Odakle tolika ljubav muslimana prema svom Poslaniku kada su posrijedi kako njegove riječi tako i njegova djela, odakle ta silna želja da se to pretoči u svakidašnju razinu života kako individualnog tako i porodičnog? Zaista na ovakvu zapitanost ostaće uskraćen za odgovor svaki onaj koji je udaljen od vjere, zapravo, svaki onaj koji nije teoretski ni praktično dokučio i osjetio ulogu Poslanika kao navjestitelja Božije Poruke.
Kur'an jasno tvrdi da je Poslanik čovjek, a ne božanstvo ali dodaje da ga je Uzvišeni Allah odabrao kao Poslanika, da mu je dat najuzvišeniji i najplemenitiji karakter, te da je odabran kao uzor muslimanima.Svaki vjernik smatra Poslanika primjerom za uređenje svog vlastitog života, svaka generacija, od Poslanika do danas, proučava njegov životopis sa željom pretakanja u svoj vlastiti život Poslanikova sunneta i boljeg razumjevanja Kur ana.
Jedna od najvažnijih Poslanikovih misija zbog kojih je poslat ljudima jeste bila, kako i on sam u jednom od hadisa spominje, da usavrši ljudsku, ćud ili moralno ponašanje. Poslanik s.a.w.s. je rekao: „Poslat sam da usavršim plemeniti ahlak i ponašanje kod ljudi.“ Allahov Poslanik s.a.w.s. je bio dostojan te misije, jer je i sam bio najljepšeg i najboljeg morala i ahlaka, kako to Allah dž.š. u Kur'anu kaže: „jer ti si (Muhammede), zaista, najljepše ćudi“ .
Detaljno istraživajući i čitajući siru Allahovog Poslanika sigurno ćemo uočiti mnogo načina i metoda kojima se Poslanik Islama ophodio prema ljudima. Nekada su to bile metode poticaja, kojima je Poslanik poticao muslimane da ustraju na putu islama, da rade što više dobrih dijela, a nemuslimane pozivao da se spase od Vatre, i da se vrate islamu. Međutim, nekada su te metode bile kroz upozorenja vjernicima i nevjernicima.
Ovaj esej bazirat će se na metodama poticaja kroz sunnet Allahova Poslanika s.a.w.s. Kroz mnoge hadise Poslanik je poticao svoje ashabe, a samim time i nas danas, kako bi se nadali Allahovoj nagradi, oprostu i zadovoljstvu. Kroz nekoliko hadisa ovaj esej će predstaviti neke od metoda poticaja Muhammeda s.a.w.s., jer je, naravno, nemoguće takvu jednu cjelinu, i takvu opsežnost predstaviti u jednom eseju.
O poticanju na iskrenost
عن أبي هريرة رضي الله عنه قال: قال رسول الله - صلى الله عليه وسلم - : قال الله عز وجل
إذا تحدث عبدي بأن يعمل حسنة فأنا أكتبها له حسنة ما لم يعمل ، فإذا عملها فأنا أكتبها بعشر أمثالها ، .وإذا تحدث بأن يعمل سيئة فأنا أغفرها له ما لم يعملها ، فإذا عملها فأنا أكتبها له بمثلها
Prenosi se od Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Rekao je Allah dž.š.:“Kada Moj rob naumi uraditi neko dobro djelo, pa ga ne uradi, Ja ću mu upisati jedno dobro djelo, a ako ga uradi, Ja ću mu upisati deset dobrih djela. I kada Moj rob naumi da uradi loše djelo, pa ga ne uradi, Ja ću mu oprostiti, a ako ga uradit, Ja ću mu upisati samo jedno loše djelo.“
Kroz prizmu ovog hadisa vidimo da Allahov Poslanik podstiče vjernike na iskrenost kada rade bilo koje djelo, bilo ono veliko, ili malo u našim očima. Jer, uistinu čovjek ne može znati, možda ono što je u njegovim očima malo, kod Allaha je veliko, pa ga to djelo izbavi od Vatre i uvede ga u okrilje Allahove milosti i zadovoljstva. Stoga, vidimo veoma lijep podsticaj vjernicima da teže za iskrenošću, jer uistinu ovaj hadis je između ogromne Allahove blagodati i Njegove milosti prema robovima.
Poticanje na stjecanje znanja i objašnjenje njegove vrijednosti
عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ, عَنْ رَسُولِ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ , قَال: مَنْ سَلَكَ طَرِيقًا يَلْتَمِسُ فِيهِ عِلْمًا سَهَّلَ اللَّهُ لَهُ طَرِيقًا إِلَى الْجَنَّةِ. أخرجه مسلم في حديث
Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao:“ Ko krene putem tražeći na njemu znanje, Allah će mu olakšati put ka Džennetu.“ Bilježi ga Muslim.
Na veoma jednostavan način, u kratkoj rečenici Allahov Poslanik kaže mnogo toga. Podstičući vjernike i vjernice da tragaju za znanjem, prvim imperativom u islamu, Poslanik također objašnjava kolika je vrijednost tog znanja i također vrijednost onog koji iskrenim nijjetom, u ime Allaha traga za tim znanjem. Džennetom je obradovan takav, koji iskreno traga za znanjem. Poslanik podstičući na put znanja, obećava od Allaha Džennet svakome ko to iskreno bude radio. Pa, divne li su riječi Allaha dž.š. kada kaže:“ Zar je nagrada za dobro, išta drugo osim dobro?“
Poticaj na stavljanje važnijeg ispred važnijeg (raspored prioriteta)
Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, rekao: ”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Muazu ibn Džebelu, kada ga je poslao u Jemen: ”Doći ćeš kod kitabija pa ih pozovi u kelimei-šehadet (da očituju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik). Ako to prihvate onda ih obavijesti da im je Allah naredio da obavljaju pet namaza svaki dan i noć, pa ako poslušaju, onda ih obavijesti da im je Allah naredio zekat – dio imetka koji se uzima od bogatih i daje siromašnim, pa ako te poslušaju, nipošto ne uzimaj najbolji dio njihovog imetka i boj se dove onoga nad kim je učinjena nepravda, jer između te molbe i Allaha, subhanehu ve teala, nema zapreke.”
Imam Ibn Hadžer kaže: – Što se tiče riječi El-Hattabija: ”Sadaka je, u ovom hadisu spomenuta poslije namaza, jer je ona obavezna za neke, a za neke nije i ne ponavlja se kao namaz”, one su na mjestu, a mi još možemo dodati da je ovdje dana prednost važnijem nad važnim, što predstavlja učtivost u govoru, jer da je od njih tražio da odmah sve izvrše, vjerovatno bi odbili.”
Ovaj izvanredan primjer Poslanikovog razumijevanja ljudske psihologije i njihova ponašanja, ustvari nas podstiče na razumijevanje prioriteta u vjeri, i stavljanje svake stvari na njeno pravo mjesto, kako bi i drugima dostavili milost i uputu koja im se pruža. Ovaj primjer Poslanika kojim je podučavao Muaza r.a. nam pokazuje očit primjer učtivosti u govoru i ponašanju. Stoga, musliman treba da se trudi i da uči svakodnevno iz ovih primjera, kojima nas Allahov Poslanik podstiče da budemo što bolji vjernici.
Poticanje na dobro
U ovom kontekstu islamski izvori naglašavaju kako je veoma važno da djela i postupci onoga koji druge poziva na Pravi put i koji ih odvraća od krivog, budu u skladu sa njegovim riječima. Rekao je Uzvišeni Allah: Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu učite? Zar se nećete opametiti? Drugim riječima, svako bi, prvo, trebao svojim ličnim primjerom promovisati dobro, a kloniti se zla, pa tek onda biti zagovornik istih u javnoj sferi.
Poslanik, s.a.v.s., jednom je prilikom rekao: “Pomozi svom bratu kada mu se čini nepravda i kada on čini nepravdu.” Ashabi rekoše: “Razumijemo da mu trebamo pomoći kada mu se čini nepravda, ali kako da mu pomognemo kada on čini nepravdu?” Poslanik, s.a.v.s., odgovori: “Tako što ćete ga spriječiti da čini zlo”
Prema mišljenju Abdu-l-Hamida el-Bilala, autora djela Meto¬de da‘veta u sprečavanju i otklanjanju loših djelajoš jedna od oso¬bina kojima se mora odlikovati onaj ko druge podstiče na dobro i odvraća od zla jeste strpljivost(sabur).
Jednostavnost u govoru Poslanika jeste bio jedan od razloga zašto je on najuspješnija i najbolja ličnost u historiji ljudskog čovječanstva, što se očituje i kroz gore navedeni hadis.
Podsticanje na dobro, a odvraćanje od zla je jedna glavnih poruka Kur'ana, tako i Poslanik podstičući na dobro svoje ashabe, podstiče i na dobročinstvo prema bratu muslimanu, pa čak ćeš mu dobro učiniti ako ga odvratiš od kakvog zlog i lošeg djela, za što ćeš i sam imati veliku nagradu.
O poticanju na čistoću i redovno uzimanje abdesta
عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِي اللَّهم عَنْهم أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهم عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ لَوْلَا أَنْ أَشُقَّ عَلَى أُمَّتِي أَوْ عَلَى النَّاسِ لَأَمَرْتُهُمْ عند كل صلاة بوضوء و مع كل وضوء بِالسِّوَاكِ. أخرجه أحمد بإسناد حسن.
Ebu Hurejre r.a., veli da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Da se ne bojim da ću opteretiti svoj ummet, naredio bih im da uzmu abdest za svaki namaz i da pri svakom abdestu upotrijebe misvak.“ Bilježi ga Ahmed sa dobrim lancem prenosilaca.
Nema nijednog dijela ljudskog života, a da islam nije propisao tačno sve za svaki dio jednog ljudskog života. Općepoznati su hadisi Allahova Poslanika u kojim podstiče muslimane da budu čisti i uredni, te da je održavanje čistoće svog tijela, a isto tako i okoline u kojoj čovjek živi jedan od dijelova imana, te na taj način čovjek može upotpuniti svoju vjeru i iman.
U tekstu gore navedenog hadisa Poslanik na jedan veoma prefinjen način ukazuje na vrijednost samog abdesta, a samim time i čistoće općenito, jer se čovjek sa svakim abdestom oslobađa nečistoće i prljavštine sa svoga tijela. Ne želeći da naredi abdest i misvak za svaki namaz jer se bojao prevelikog opterećenja za svoj ummet, u isti tren, Poslanik na taj način objašnjava i ukazuje na važnost, značaj i blagodat abdesta, misvaka, a samim tim i cjelokupne čistoće i higijene. Time on uveliko podstiče vjernike da to rade što češće, jer ovim riječima je ukazao na njihov značaj.
Još jednom vidimo kako Poslanik na jedan drugačiji način podstiče vjernike na uzimanje abdesta i korištenje misvaka, ovakvu metodu podsticaja možemo naći u mnogim hadisima, gdje Poslanik ne naređujući nešto plašeći se opterećenja, ukazuje na značaj, važnost i blagodat tog djela.
O poticanju na blagost
عن أنس ابن مالك رضى الله عنه, قال: خدمت رسول الله صلى الله عليه وسلم عشر سنين، والله ما قال لي: أفاً قط، ولا قال لي لشيء: لم فعلت كذا وهلا فعلت كذا)؟
Prenosi se od Enesa ibn Malika da je rekao: „Služio sam Vjerovjesnika s.a.v.s., deset godina. Nikada mi nije rekao za nešto što sam uradio:'Zašto si to uradio?', niti mi je rekao za nešto što nisam uradio:'Zašto nisi uradio to i to?!'“
Kroz životopis Poslanika s.a.w.s., nalazimo da su njemu najbliže osobe posvjedočile kranju obzirnost i blagosst. Što možemo vidjeti iz riječi Enesa ibn Malika r.a., dječaka u službi Božijeg Poslanika s.a.w.s. Na osnovu iščitavanja brojnih životopisa možemo kazati da je u postupcima Poslanika, s.a.w.s., blagost pravilo, a srdžba izuzetak, dakako opravdan i kontekstualno potpuno shvatljiv.
Dakako vidimo kroz riječi drugih, njemu čak najbližih osoba da je Poslanik svojim postupcima podsticao druge na ono što je dobro, u ovome slučaju blagost. To je još jedna od metoda kojom je Allahov Poslanik s.a.w.s. nastojao da podstakne ashabe, a i kasnije generacije muslimana da čine onako kako je on radio. Jer najbolji ambasadori naše vjere danas, su svakako naša djela, kojim možemo pokazati sve ljepote islama, kao što je to činio i sam Poslanik, što možemo vidjeti iz riječi Enesa ibn Malika r.a. Pa onda nije ni čudo što je Poslanik s.a.w.s. bio i biti će inspiracija svim muslimanima, a također i nemuslimanima. I nije čudo što je upravo on najuspješnija, najplemenitija i najbolja osoba u historiji ljudskog čovječanstva.
Zaključak
Zadatak Poslanika Islama jeste da prenese poruku svog Stvoritelja i praktično pokaže njenu primjenu u stvarnosti. Analiza Vjerovjesnikova s.a.w.s. života jasno nam pokazuje da Poslanik s.a.w.s. prednjači u svemu što naređuje ili preporučuje ljudima oko sebe. Bez obzira na to rad li se o ibadetima, dobročinstvu prema ljudima, odnosu prema prirodi ili nečemu drugome, Poslanik s.a.w.s., uvijek praktično pokazuje i primjenjuje ono čemu poziva. Ovo je dalo dinamičnost njegovoj misiji i učinilo da ostavi snažan utjecaj na kompletno društvo.
Kroz sve što je on, s.a.w.s. radio možemo naći ogroman podsticaj vjernicima. Vidjeli u nekoliko hadisa koje smo naveli u glavnom dijelu ovog eseja. Poslanik je koristio različite metode u poticanju, bilo da je to činjenje dobra, ibadet, odnos prema roditeljima, porodici, ili bilo čemu drugom.
Na veoma jednostavne i lahko primjenjljive načine Poslanik s.a.w.s. podstiče vjernike. Nekada je savjetovanjem, kao što je to radio sa mlađima poput Muaza r.a., dok nekada, ne želeći o tome govoriti, samo je svojim djelima pokazivao kako i šta treba raditi, što možemo vidjeti kroz primjer riječi dječaka u službi Poslanika s.a.w.s, Enesa ibn Malika. Poslanik s.a.w.s. mu nikada nista nije progovorio za nešto što bi on uradio, i time ga je podstakao na blagost i umjerenost u svemu što radi. Time postavljajući kao pravilo blagost, a srdžbu i ljutnju samo kao izuzetak, u specifičnim situacijama. Također, Poslanik podstiče i tako što naredi nešto, ali samim tim riječima dadne ogromni značaj, jer ih je spomenuo u takvom kontekstu. To smo vidjeli kroz primjer uzimanja abdesta prije svakog namza, i korištenja misvaka kod svakog uzimanja abdesta. Pa naravno da će se nakon ovih riječi svaki vjernik truditi da što češće uzima abdest i koristi misvak, pa je to još jedna od metoda podsticanja kroz sunnet Allahova Miljenika s.a.w.s.
Poslanik je najbolji odgajatelj, jer imao Najboljeg Odgajatelja, kako je došlo u hadisu da je Poslanika odgojio Allah i podario mu najljepši odgoj, stoga ne čudi što je i sam Poslanik imao najljepše metode podsticaja.
