Bijela džamija (Weiße Moschee), kako je već prozvana, izgrađena je u protekle tri godine iz temelja, uglavnom vlastitim snagama džematlija ovoga džemata i prijatelja iz ostalih džemata širom Njemačke. Sa ovim otvorenjem džamije krunisano je 25 godina postojanja i uspješnog rada džemata Witten.

Na početku programa, koji je održan na otvorenom ispred veleljepne novoizgrađene džamije, prisutnima je dobrodošlicu zaželio imam džemata Witten, Ruvejd ef. Jahić. On je dao kraći prikaz historijata ovoga brojčano malog, ali po rezultatima vrijednog džemata. Džemat Witten danas okuplja oko 200 porodica, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i sa Kosova. Ruvejd ef. je podsjetio da početci ovog džemata sežu u daleku 1987. godinu. Tada je po prvi put angažovan imam da klanja teravih namaz tokom Ramazana u ovom džematu. Imam džemata je istakao da su mnoge džematlije u ove krajeve došli kao „gastarbajteri“, sa namjerom da ostanu u Njemačkoj samo nekoliko mjeseci. Međutim ostali su skoro cijeli svoj život. Njihova „radna“ domovina Njemačka postala je rodna domovina njihove djece, unučadi i praunučadi, s toga su potrebe za vjerskim životom vremenom postajale sve veće. Do konačnog osnivanja džemata došlo je početkom agresije na domovinu BiH, 1992. godine, kada je značajan broj muhadžira našao utočište u ovom gradu. Prvi stalni imam bio je Ismet ef. Bečić, da bi 1994. godine bio postavljen sadašnji imam, Ruvejd ef. Jahić. Nakon što je džemat preko deset godina boravio u iznajmljenim prostorijama, 2005. godine kupljena je vakufska zgrada, sa nešto više od 900 kvadrata zemljišnog posjeda. Postojeći objekat je srušen, a na njegovom mjestu je 2013. godine započeta izgradnja nove džamije. Džamija je 2016. godine radno otvorena i proklanjana. U prošloj godini je imala već na stotine posjetioca iz grada, škola, raznih udruženja i već je zauzela svoje mjesto na turističkoj karti grada Wittena.

Inače, džemat Witten je izuzetno aktivan u međureligijskom dijalogu, kao i u projektima integracije koje vode strukture grada Wittena i savezne pokrajine NRW. S toga ne iznenađuje prisustvo visokih zvanica iz saveznih, pokrajinskih, gradskih i crkvenih struktura, koji su u svojim nastupima čestitali džematu Witten na izgrađenoj džamiji i izkazali svoje veliko zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa aktivistima ovog džemata. Nizali su se govornici njemačkog porijekla, a među njima su bili: predstavnik okruga Ennepe Ruhr g. Olaf Schade, sekretar Ministarstva pokrajine NRW-a za integracije, rad i socijalnu politiku g. Thorsten Klute, gđa. Claudija Formann ispred grada Wittena za integracijska pitanja, gđa. Juliji Holtz ispred evangeličke crkve za Hattingen i Witten, g. Dietrich Schwarze svećenik ispred svjetske konferencije religija za mir.

Njihova zajednička poruka bila je da islam pripada Njemačkoj i njemačkom društvu, te da sve rastuća mržnja prema islamu i muslimanima u Njemačkoj, koja se ogleda u sve učestalijim napadima na muslimanske vjernike i njihove džamije, ne smije da ugrozi napore zajedničkog života. Čini se da je međureligijski dijalog nužniji nego bilo kada i da je međusobno upoznavanje jedini put ka prevazilaženju predrasuda. Upravo tu leži i značaj ovog džemata, koji je zauzeo važnu ulogu mosta između domaćeg stanovništva i useljenika, te tako postao značajan dio mozaika civilnog društva ovog grada. Istaknuto je da integracija ne znači asimilaciju, nego participaciju, učešće i davanje doprinosa širem društvu. Također, korijeni su važni za svakog čovjeka. I samo onaj ko je duboko svijestan svojih korijena, može da ide naprijed i bude otvoren za one koji misli i vjeruju drugačije. Iako je danas vjera zloupotrebljena na mnogim krajevima svijeta, njena suštinska poruka je mir i vjera u jednog jedinog Boga i to je zajedničko svim vjernicima, bili oni kršćani, jevreji ili muslimani. Govornici su izrazili svoje iskrene čestitke džematu i duboko uvjerenje da će novoizgrađena džamija sa svojim vrijednim članovima i dalje biti važan stub ove lokalne zajednice.

Blagajnik džemata Enis Huseinbašić iznio je detaljan izvještaj o izgradnji džamije. Istakao je da je proces izgradnje trajao pune tri godine. Ukupno je uloženo preko 600.000 Eura, ne računajući bogate donacije u materijalu i radu. Više od 500 pojedinaca je učestvovalo u izgradnji i skoro 50 različitih firmi. Novoizgrađeni objekat ima preko 500 kvadratnih metara korisnog prostora i izgrađen je na tri sprata i pored mesdžida – klanjačkog prostora za muškarce i mahfila za žene sadrži i multifunkcionalnu salu, učinioce, abdesthane, kancelarije, apartman i stan za imama. Džamiju krasi i skladna munara, te poseban kaligrafski natpis „selam“ (mir), koji je izveden na prozorima na glavnoj strani objekta.

U nastavku programa skupu se obratio muftija IZ-e Bošnjaka u Njemačkoj, Pašo ef. Fetić. Muftija je čestitao džematu Witten, predsjedniku džematskog odbora i imamu džemata. Kazao je da je ovo veliki dan za Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj, te da će ova džamija zasigurno uljepšati ovaj kvart i ovaj grad. Džamije su mjesta svijestlosti-nura, a munare su simboli moralnog uzdizanja vjernika. Džamije su mjesta u kojima se vjernici podučavaju milosrđu i dobročinstvu, koje nastoje širiti u njihovom okruženju među ljudima sa kojima živimo i radimo, ma koje vjere oni bili. On je podsjetio da Bošnjaci već stoljećima žive suživot nadahnuti porukom ahdname sultana Fatiha, te da je obaveza svih muslimana da šire poruku mira i tolerancije i predstavljaju islam na najbolji i najljepši mogući način, ma gdje bili i šta god radili. Posebno se zahvalio gradskim strukturama koji su dali potrebne dozvole za izgradnju ove džamije.

Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović čestitao je džematlijama ovog džemata na ovom velikom hajratu. Podsjetio je da su svi Poslanici došli samo sa jednom idejom: Bog je jedan, a puno je različitih svijetova. Svi smo ujedinjeni na putu Jednom Svevišnjem Gospodaru. Tradicija Bošnjaka je uvijek bila da žive u miru sa pripadnicima drugih vjera. Pozvao je Bošnjake da obrazuju svoju djecu, te da zajedno sa svojim komšijama grade i izgrađuju svoju novu rodnu grudu, istovremeno čuvajući svoj identitet i jezik i ne zaboravljajući svoju domovinu, međutim nipošto ne razlikujući Njemačku od nje i dajući puni doprinos izgradnji njenog društva. Podsjetio je da ljude povezuju ideje i vrline. Muslimane je pozvao da čitaju poruke velikog njemačkog pjesnika Goetha, a nemuslimane muslimanskog pjesnika Dželaludina Rumija. To je jedan glas iz dva grla. Posebno Bošnjaci su dužni da spajaju ljude i njihove puteve. Temeljna čovjekova misija u životu na ovom svijetu je vjerovati i činiti dobro. Bog nas je stvorio različite, shodno kur‘anskoj poruci, da se upoznajemo. Neka vrata ove džamije budu uvijek otvorena, kao što su uvijek bila otvorena vrata naših kuća i avlija. Gradite prijateljstva i gradite mir među svim ljudima, bili oni muslimani, krščani ili jevereji, istakao je  u svojoj poruci Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović. U delegaciji Reisu-l-uleme bili su i muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, te direktor Uprave za vanjske odnose i dijasporu Rijaseta IZ-e u BiH, Razim ef. Čolić.

Na kraju programa, Reisu-l-ulema je proglasio džamiju vakufom IZ-e i predao ključeve od džamije najzaslužnijim pojedincima, koji su dali najveći doprinos tokom izgradnje: Edhemu Kadriću, predsjedniku džemata, Refiku Hajroviću, predsjedniku građevinskog odbora, Ruvejdu ef. Jahiću, imamu džemata i Selek Fehimu, poduzetniku i vlasniku građevinske firme, koja je dala najveći doprinos tokom gradnje. Gospodin Hajrović i Gospodin Selek su izrazili želju da umjesto njih učešće u otvaranju ove džamije uzmu njihovi sinovi Hajrović Enis i Asad, te Selek Ahmedin.

Ilahije i kaside su tokom programa učili mladi imami, članovi hora medžlisa IZ-e Sarajevo. Nakon klanjanja podne namaza nastavljeno je druženje uz bogat ručak koji su za sve prisutne posjetioce pripremili džematlije vrijednog džemata Witten.