimovog mesdžida ostat će zapamćen u historiji Mostara. Nije nam jasno kako i na koji način su to mogli uraditi i na to pristati u gradskoj administraciji (Odjelu za privredu, komunalne i inspekcijske poslove, Službi za privredu, Tržnoj inspekciji) osim što otvara sumnju da zaključimo kako se radi o pristajanju na smišljeni plan u kojem su na isti način učestvovali i neodgovorni pojedinci iz MUP-a HNK-a, iz sudstva i kantonalnog tužilaštava s ciljem stvaranja ambijenta da slučaj Sultan Selimovog mesdžida postane model novog razdora i sukobljavanja muslimana (vjernika) u Mostaru, a možda i nudi odgovor zašto Salih ef. Čolaković nikada nije javno stao u zaštitu lokaliteta bivšeg Lakišića harema na kojem Islamska zajednica namjerava izgraditi Islamski kulturni centar.

Medžlis IZ-e Mostar ima obavezu, a pozivamo i sve muslimane ovoga grada, naše članove da nam se pridruže da zaštitimo vakufsku imovinu i od ovakve vrste nasrtanja. Poštivajući zakone ove države i ustav Islamske zajednice u najkraćem roku podnijet ćemo krivične prijave protiv svih odgovornih lica. Što se tiče samog Sultan Selimovog mesdžida u kojem je angažirana neka sigurnosna agencija i ispred kojeg stoje naoružani čuvari, mi ćemo ako Bog da ući u njegov posjed. S tim u vezi Izvršni odbor Medžlisa ima obavezu da implementira Fetvu Vijeća za Fetve Rijaseta IZ-e u BiH od 17. maja 2012. godine da Sultan Selimov mesdžid vrati njegovoj izvornoj namjeni da bude mesdžid za obavljanje uobičajenih islamskih aktivnosti definiranim normativnim aktima Islamske zajednice.

I na kraju da zaključimo, vakuf kao šerijatsko-pravna institucija svoje uporište i legitimitet crpi iz etičkih smjernica Kur'ana, Poslanikova, a.s., sunneta, tradicije i konsenzusa prve generacije muslimana, te imajući u vidu načela neopozivosti i neotuđivosti vakufa, koja su sadržana u hadisu Allahovog Poslanika, a.s., da se vakuf "ne može prodati, pokloniti, ni naslijediti" (لاَ يُبَاعُ وَلاَ يُوهَبُ وَلاَ يُورَثُ).

U skladu sa normativnim aktima Islamske zajednice u BiH o korištenju i upravljanju vakufskom imovinom Sultan Selimov mesdžid i objekat na adresi Mala Tepa bb u naravi vakuf, trajno su dobro-vakuf kojim upravlja i raspolaže Medžlis Islamske zajednice Mostar.

Uzurpacija ovih objekata i otimačina koja se vrši je haram - strogo zabranjeno djelo.