Bajrami: BiH nije sebi zadala ulogu da pomaže Bošnjacima izvan Bosne

Autor: Razgovarao: Ekrem Tucaković Oktobar 20, 2016 0

Intervju: Ćerim Bajrami, bošnjački zastupnik u Skupštini Republike Kosovo

 

-      - kaže Ćerim Bajrami, jedan od troje bošnjačkih zastupnika u Skupštini Republike Kosovo. Bajrami u razgovoru za Preporod govori o statusu kosovskih Bošnjaka, njihovim političkim zahtjevima i očekivanjima, odnosu države BiH, nepodnošljivosti viznog režima koji čini velike štete po odnose bošnjačkog i albanskog naroda.

 

Gospodine Bajrami, 28. septembra Bošnjaci su obilježili Dan Bošnjaka Kosova. Možete li pojasniti čitaocima Preporoda na koji način je obilježen ovaj dan i koji su programski sadržaji tim povodom realizirani?

Bajrami: Dan Bošnjaka je praznik po zakonu Republike Kosovo i nekoliko godina unazad se 28. septembar obilježava nizom manifestacija kulturnog, zabavnog i sportskog karaktera. Pored centralne akademije u Prizrenu, na kojoj se okupi mnoštvo našeg naroda iz svih sredina na Kosovu, uz učešće i državnih predstavnika, godinama se tog dana naveče održava i veliki koncert zabavne i narodne muzike u povećem sportskom centru ovoga grada. Redovno imamo i musafire iz Bosne, Sandžaka i drugih država u regiji, što je bio slučaj i ove godine kad smo uz vas dvojicu iz lista Preporod, imali i predsjednika BZK „Preporod“ prof. Senadina Lavića i vodeće ljude iz Instituta za jezik u Sarajevu, dr. Alena Kalajdžiju i gosp. Hadžema Hajdarevića. Bili su nam i gosti iz Sandžaka, te iz Plava i Petnjice u Crnoj Gori.

Također, kad smo kod obilježavanja, po svim centrima gdje žive Bošnjaci na Kosovu ima također sličnih manifestacija, u danima uoči i poslije 28. septembra, a na taj dan se u Vladi Kosova održala i zasebna sjednica posvećena bošnjačkoj zajednici Kosova, što je praksa i uz memorijalne dane ostalih zajednica na Kosovu. Inače je i ove godine Vlada Kosova izdvojila skromnija sredstva za pokriće dijela troškova nekih od ovih aktivnosti.

 

 

Zadovoljavajuća predstavnička zastupljenost

Predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli na Svečanoj akademiji u Prizrenu govorio je veoma pohvalno o kosovskim Bošnjacima i njihovom prijateljstvu s albanskim narodom, ističući kako su „Bošnjaci Kosova najkonstruktivnija zajednica Republike Kosovo“. Da li ste zadovoljni učešćem Bošnjaka u političkom životu i njihovom zastupljenošću u kosovskim institucijama?

Bajrami: Postoji relativno zadovoljavajuća predstavnička zastupljenost Bošnjaka Kosova u državnim institucijama Kosova, zato što po ustavu imamo tri garantirana zastupnička mjesta u Skupštini, te samim tim mogućnost da dobijemo i mjesta u Vladi, bilo ministarska - što je slučaj u aktuelnom sazivu - ili pak mjesta zamjenika ministara koja smo imali gotovo u svim sazivima kosovske vlade.

S druge strane, učešće Bošnjaka nije zadovoljavajuće u civilnoj službi i ostalim državnim strukturama. Zbog toga činimo institucionalne napore da se iznađe rješenje za brojnije zapošljavanje naših kadrova, u saradnji sa predstavnicima i drugih nevećinskih zajednica. Nažalost imamo i fenomen lažnih predstavljanja pripadnika većinske zajednice kao Bošnjaka i pripadnika drugih manjina koji su se zaposlili na mjesta koja pripadaju Bošnjacima. Taj manjak kadrova se posebno odnosi na zastupljenost u administraciji na centralnom nivou vlasti, kako po broju tako i po strukturi zaposlenih, odnosno imenovanih, dok je na lokalnim nivoima procenat zastupljenosti bošnjačkih službenika nešto povoljniji, što se isto može kazati i za pripadnike Kosovske policije iz naših redova.

Činjenica je da među Bošnjacima postoji, s obzirom na njihov broj, mnogo političkih partija. Da li među njima postoji konsenzus oko minimuma zajedničkih bošnjačkih interesa?

Bajrami: Istina je da imamo mnogo registriranih političkih opcija, od kojih su neke zapravo posvećene jednoj osobi, međutim, trenutno su na centralnom nivou zastupljene samo Koalicija Vakat – nas dvoje zastupnika - i jedna zastupnica iz Nove demokratske stranke.

Što se tiče konsenzusa oko minimuma zajedničkih interesa, mogao bih da navedem mnogo primjera gdje je taj konsenzus samo deklarativan. A ta moja konstatacija se odnosi i na one opcije koje su opozicione i, nažalost, i na neke opcije, bolje kazano, njihove aktuelne predstavnike – koji su sada u Koaliciji Vakat.

Naime, da ne bih elaborirao, kazat ću da se taj potrebni konsenzus u ovo vrijeme može mjeriti prema angažmanu predstavnika koji su na funkcijama oko rješavanja problema koji tište bošnjačku zajednicu, recimo u obrazovanju na bosanskom jeziku, u intenzivnijem angažmanu oko decentralizacije, većem prostoru u informisanju u javnim medijima, zapošljavanju, itd. Ako naprimjer treba riješiti nedostatak udžbenika u nastavi na bosanskom jeziku tako što će se uvesti literatura iz BiH - što je po zakonima Kosova moguće - i ako godinama ljudi u vladinoj administraciji to ne čine, a drže ta mjesta, dok se s druge strane takođe „sehire“ oni iz opozicionih opcija koji su to takvo rješenje mogli godinama unazad da poguraju u Skupštini Kosova, onda se nameće logično pitanje – kome uopšte treba njihovo deklarativno izjašnjavanje da navodno jesu za konsenzus o tome da je obrazovanje na bosanskom jeziku glavni temelj opstanka Bošnjaka na Kosovu? Tim prije što u tom obrazovanju trenutno imamo od 500-600 zaposlenih nastavnika, učitelja i profesora Bošnjaka, što je gotovo ravno broju zaposlenih pripadnika našeg naroda u svim drugim državnim strukturama.

Navešću još jedan aktuelni primjer, opet iz obrazovanja. Naime, u toku je bukvalno bojkot pokretanja smjera na bosanskom jeziku na Ekonomskom fakultetu javnog univerziteta u Prizrenu, iako je prije dva-tri mjeseca Skupština Kosova, opet na rebalansu ovogodišnjeg budžeta usvojila prijedlog - amandman za dodatnih 50 hiljada eura baš za taj smjer, za koji inače godinama imamo obećanja o pokretanju i od rektora i od ministra obrazovanja. Raznim marifetlucima nekoliko nominalno naših ljudi, koji su na političkim i obrazovnim pozicijama, uz - pokazalo se - lošu „asistenciju“ opozicionih predstavnika među Bošnjacima, doprinijeli su da se dovede u pitanje i skupštinska odluka - koja je zakon - o realizaciji otvaranja još jednog smjera na bosanskom jeziku u visokoškolskoj nastavi. Albanski predstavnici, ionako opterećeni svojim problemima, nisu nešto mnogo zainteresirani za ono za što nisu spremni sami Bošnjaci da ulože napore da se ostvari. Naravno, i dalje činimo sve institucionalne napore i vršimo pozitivni pritisak na većinske predstavnike, uz kritike ovih naših, da do otvaranja tog smjera ipak dođe.

Mislim da je oko svega ovoga suštinski problem kod nas u tome što nekolicina ljudi nastoji održati monopol na neke dobijene pozicije u vlasti i predstavljanje Bošnjaka, i već godinama svoje lične interese pretpostavljaju kolektivnim.

Još nisu ispunjena obećanja o formiranju bošnjačkih općina

 

Koliko Bošnjaka ima na Kosovu i u kojim područjima su naseljeni?

Bajrami: Bošnjaka na Kosovu po popisu stanovnika iz aprila 2011. ima oko 28 hiljada, a približno 30 hiljada osoba se izjasnilo da im je bosanski maternji jezik.

Još najmanje 30 hiljada Bošnjaka sa Kosova živi i radi u dijaspori, što spomenutim popisom nije prikazano jer je registrirano samo prisutno stanovništvo. Ti ljudi koji su van zemlje, imaju svoju imovinu ovdje, a većina njih i kosovsku ličnu dokumentaciju. Realno, oni su zapravo najdinamičnija skupina našeg naroda, jer je veliki broj mladih ljudi u inostranstvu.

Najveća koncetracija popisom obuhvaćenih Bošnjaka Kosova je u brdsko-planinskoj regiji Župa kod Prizrena, oko 10 hiljada, u istom broju sela, od kojih su neka već velika naselja. Ova regija je inače planirana za buduću opštinu sa sjedištem u Rečanima. Bošnjaci žive i u Podgori, koja se zapravo naslanja na Župu, u njena četiri velika sela, dok u samom gradu Prizrenu ima ih oko šest hiljada. Dakle, u opštini Prizren živi od 60-70 procenta svih Bošnjaka Kosova. Sličan, ili nešto manji, odnos je bio i prije rata na Kosovu. Poslije Prizrena, Bošnjaka najviše ima u Pećkoj regiji, u gradu Peći, velikom naselju Vitomirica, u gradu Istoku i tamošnjem naselju Dobruši, a prisutni su i u mnogim selima u ove dvije opštine, u kojima su izrazita manjina u odnosu na mještane Albance.

Bošnjaka ima i u svim selima u Gori, a najviše njih je u velikom naselju Restelica. Poslije popisa stanovništva iz 2011. godine, odnos mještana u regiji Gora u opštini Dragaš je otprilike jedna trećina Bošnjaka i dvije trećine Gorana.

Bošnjaka ima u i Mitrovici (Južnom i Sjevernom dijelu) kao i u na krajnjem sjeveru Kosova u selu Rvatska, opština Leposavić, koje gravitira prema ataru Novog Pazara. Manji broj Bošnjaka je ostao da živi i u glavnom gradu Kosova, u Prištini. 

 

Cijeli intervju u Preporodu od 15. oktobra

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija