digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Ulema Sandžaka Otkriven originalni nišan muftije Šerif-efendije Hamzagića (1860–1951)

Autor: Nesib Pepić Avgust 10, 2025 0
Stari nišan muftije Hamzagića u haremu Centralne džamije u Tutinu Stari nišan muftije Hamzagića u haremu Centralne džamije u Tutinu

Više od sedam decenija nakon smrti muftije Šerif-efendije Hamzagića (1860–1951), u haremu Centralne džamije u Tutinu otkriven je njegov originalni nišan, ispisan osmanskoturskim pismom. Ovo vrijedno otkriće ne samo da potvrđuje njegovu ulogu muftije tutinskog, već ponovo otvara prostor za sjećanje na ulemu Sandžaka i njenu ulogu u duhovnom, obrazovnom i kulturnom razvoju ovog kraja

Šerif efendija Hamzagić rođen je 1860. godine u Tutinu. Završio je Novopazarsku medresu, nakon čega je većinu svoga života proveo kao imam u Centralnoj džamiji u Tutinu, gdje je jedno vrijeme obavljao i dužnost matičara, a jedno vrijeme je obavljao i funkciju muftije tutinskog. Njegov vjerski angažman protegao se kroz osmanski i postosmanski period, ostavljajući dubok trag u vjerskom životu tadašnje zajednice. Preselio je 1951. godine, a ukopan je upravo u haremu džamije u kojoj je decenijama služio.

ŠERIF_1.jpg

Muftija tutinski Šerif efendija Hamzagić

Upravo na tom mjestu, decenijama kasnije, došlo je do značajnog otkrića koje rasvjetljava ulogu i značaj ove zaboravljene ličnosti. Naime, u haremu Centralne džamije u Tutinu otkriven je izvorni nišan Šerif-efendije Hamzagića, ispisan osmanskim turskim pismom. Ovaj spomenik kulturno-vjerske baštine godinama je bio zakopan ispod površine zemlje, nakon što su, prilikom postavljanja novih nišana, stari nišani uklonjeni i zakopani u sam mezar.

Vođen porodičnim predanjem, praunuk Šerif-efendije, istaknuti ljekar iz Tutina dr. Nedim Hamzagić, nam je nakon toga poslao fotografiju nišana kako bismo pročitali natpis na osmanskom turskom jeziku koji se nalazi na nišanu. Kao istraživač islamske epigrafike, pročitao sam natpis i njegov sadržaj prvi put objavio u svojoj knjizi Islamska epigrafika Sandžaka u svjetlu nišana. Time je još jednom potvrđena titula Šerif-efendije kao muftije tutinskog, što do tada nije bilo poznato široj javnosti, iako je porodica Hamzagić čuvala sjećanje na njega kao vjerskog službenika, učenjaka i muftiju. Natpis je kasnije publikovan i u knjizi Ulema Sandžaka, autora dr. Nadir-efendije Dacića iz Prijepolja.

Natpis na nišanu Šerif-ef. Hamzagića

Izvorni natpis na osmanskom turskom jeziku:

المرحوم

طوطين مفتيسى

حمزاغيك

شريف افندى

بن عبد اللطيف

روحنه الفاتحه

شعبان ٢٧

يون ١٩٥١ ١٣٧٠- ٤ 

Transkripcija natpisa:

El-merhûm/ Tutin Müftîsi/ Hamzagiç/ Şerîf Efendi/ bin ‘Abdullatîf/ rûhuna el-Fâtiha/ 27 Şa`bân/ 1370 - 4 Yun 1951

Prijevod na bosanski jezik:

Rahmetli/ muftija tutinski/ Hamzagić/ Šerif efendija/ sin Abdulatifov/ El-Fatiha pred njegovu dušu/ 27. šaban 1370. – 4. juni 1951.

(Izvor: Nesip Pepić, Islamska epigrafika Sandžaka u svjetlu nišana, Centar za nauku, kulturu i umjetnost "Salih Gašević", Novi Pazar, 2023)

Otkrivanje ovog nišana ne predstavlja samo arheološko i historijsko otkriće već poziv na oživljavanje sjećanja na ulemu koja je oblikovala vjerski, kulturni i intelektualni identitet Sandžaka.

poziv_1e.jpg

Poziv za bivšeg muftiju tutinskog Šerif-efendiju Hamzagića povodom ustoličenja reisu-uleme Fehim-efendije Spahe u Sarajevu 

Činjenica da je Šerif-efendija 1938. godine od Ulema medžlisa u Sarajevu dobio poziv da, u svojstvu bivšeg muftije tutinskog, prisustvuje inauguraciji reisul-uleme Fehim-efendije Spahe u Sarajevu, dovoljno govori o tome o kakvom je vjerskom autoritetu riječ.

Šerif-efendija iza sebe nije ostavio samo trag u službi, već i vrijednu pisanu zaostavštinu. Bio je vlasnik brojnih štampanih djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, kao i određenog broja rukopisa – među kojima ima i onih koje je i sam napisao. Ova zbirka svjedoči o njegovoj učenosti, poznavanju stranih jezika i visokom stepenu obrazovanja. Ipak, uprkos njegovom velikom doprinosu, o njegovom životu i radu do danas se vrlo malo pisalo.

skup.jpg

Jedan od prvih političkih skupova u Tutinu koji je 1925. godine održan ispred hana Šerif-efendije Hamzagića (na fotografiji se nalaze istaknuti građani Tutina, vjerska i vojna lica, predstavnici porodice Hamzagić i ostali građani)

Neophodno je napomenuti da je Centar za nauku, kulturu i umjetnost "Salih Gašević" iz Novog Pazara 2024. godine uputio inicijativu Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji da se Centralna džamija u Tutinu, u kojoj je Šerif efendija dugo vremena obavljao dužnost vjerskog službenika, zvanično nazove Džamija muftije Šerif-efendije Hamzagića.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine