Hasanović: IZ ne može i ne smije ići niti pod jednu stranačku zastavu

Autor: Mirnes Kovač April 09, 2016 0

Intervju: dr. Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata i muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj

 

ističe muftija Hasanović objašnjavajući kako je to presudna odrednica položaja Islamske zajednice u sekularnoj državi, a s kojim smo razgovarali u Zagrebu u povodu nastupajućeg jubileja 100. godišnjice službenog priznanja islama u Hrvatskoj

 -  U aprilu, tačnije, 27. aprila, ove godine, nastupa značajan jubilej za Islamsku zajednicu – 100 godina službenog priznanja islama u Hrvatskoj. Kako Islamska zajednica dočekuje ovaj mjesec koji je, ako Bog da, mjesec vašeg jubileja?

 Dr. Hasanović: Valja naglasiti da je 27. aprila, 1916. godine, Hrvatski sabor službeno priznao islamu status religije i time ga izravnao sa svim do tada religijskim skupinama i zajednicama: katoličkom i židovskom. To je naznačilo jedan veliki iskorak definiranja pravnog okvira funkcioniranja Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i davanja statusa službene religije, na temelju kojeg su se mogle početi razvijati sve aktivnosti vezane za islam i muslimane, jer, po popisu u toj godini, evidentirano je bilo nekih 240 muslimana. Bilo je mnogo muslimana u vojsci i praktički, vojska je bila, moglo bi se slobodno kazati, temelj takvog jednog pristupa, što se vidi iz samog imenovanja. Naime, 1919. godine, imenuje se vojni imam, a nije bilo ni civilnog imama. Već 1922. godine se imenuje vojni muftija i podiže se to na tu organizacijsku razinu unutar vojske. Tada se daje jasan pravni okvir za normalno i nesmetano funkcioniranje ili ispovijedanje islamske vjere, kako u tome Zakonu stoji. Na neki način podstiču se muslimani da razvijaju svoje vjerske institucije. Formiraju se muslimanske općine...

 

Pravni okvir

 - Kada je napravljena prva džamija, odnosno, prvi prostor za klanjanje?

 Dr. Hasanović: Službeno, 29. novembra, 1935. godine, dodijeljene su Mešihatu prostorije u Tomašićevoj ulici broj 12. I odatle se, faktički, razvila cijela Islamska zajednica. Iako, ne trebamo zaboraviti, na tragu prethodne priče, da i dan-danas u Puli postoji džamija koju je sagradila Austro-Ugarska u sklopu Kasarne Marije Terezije još davne 1864. za potrebe vojnika. Ona se danas ne koristi, tj. nije u vlasništvu Islamske zajednice već je svojevrstan muzej/spomenik kulture.

 

- Dakle, islam je prije priznat nego što je Islamska zajednica imala svoje sjedište ili prostorije?

 Dr. Hasanović: Tako je. Dat mu je jedan pravni okvir koji je omogućio muslimanima da se počnu razvijati.

 

Tada je, kako ste spomenuli, po popisu bilo 240 muslimana. Da li se zna tačan broj muslimana danas?

 Dr. Hasanović: Po zadnjem popisu to je oko 63.000 muslimana, što govori o razvoju kroz ovih stotinu godina i o stupnju na koji je brojka muslimana u Hrvatskoj došla. Neki smatraju da ima i više, ali je to službena brojka rezidenata. Za promatranje sa stogodišnje distance, to je jedan veliki iskorak koji je napravila Islamska zajednica, iako je prolazila kroz razne etape, padove i uspjehe, organizacije i reorganizacije. Zatim, promjene sistema, prošao je jedan rat, pa potom drugi... Prošao je i treći rat, ali su muslimani uvijek ostali dosljedni svoje vjere i ostali su dosljedni i prema državi Hrvatskoj. Nikada nisu doveli u pitanje svoj odnos prema državi i bezrezervno su je i gradili i branili. Uključili su se u svim segmentima kroz ovih 100 godina u korist očuvanja države i državnog poretka.

 

- U kojem institucionalnom kapacitetu Islamska zajednica danas djeluje u Hrvatskoj? Općenito, koji je njen položaj?

 Dr. Hasanović: Mi danas možemo sa zadovoljstvom kazati da je na temelju ili priznajući kontinuitet islamu još od 1916. godine, Vlada Republike Hrvatske 22. decembra, 2002. godine, potpisala poseban Ugovor o specifičnim odnosima između Islamske zajednice u Hrvatskoj i Vlade Republike Hrvatske temeljem kojeg se definira jasan status i položaj, ali iz čega se jasno mogu vidjeti i kapaciteti kojima Islamska zajednica raspolaže. Danas mi imamo tri velika centra: u Zagrebu, Rijeci i Gunji, privodimo kraju Islamski centar u Umagu, a intenzivno pripremamo početak gradnje islamskih centara u Sisku i Osijeku. Vrlo je izvjesna i Pula u neko dogledno vrijeme. Rješavamo pitanje Dubrovnika gdje smo kupili dobar i kvalitetan prostor koji želimo prenamijeniti i staviti ga u funkciju muslimana. Tako da mi danas imamo 23 mesdžida po Hrvatskoj i ova tri velika centra koja sam spomenuo. Naši imami ipak, bez obzira na postojanje/nepostojanje mesdžida pokrivaju mnogo šire područje koje nekad obuhvata i nekoliko gradova, pa i županija.

 

 Evropski model

 - Tu su i druge ustanove koje spadaju u okvir Islamske zajednice ili ih je Islamska zajednica osnovala?

 Dr. Hasanović: Dakako. Uz Mešihat kao administrativni i vjerski organ imamo Sabor Islamske zajednice, ali i ustanove koje su na neki način snaga naše zajednice. Jedna od njih je Islamska gimnazija, bivša Medresa "Dr. Ahmed Smajlović" koja ima svoj poseban pravni subjektivitet i ona funkcionira u okvirima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Priznata je privatna škola s pravnom javnosti. Imamo Centar za certificiranje halal kvalitete koji je za kratko vrijeme postao jedna od prepoznatljivih institucija Islamske zajednice u Hrvatskoj. Čak možemo čuti i komentare da je ovaj Centar od nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku jer, pored vjerske, promiče gospodarsku, kulturološku, turističku i druge dimenzije hrvatskoga društva. Tako da se, zajedno sa Turističkom zajednicom Hrvatske i Grada Zagreba, Hrvatska promovira kao "halal-friendly" destinacija što je vrlo izazovno. Ne zaboravimo Svjetski halal dan koji će se ove godine održati upravo u Hrvatskoj pored brojnih i većih i mnogoljudnijih muslimanskih zemalja, mislim da to dovoljno govori o kvaliteti rada ove institucije kada uspijete dovesti jednu takvu manifestaciju u nemuslimansku zemlju. Imamo Vakuf IZ u Hrvatskoj koji se brine o vakufu i raznim projektima koji mogu doprinijeti poboljšanju i materijalnom jačanju Islamske zajednice. Imamo humanitarnu organizaciju koja se zove "Zirat". Prošle godine ona je napravila veliki iskorak u suradnji sa TIKA-om. Podijelili smo 100 krava i 100 plastenika u vrijednosti oko 600 tisuća eura, što je vrlo značajno i pomoglo je poplavama pogođenoj Gunji. Na taj način smo obnovili dvije trećine stočnog fonda krupne stoke u Gunji. "Zirat" je imao i veliku ulogu u pomaganju izbjeglicama sa Bliskog istoka koji su prolazili ovim tzv. "Balkanskim koridorom". Također, važna uloga Zirata je i u pomaganju ljudima u potrebi na najljepši način, vodeći računa o ljudskom dostojanstvu. Također, imamo i Centar za kulturu dijaloga, našu najnoviju instituciju, s kojom želimo napraviti iskorak u promicanju univerzalnih vrijednosti, jer dijalog nema alternative. Centar će u kratko vrijeme osnažiti sa mnogim programima i projektima, jer smatramo da s njim možemo izvan okvira Islamske zajednice djelovati na mnogim skupovima i promicati tu kulturološku i dijalošku dimenziju islama i Islamske zajednice koju ovdje imamo. U Hrvatskoj postoji petnaest medžlisa koji su po svim većim gradovima i jednu vrlo stabilnu i prepoznatljivu Zajednicu koja se prezentira kao jedan od modela organizacije i institucionalnog djelovanja islama u Evropi.

 

- Možete li nam otkriti, koji su to ključni sadržaji kojima ćete obilježiti jubilej i ko će sve prisustvovati?

 Dr. Hasanović: Cijela ova godina je u znaku tih različitih manifestacija koje se obilježavaju. Započeli smo sa promocijom knjige muftije Šefke ef. Omerbašića, koji je zasigurno obilježio ovo stoljeće u Republici Hrvatskoj. Njegova knjiga "Jadranski dragulji" je izazvala veliku pozornost ovdje u Hrvatskoj. On govori o dvije činjenice koje su oplemenile Jadran: jedna od njih je islam svakako, a druga je bošnjaštvo. On je na neki način osjetio potrebu da progovori o bošnjaštvu, o bosanskom jeziku i tim mnogim komponentama koje čine bošnjački identitet, tako da je knjiga izuzetno zanimljiva. Htjeli smo početi proslavu s tom njegovom knjigom. Drago mi je da je uspio da je napiše i da smo uspjeli da je odštampamo i da krenemo upravo s tim. Također, imali smo jedan program "Halal forum" koji je najavio veliku manifestaciju koju smo već spomenuli "Svjetski halal dan" koji će se održati u Opatiji od 2. do 4. novembra, ove godine, gdje se okuplja sva halal industrija iz cijeloga svijeta. Sedamnaest zemalja je potvrdilo dolazak, imat ćemo ministra kulture iz Malezije, ministra gospodarstva iz Turske, te očekujemo još visokih gostiju, jer je šest ministarstava Republike Hrvatske uključeno u tu manifestaciju kao suorganizatori i pokrovitelji.

 

- Ipak središnji događaji su u mjesecu koji dolazi, dakle, u aprilu?

 Dr. Hasanović: Da. Najveća događanja su upravo u mjesecu aprilu. Tako da ćemo od 20. do 27. imati cijeli tjedan razne manifestacije. 20. aprila u Muzeju Mimara otvoriće se jedna velika izložba koju priređuje akademski slikar Dino Trtovac, a u organizaciju je uključen i akademik Mehmed Akšamija. Pripremamo jedan katalog svih tih slika koje će biti za mnoge Zagrepčane prva prilika da vide tako nešto. Izložba će biti otvorena tri hefte, a pod pokroviteljstvom je Ministarstva kulture. Ugledni umjetnički kritičar Tonko Marojević će napisati pregled za katalog izložbe, te će se na samom otvaranju osvrnuti na izložena djela. 22. aprila, u Lisinskom ćemo imati jedan veliki koncert "Za toleranciju" koji je, ustvari, poklon Zagrebačke filharmonije Islamskoj zajednici, a sam ovaj naziv ima za cilj da kaže da je Islamska zajednica tijekom ovih stotinu godina imala pozitivnu ulogu i da je promicala tu univerzalnu vrijednost koja se zove tolerancija. Zapravo se radi o izuzetnoj gesti Zagrebačke filharmonije. Za ovu prigodu dolazi specijalni gost, Sirijac Malik Džandeli iz New Yorka koji će učestvovati i na svečanoj akademiji 27. aprila.

 

Brojni visoki gosti

 

- Očekujete brojne visoke goste iz muslimanskog svijeta?

Dr. Hasanović: U dva dana, tačnije, 26. i 27. aprila, imat ćemo dva značajna događaja. Prvog dana ćemo imati skup muslimanskih lidera iz Europe. Svakako, tu je prije svega naš reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i naše muftije iz BiH, te regije, cijelog Balkana, Europske unije i Turske, ali i zemalja s muslimanskom većinom. Cilj je napraviti jedan uvid u današnje stanje muslimana u Evropi i probati usmjeriti se na korake ka svjetlijoj budućnost muslimana u Evropi. Navedena dva dana druženja ovdje u Zagrebu ćemo iskoristiti za razmjenu iskustava, ali i pokušati izaći sa nekakvim priopćenjem što mi kao najodgovorniji vjerski dužnosnici očekujemo i od Evrope i što nudimo Evropi. Drugog dana tj. 27. aprila je središnji dan kada je donesen Zakon o priznanju islama u Hrvatskom saboru i tim povodom će se održati svečana sjednica Hrvatskog sabora. Pozvani su predstavnici svih zemlja s kojima surađujemo od Alžira, Maroka, Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije, Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i iz svih ovih zemalja očekujemo velike delegacije. Očekuju se visoki zvaničnici iz brojnih zemalja i visoke delegacije. Upućen je poziv i tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, dvojica članova su potvrdili svoj dolazak, očekujemo da će i treći. Dakle, očekujemo najviše predstavnike brojnih zemalja, jer ova manifestacija koja će se održati u Hrvatskom narodnom kazalištu je pod pokroviteljstvom predsjednice države Hrvatske, Vlade RH i Hrvatskog sabora, Grada Zagreba. Za muslimane u Hrvatskoj, ali i za našu Islamsku zajednicu u cjelini to je veliki dan, a pored otvorenja Ferhadije u Banja Luci i najveći u ovoj godini.

 

- Bosna i Hercegovina kao država odugovlači s potpisivanjem ugovora sa Islamskom zajednicom, a potpisala je ugovore sa Katoličkom i Srpskom pravoslavnom crkvom. Šta biste iz svoje pozicije mogli kazati o tom stanju i odnosu države prema muslimanima u Bosni, pa i u Srbiji gdje je situacija daleko kompliciranija?

 

Dr. Hasanović: Ovdje su se dogodile dvije stvari koje su presudne. Prvo, otvorenost hrvatskog društva da integrira pozitivno jednu zajednicu, te s druge strane spremnost muslimanske zajednice da uđe u jedan takav partnerski odnos sa državom u smislu da Islamska zajednica surađuje u dobru sa svakom legitimno izabranom vlašću, ali istovremeno ne podvodi se ni pod jednu političku opciju. Drugim riječima, vjerska zajednica niti može, niti smije biti u okrilju bilo koje političke stranke. To je jedan princip kojeg ja naglašavam stalno u susretima sa svim političkim opcijama u Hrvatskoj. Znači, Islamska zajednica je tu konstanta. Vlasti se mijenjaju, režimi, dolaze i prolaze, ali Islamska zajednica je ostala dosljedna svojim vrijednostima koje promiče, a one su univerzalne. Nisu od danas do sutra, one su trajne. Ja mislim da je u tome ključ. I zato svi pokušaji da se Islamska zajednica uvuče u politička događanja osuđuju se ili se na neki način sprječavaju. Na tome se mora ustrajavati. Ja osobno, kao odgovorna osoba, kao predsjednik Mešihata i muftija na tome ću ustrajavati dok odgovaram za stanje Zajednice ili za stanje u Zajednici. Mislim da su to dva ključna momenta. Ne isključujem da i u drugim zemljama postoji ovakva suradnja, ali ne možda toliko otvoreno i iskreno kao što se to pokazuje u Republici Hrvatskoj.

 

Povjerenje u Islamsku zajednicu

- Naime, u našem sadašnjem diskursu često izražavamo bojazan od "državnog tutorstva". Naši intelektualci zagovaraju korektan odnos sa sekularnom državom. Vjerovatno postoji taj kompleks iz komunizma.  Ali, s druge strane, imamo jednu situaciju gdje je prisutno daleko veće "tutorstvo" samo što je ono tutorstvo nama ideološki bliskih? Ta sumnja se često upućuje i ka Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Kako na to odgovarate?

 

Dr. Hasanović: Mogu odgovorno kazati u kontekstu našega razgovora i pozicije u Republici Hrvatskoj da nikada niko nije izvršio bilo kakav utjecaj na bilo koji segment rada i organizacije i interpretacije Islamske zajednice u Hrvatskoj. Dapače, prepoznaje se taj institucionalni pristup kao jedna prevencija za sigurnost i na neki način pod pokroviteljstvom Mešihata IZ funkcioniraju svi imami i vjeroučitelji. Ne može doći neko sa strane i početi tumačiti islam. To je dato isključivo u nadležnost Islamskoj zajednici. Mi smo sada, svjesni ovih događanja unutar Islamske zajednice u regionu, gdje imamo te alternativne tumače islama itd. Naravno, ima i onih koji su neinformirani, možda su i zločesti, a ako ništa bar malo zavidni da s vremena na vrijeme pokušaju se prodati za naše dušobrižnike. Svakako, treba pomesti ispred svoga praga kako nas uči naš Poslanik, a.s., i više raditi na tome. Ovako slušajući produkte kvazi-intelektualnog napora trošimo i onu pozitivnu, nužno potrebnu energiju za razvoj naše Zajednice.

 

- Upravo o tome želim da nam nešto kažete. Imate li vi te probleme sa, kako ih veoma nespretno nazvaše, "paradžematima"?

 

Dr. Hasanović: Mi takvih problema nemamo. Mislimo da je jedan od razloga upravo zato što imamo ovako uređene odnose, da ne može neko sa strane doći i početi tumačiti islam na način kako mu se tumači, već to se prepušta instituciji, a ta institucija je Islamska zajednica koja njeguje ili baštini svoj autoritet ovdje punih stotinu godina, u koju narod i vjernici imaju povjerenje. Važno je da u instituciju Islamske zajednice imaju povjerenja i nemuslimani koji žive u Hrvatskoj. To je vrlo važno što pokazuju i razna ispitivanja.

 

Cijeli intervju u Preporodu

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija