U Makedoniji službeni jezik Islamske zajednice čine jezici svih muslimana

 - kaže reis Redžepi koji ovaj put govori o (ne)ravnopravnosti vjerskih i crkvenih zajednica u Makedoniji; o (ne)vraćanju vakufske imovine; o medresama u Makedoniji; o odnosima IZ Makodenije i IZ u BiH; o socijalnoj strukturi muslimana u Makedoniji...

Možete li navesti neke primjere gdje se osjeti favoriziranje samo jedne vjerske zajednice, u ovom slučaju Makedonske pravoslavne crkve?

Reis Sulejman ef. Redžepi: Ova stranka nekoliko godina ima vlast. Sa predsjednikom Republike često sam debatirao, formalno i neformalno, pa sam mu rekao: 'Vi ste čovjek koji vjeruje u Boga. Ako ste iskreni vjernik, kršćanin, ne smijete biti nacionalist, kleronacionalist.' Sve je to bilo badava. Ako gledamo sa teoretske strane, prema ustavu, Makedonija je multietnička, multikonfesionalna, multikulturna, demokratska država. Nažalost, između teorije i prakse ima razlike. U praksi nije tako kako piše u ustavu. Mi još imamo problema, pogotovo oko vraćanja vakufske imovine. Iako smo uporno pokušavali, na sve načine i sa svim metodama, nismo uspjeli vratiti svu vakufsku imovinu. Mi ćemo produžiti sa našim nastojanjima i nadamo se da ćemo uspjeti još toga vratiti što je naše, što je Islamske zajednice. Problemi koje ima Islamska zajednica ne postoje i kod Makedonske pravoslavne crkve. Njoj je vraćena njena imovina, čak su dobili i novu, kao što je, primjera radi, stari hotel u Strugi. To je njima novi izvor finansija. Ima i drugih primjera gdje nismo ravnopravni. I oni kao i mi imaju srednju školu. Medresa nije na državnom budžetu, a njihova bogoslovija u cijelosti se finansira od strane Vlade. Fakultet islamskih nauka finansira se našim sredstvima. Prvi put ove godine ministar za obrazovanje posjetio je FIN i donio je rješenje po kojem će Ministarstvo dati 50 – 60 hiljada eura kao jednokratnu pomoć. I to prvi i jedini put. Dobili smo trajnu akreditaciju. Ranije smo dobijali privremenu. Druge pomoći nemamo. Bogoslovski fakultet združeni je član Univerziteta Ćiril i Metodij. I na budžetu.

Budući da je i Islamska zajednica u Makedoniji multietnička, kako prevladavate eventualne jezičke barijere na hutbama, predavanjima, na islamskoj pouci?

Reis Sulejman ef. Redžepi: U Republici Makedoniji službeni jezik Islamske zajednice su jezici svih muslimana. U svim džamijama u Makedoniji, a ima ih oko 700, vaz se vrši na jeziku džematlija. Ne mogu ja u bošnjačkom džematu govoriti albanski. Strategija Islamske zajednice je da, primjera radi, tamo gdje su Romi da imam bude Rom i da vazi na romskom jeziku. Već imamo nekoliko Roma svršenika medrese i islamskih fakulteta i rade kao imami. Inače, Islamska zajednica ima 13 muftijstava i 13 muftija. Nema grada gdje nema muslimana. Istočna Makedonija je bila poznata po iseljenju muslimanskoga stanovništva poslije Drugog svjetskog rata. Sada tamo imamo muftijstvo i mušku medresu. Svuda u svakom mjestu gdje žive muslimani imaju vjersku uslugu. Islamska zajednica je efikasan servis u tome. Uvijek sam govorio IZ će izgubiti i ugled i utjecaj ukoliko ne bude servis muslimana. Svaki musliman je dužan da poštuje Islamsku zajednicu. Mi muslimani smo uvijek bili za suživot. Islamska zajednica je u tome bila avagarda. Ali, ne više na našu štetu.

Zašto ne bismo imali asocijaciju muslimana Balkana?

Kakva je saradnja Islamske zajednice Makedonije sa Islamskom zajednicom u BiH?

Reis Sulejman ef. Redžepi: Nikad nisam bio zadovoljan saradnjom IZ Makedonije i IZ BiH. Sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem sastao sam se dva puta, jednom u Belgiji, drugi put u Edirnama u Turskoj. On je fenomenalna ličnost. Obostrana je želja da se ta saradnja dviju zajednica poboljša. Ranije je bilo dogovoreno da oni dođu na Kosovo i da potom, sa Kosovarima pođu do nas, kako bismo zajedno produžili do Albanije. Očito to je odgođeno. Zašto ne bismo imali asocijaciju koja bi uvezivala islamske zajednice Balkana, ili makar IZ sa prostora bivše Jugoslavije. Vjerovatno je politika umiješala prste.

Kakva je socijalna struktura muslimana u Makedoniji?

Reis Sulejman ef. Redžepi: Narod se nekako snalazi. Situacija je u bivšoj Jugoslaviji bila bolja na tom planu. Općenito gledano, situacija nije dobra. Da nije innostranstva, teško bi bilo.

Postoje li narodne kuhinje za one najugroženije?

Reis Sulejman ef. Redžepi: Ne postoje narodne kuhinje. Postoje fondacije koje se miješaju i u zekat, i u zekatu-l-fitr. Pojave se po jednom u džematima i podijele pokoji iftar. I više ih nema. Nas oštete puno. Evo, pred ramazan je otišla naša ekipa u Kumanovo i podijelila pomoć najsiromašnijima. Pokušavamo ublažiti njihovu materijalnu situaciju. Od pluralizma očekivali smo puno više. Nažalost, niko nije siguran. Nikome nije obezbjeđena sigurnost.

Kakva je demografska situacija?

Reis Sulejman ef. Redžepi: Našim smo imamima kazali da na vazovima podsjećaju muslimane na hadis u kojem Poslanik govori da se žene i udaju. Ima dobrog odjeka tih vazova. Nema problema s natalitetom. Samo, ne znam kad će to ovi iz vladajućih struktura priznati. Kad su vidjeli kakva je statistika stanovništva odgađaju popis. I Evropa o tome šuti. Nek se izvrši popis i shodno popisu podijeli vlast. Država nek se i dalje zove Makedonija. Nama to ne smeta. Međutim, oni su toliki nacionalisti da su i predsjednik, i predsjednik vlade Makedonci, te da sva važnija ministarstva drže Makedonci?

Je li to po ustavu RM?

Reis Sulejman ef. Redžepi: Ne. Ustav je demokratski. No, u praksi nema ništa od toga.

Koliko po Vašim procjenama danas muslimana u Makedoniji?

Reis Sulejman ef. Redžepi: Da ne pretjeram, po meni je više muslimana nego Makedonaca.

Cijeli intervju u printanom izdanju Preporoda