digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Tradicija

MUKABELA 25. džuz: Uplašiš li se svojih želja u dovi

Autor: Avgust 12, 2016 0
MUKABELA 25. džuz: Uplašiš li se svojih želja u dovi

Ajeti sure Fussilet, eš-Šura, Ez-Zuuhruf, Ed-Duhan i El-Ahkaf čine 25. džuz

Nemojmo biti poput onih koje u suri Fussilet Allah proziva: Čovjeku ne dosadi da bogatstvo traži, a kada ga neimaština zadesi, onda zdvaja i nadu gubi“, niti: «Kada čovjeku milost Našu darujemo, postaje nezahvanik i uzoholi, a kad ga nevolja dotakne, onda se dugo moli“. I budimo zahvalni na onome što imamo, jer Allah zna koliko bogatstva nam je dovoljno da bismo sačuvali svoju vjeru, ali i život.

Vjeru jer "kad bi Allah svim Svojim robovima davao opskrbu u obilju, oni bi se na Zemlji osilili..." (Eš-Šura, 27), a život jer “ne volite nešto, a ono može biti dobro za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas. - Allah zna, a vi ne znate. (El-Bekare, 216). 

Odnosno, Allah zna kakvi bismo bili da imamo više, da smo bogati i kako bi time bili iskušani pa čak i izgubili svoju vjeru. Koliko poznajemo slučajeva da se neko nama poznat obogatio i djelomično napustio svoju vjeru, nema ga na u džamiji, putuje svijetom, a hadž nije obavio i sl.? Želimo li više bogatstvo s nezadovoljstvom Allaha ili običan život pa čak i siromaštvo sa zadovoljstvom Allaha? Stoga, kada dovimo molimo Allaha da nas sačuva siromaštva i da nas obaspe bogatstvom koje će nas približiti, a ne udaljiti od Njega. Drugo, Allah zna šta je najbolje za naš ovodunjalučki život. Tražimo od Njega veću imovinu, a ona nam može biti propast. Čovjek toliko priželjkuje novo, bolje, brže auto i ono ga odvede u tešku nesreću i smrt. Stoga, razmišlja li čovjek šta dovi? Uplašili se svojih želja?

Stoga, naročito, tražimo od Allaha ono što je najbolje za nas, jer nam poručuje u suri Eš-Šura (36): “Sve što vam je dato – samo je uživanje u životu na ovom svijetu, a ono što je u Allaha – bolje je i trajnije za one koji vjeruju i u Gospodara svoga se uzdaju“. Stoga, uvijek se zapitajmo dovimo li više za dunjalučko ili onosvjetsko bogatstvo? I samom logikom je onosvjetsko bolje, jer je vječno spram dunjalučkog koje kad-tad nestane, istruhne, izgubi sjaj…

Jer to je osobina nevjernika, koji se se gramzivo bore za Ovaj svijet pa nam Allah kaže u suri Ez-Zuhruf (33-35): “A da neće svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove kuća onih koji ne vjeruju u Milostivog od srebra učinili, a i stepenice uz koje se penju. i vrata kuća njihovih i divane na kojima se odmaraju, i ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uživanje u životu na ovome svijetu, a onaj svijet u Gospodara tvoga biće za one koji budu Njegova naređenja izvršavali, a Njegovih zabrana se klonili“. Sura Ez-Zuhruf nam govori da izaberemo koje želimo ukrase: ovosvjetske ili onosvjetske?

Zlato, ukrasi, nakit… bogatstva uvijek su bila ovosvjetska mjerila ljudi pa nam Allah u nastavku sure Ez-Zuhruf donosni rezonovanje nevejrničkog naroda i faraona o Musau: “Zašto mu nisu stavljene narukvice od zlata ili zašto zajedno sa njim nisu došli meleki?" (53). I danas se ljudi dive i žele biti prije u društvu bogatih ljudi, glumaca, poznatih ličnosti, radije bi s njima na iftar, nego u društvu onoga kojeg i ne primjećujemo u svom okruženju, a koji svaku noć, cijelu ili dio njezin, probdije u noćnom namazu.

Dok kod Allaha, odnosno onosvjetska mjerila, su dobra djela koja će rezultirati bogatsvom: "O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete i za čim tugovati; oni koji su u ajete Naše vjerovali i poslušni bili. uđite u Džennet, vi i žene vaše, radosni!" Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti. "Eto, to je Džennet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radili... (Ez-Zuhruf, 68-72)

Koja je razlika između zlata i ukrasa na Ovom i Onom svijetu: u vremenskom trajanju. Ovosvjetsko ima rok trajanja, kao što čovjek ima i rok uživanja u njemu, dok je onosvjetsko vječno.

U suri Eš-Šura (14) Allah nas upozorava kako su zalutali jevreji i kršćani, odnosno kako je rasprava iz nedostatka međusobne ljubavi dovela da se podijele međusobno. Jedan od najvećih problema muslimana danas jesu upravo rasprave i međusobne podjele, od mezhepskih do političkih podjela.

U suri Ed-Duhan se govori o strahotama Sudnjeg dana i blagodatima dženneta. Također, spominje se i noć Lejletu-l-Kadr koju trenutno tražimo u zadnjoj trećini mjeseca ramzana. Upravo kako se naše mukabele nalaze u zadnjoj trećini ramazana tako se i Kadr počinje spominjati s ulaskom u završnicu Kur'ana.

 

« MUKABELA 24. džuz: Komentar poznatog ašereta Robovi ahiretske starice »
nazad na vrh

Zadnje novosti

Hrvati u FBiH pišu svoja pravila: Šta je sada „Lepenička dolina“

Hrvati u FBiH pišu svoja pravila: Šta je sada „Lep…

Sep 23, 2024 Aktuelno