digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Sjećanja

Fejzullah Hadžibajrić: Bio je svjetiljka

Autor: S. Agić Avgust 10, 2015 0

BIO JE SVJETILJKA I OSTAO OGLEDALO NJEZINO[1] Fejzulah Hadžibajrić 1913-1990-2010-2015

Vrijednost mladosti poznaju starije osobe,

vrijednost mira poznaju oni u ratu,

vrijednost zdravlja znaju bolesni,

a vrijednost života “mrtvi”.

 

Hatem-i Asam

Pisati o Fejzulahu efendiji Hadžibajriću u povodu dvadeset i pet godina od smrti, znači pisati o putopiscu, autoru, profesoru, sastavljaču nekrologa, prevodiocu, orijentalisti, istraživaču, muvekitu, sufiji, šejhu, imamu, mesnevihanu, eruditi i poliglotu, kojeg moramo čupati iz zaborava, jer se njegovim odlaskom sa ovoga svijeta još uvijek osjeća praznina i veliki gubitak. Zahvalni smo dosadašnjim najznačajnijim šejh-Fejzulah-efendijinim biografima rahmetli hfz. Mahmudu Traljiću, Samiru Begleroviću i Ašku Gašiju, bez čijih bi priloga i ovo podsjećanje bilo teško sačiniti.

Saznanje da je Fejzulah ef. 1979. godine pisao o čuvenom hadži Mujagi Merhemiću u povodu njegove dvadesetogodišnjice smrti, potaklo me je i učinilo sretnim da i ja mogu nešto napisati u povodu njegove dvasetogodišnjice smrti.[2]

Hadži šejh-Fejzulah efendija potiče iz ugledne sarajevske porodice. Rođen je u Sarajevu 1913. godine, a preselio je na Bolji svijet 1990. godine, 27. mubarek noći mubarek ramazana, također u Sarajevu, prije dvadeset godina. Biografija mu je bogata i uglavnom obiluje podacima o sticanju i širenju znanja. Sasvim mladi se Fejzulah-ef. interesirao za egzoterična, a nešto stariji za ezoterična znanja i iskustva. Rahmetlija je završio Gazi Husrev-begovu medresu i na njoj i predavao 1942-1947. godine. Godine 1955. diplomira na odsjeku za orijentalne znanosti pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu i u njegovoj biblioteci radi kao bibliotekar 1954-1972.

Međutim, možda je ono najbitnije znanje, koje će mu odrediti njegov budući profil i angažman, stekao na neformalnim predavanjima što ih je slušao kod Ahmeda efendije Bureka, Muhameda efendije Tufe, Mehmeda efendije Handžića, Kasima efendije Dobrače i hadži Mujage Merhemića. Sufijska znanja i vird dobija od svoga šejha Selima Samija Jašara iz Vučitrna na Kosovu, koji ga 1939., kada je bio u 26. godini života, prima u kaderijski tarikat. Zvanje kaderijsko-rufaijskog šejha stiče 1965. godine u Istanbulu u Ajni Ali-babinoj tekiji na Kasumpaši od hazreti Muhjiddina Ensarije i u Bagdadu 1969. godine od pročelnika kaderijske centrale šejha Jusufa Gejlanija sa diplomom. Godine 1982. šejh Fejzulah ef. je putem posebnoga sna dobio sva ovlašćenja i izune i od šejha Selima Samija. Njega je posebno cijenio i volio tako da ga je redovno posjećivao od 1939. sve do njegove smrti 1952.

Šejh-Fejzulah efendijin rad Kakav treba da je musliman (Pravda, Sarajevo, oktobar 1936., bajramski broj) bio je samo prvi od oko stotinu i pedeset tematski raznovrsnih radova objavljenih u velikom broju edicija. Prevodio je sa turskog, perzijskog i arapskog. Bibliografija njegovih radova objavljena je u godišnjaku Šebi-Arus za godinu 1985., str. 67-74, i u Islamskoj misli, godina XII, 1990., br. 137, str. 49-51.

Najlakše se je u svakom vremenu upravljati prema kapricima mode i općeprihvaćenog mišljenja svijeta. U izolaciji nije teško biti svoj. Ali, osobina velikih ljudi je da živeći usred velike čaršije mogu zadržati neovisnost svojih uvjerenja i načina života. Takav je bio naš dragi rahmetli Fejzulah ef. Hadžibajrić, kojeg sam imao sreću poznavati. Njegove hutbe, koje sam slušao u džamiji kod Jedilera u Sarajevu na Bistriku, ranih osamdesetih godina prošloga vijeka, na mene su ostavile dubok i neizbrisiv trag.

Ridaen Lillahi-l-Fatihah!

 

[1] Dva su načina da se svjetlo širi: da budeš svjetiljka ili njeno ogledalo.

[2] Od svog sam šejha čuo kada je citirao ovaj Hadis Kudsijj: “Zikru sulehaa’ii jenzilur-rahmeh – Spominjanje Mojih dobrih robova spušta Milost.”

« Sjećanje na Hasiba Mahmića: Naslijeđe “Ljutog Krajišnika” Doktor Eso, neponovljiva prijedorska ličnost »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine