Elvedin Subašić

Elvedin Subašić

Problem je u muslimanskoj sunijskoj percepciji filma kao umjetnosti. Brojnim muslimanima film je suvremeni oblik ili recidiv džahilijjeta, kao manifestacija paganstva i mnogoboštva. Ovaj naširoko prihvaćeni vjerski stav je zapravo samo posljedica nepravilnog poopćavanja jednog segmenta islamske tradicije, prema kojoj je zabranjeno koristiti slike i ikone koje bi rezultirale iracionalnim predodžbama u svijesti vjernika i postale vizuelna manifestacija natprirodnih sila koje bi percipirali kao božanstvo

Posebnost angažmana džematlijki, što će svaki imam priznati, jeste njihov kontinuitet podrške džematskim aktivnostima uz odsustvo destruktivnih kritika koje bi išle u smjeru odustajanja od ovih aktivnosti.

Dio teksta Muslimansko roblje iz Preporoda, 1. oktobar 2018

Kada se kod čovjeka uporedo ne razvija svijest o ahlaku i fikhu, nerijetko su moguće situacije da je čovjek precizan u izvršavanju namaskih sunneta, prekidu posta u vrijeme iftara, davanju zekata, klanja kurbana ili izbjegavanju svinjskog mesa, ali u isto vrijeme spreman svjesno ili nesvjesno svojim riječima ili ustrajavanjem na nekim običajima unakaziti svoj profil vjernika

Vatra, koja je osnov vatrometa, do danas je ostala simbol paganstva/ Dok se nekada širio miris halve, danas se širi miris smrada nakon ispaljenih pirotehničkih sredstava

Jedna od negativnih pojava prilikom svečanosti otvorenja džamija jeste, sada skoro pa tradicionalno, kašnjenje s podne-namazom. Nisu krivi ljudi koji su došli na otvorenje, bez obzira na njihov broj, već organizatori ili govornici koji, kao da je riječ o mendubu, imaju potrebu dužiti svoje govore i obraćanja, bez obzira na vrijeme početka podne-namaza.

Godina dana od smrti svršenika Gazijine medrese Abdurahmana Ljevakovića, Nihada Kline i Mehmeda Karadže, koji su se 21. maja prošle godine utopili kada su sletjeli autom u rijeku kod Jajca. Ovo je dio zapisa objavljenog u Preporodu, čiji je saradnik bio Abdurahman

Danas se mogu čuti komentari tipa da su predavanja daija ili predavača znatno kvalitetnija, „diraju u dušu“, dok imami uopšte nemaju predavanja, a ako i imaju nisu „ništa posebno“

Iako je dug put od ideje do realizacije projekta, pri čemu ideja može biti lakši dio, treba nam biti važno stavljanje na raspolaganje ideja koje neko, od institucija i organizacionih jedinica do pojedinaca ili neformalnih grupa poput studenata islamskih fakulteta, može implementirati za dobrobit Islamske zajednice, ali i općenito za sve muslimane. Na ovom mjestu, u skraćenoj formi, predlažemo nekoliko projekata iz oblasti izdavaštva koji su potrebni Islamskoj zajednici i njenim članovima.

Sve prisutnije medijsko simplicifiranje, banaliziranje, senzacionalizam, nekonzistentno interpretiranje društvenih, religijskih, etničkih i kulturnih pitanja u svrhu veće gledanosti ili čitanosti doprinosi lišavanju smisla nauke, znanstvenih disciplina, ali i informisanja, obrazovanja i kulturnog oplemenjivanja što je  krajnji cilj medija. Zapravo, kvazinaučnim pristupom relevantnim naučnim raspravama i temama bosanskohercegovački novinari nastoje  priskrbiti nemogući znanstveni legitimitet medijskim naslovima. Rezultat ovoga jest suzdržanost mnogih intelektualaca od pojavljivanja u medijima gdje se prednost daje senzacionalizmu nad intelektualizmom i subjektivizmu nad objektivizmom. 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine