U gradu na obalama Ćeho­tine i Drine, iako u njemu nije bilo ratnih dejstava 1992. g. barbarski porušena je do temelja Careva džamija i nakon toliko vremena čekanja - Careva džamija je dočekala svoje novo uspravljanje. Bošnjaci grada Foče, a i svi dobronamjerni konačno su dočekali da vide svoju obnovljenu Carevu džamiju koju je 1501.godine dao sagraditi sultan Bajazid II Velija.
U prisustvu velikog broja vjernika koji su pristigli iz BiH, i iz inozemstva, te zvanica među kojima su bili i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, dopremijer Republike Turske Veysi Kaynak i generalni direktor agencije TIKA-e Serdar Çama, predstavnika vjerskog i političkog života, svečanost otvorenja je upriličena 12. maja 2017. godine u haremu Mehmed- paše Kukavice džamije, koja također očekuje svoju obnovu.
Na svečanosti se prisutnima, najprije, obratio predsjednik Građevinskog odbora Careve džamije u Foči Sulejman Pilav koji je podijelivši radost zbog današnjeg svečanog otvorenja džamije, koju osjećaju svi dobri ljudi, a najviše građani Foče, te kazao da je „Na obnovi Careve džamije radio značajan broj radnika druge nacionalnosti, a lokalno stanovništvo, prvenstveno iz najbližeg komšiluka gotovo je svakodnevno angažovane radnike po našem starom običaju častilo kahvom i sokom“. Iako se, kako je kazao, svugdje nadvila sjena onih koji su ubijeni, raseljeni, i koji nisu dočekali da vide obnovu džamije, on je istakao da džamija svjedoči o još jednoj tradiciji duha naroda koji gradi ono što drugi ruše i za sve generacije koje se poučavaju principima islama, tolerancije i zajedničkog življenja. „Danas možemo biti ponosni jer smo ugradili svaki kamen i svaku gredu u džamiju da ojačamo našu zajednicu i važno je da smo ovdje, da se vratimo i izgradimo bolju budućnost“, rekao je Pilav.
Kao domaćin, Izet Spahić, predsjednik Skupštine opštine Foča, poselamio je i zaželio dobrodošlicu, te ispričao načelnika opštine koji je tog dana prisustvovao godišnjici Bogoslovskog fakulteta, čestitajući mu i zahvalivši se na podršci.
Akcentirajući sam čin otvorenja Careve džamije smatrajući ga velikim i sretnim događajem po grad i društvo u cjelini goraždanski muftija Remzija ef. Pitić se zahvalio vakifima i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji džamije. Istakao je: „Iako je ponovna izgradnja počela 2004. godine, projekt obnove doživio je nekoliko izmjena, jer su brojni njeni graditelji baš insistirali i vodili računa o njenoj autentičnosti. Danas ona izgleda onako kako je nekad izgledala“.
U ime Srpske pravoslavne crkve Nenad Tupeša je pozdravio prisutne izrazivši radost zbog otvorenja džamije, te naglasio da bogomolja koja se podiže predstavlja radost za sve. “Ovo je važan znak i svjedok zajedničkog življenja“, kazao je on.

Značaj turske podrške

Čestitajući svim prisutnima ovaj dan dopremijer Republike Turske Veysi Kaynak ukazao je na riječi rahmetli Alije Izetbegovića koji je istakao da „kad god idem na zapad ne idem pognute glave, jer mi nismo ubijali žene i djecu niti skrnavili i rušili bogomolje“. Osvrnuvši se na period vladanja oko 500 godina u BiH kojeg je karakterizirala pravda i nemiješanje u tuđe vjerske živote, tuđu kulturu i slične vrijednosti, dopremijer Kaynak je naglasio: „Slobodno mogu reći da je ovo jedan od važnijih predjela gdje je vladalo Osmansko carstvo. Tada su se ovdje gradile džamije i medrese, ali i drugi objekti i bogomolje koje pripadaju drugim vjerama“. Podsjetivši da su teški dani iza nas i da u BiH vlada mir, on je još istakao značaj rada Turske razvojne agencije TIKA-e, te generalne direkcije Vakufa Republike Turske koja trenutno realizira oko 47 projekata. Među tim projektima fokusiraju se da rade i druge projekte, restauracije, projekte na planu edukacije i obrazovanja. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, selameći i pozdravljajući prisutne, naglasio je da je uvjeren kako „džamije Foče nisu samo gnijezdo duhovnosti onih raspršenih muslimana ovog grada, već i zalog obnove zajedništva cijele Bosne i Hercegovine, njenih naroda i građana“. Osvrnuvši se ono što je Foči stoljećima davalo pečat, Bakir Izetbegović je rekao: „U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija. Neke su se isticale skladom i umješnom gradnjom, neke veličinom i probranim položajem u mahali, one skromnije opet onim najvažnijim - dobrim imamom i jakim džematom. Gube se u pamćenju obrisi ovih bogomolja, ali možemo biti sigurni da je ova džamija sultana Bajezida Velije imala sve pobrojane elemente kroz vijekove svog trajanja“, kazao je Izetbegović, izražavajući nadu da će ova džamija i džemat biti uporište povratka Bošnjaka u Foču.

Graditi veću kuću mira i sigurnosti

Neposredno pred džuma namaz prisutnima se obratio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. On je posebno istaknuo ustrajnost Fočaka da obnove Carevu džamiju, te pohvalio upornost predsjednika Građevinskog odbora Sulejmana Pilava. „Bilo je vremena kada su mnogi posustajali, ali zahvaljujući upornosti ova džamija je obnovljena i vraćen joj je nekadašnji sjaj“, kazao je između ostalog reisu-l-ulema. Ukazujući na Foču kao grad velikog stradanja muslimana, reis Kavazović je potencirao potrebu većeg međusobnog upoznavanja kako bismo izbjegli mržnju i nametanje krivice jednih na druge. „Tome još nismo stali u kraj, jer smo zaboravili da u borbi protiv zla čovjek mora počinjati od sebe, a ne od drugih“, rekao je reisu-l-ulema, poručivši: „Muslimani, pravoslavci, katolici, jevreji i drugi građani mogu i treba da grade veću kuću mira i sigurnosti na tlu Evrope. BiH i Foča ovim događajem nagovješćuju da taj napor ima budućnost i da se rađa nova nada u nama“.
Istaknimo još zahvalnost građevinskom odboru, muftiji Hamedu Efendiću i Remziji Pitiću, brojnim vakifama koji su doprinijeli zidanju i pokrivenju Careve džamije, a nakon toga je ostatak poslova preuzela Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA). Ukupna vrijednost obnove iznosila je milion i 500 hiljada KM.
Svečanost je okončana zajedničkim klanjanjem džume namaza koju je predvodio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, a hutbu je održao muftija Remzija ef. Pitić.