Ozakoniti poslovanje banaka koje rade po islamskim načelima u BiH

Autor: Decembar 23, 2016 0

-ističe dr. Kozarić naglasivši da islamsko bankarstvo nije  dizajnirano samo za muslimane, nego za sve klijente koji žele da rade po ovim principima

Na  nedavnoj međunarodnoj konferenciji o islamskom bankarstvu održanoj u Sarajevu, prof. dr. Kemal Kozarić  je govoreći o perspektivama koje nudi poslovanje zasnovano na islamskim načelima, istakao da je takvo poslovanje nadasve ekonomsko pitanje, a ne religijsko. Rukovođeni tom izjavom i odnosom, te imajući u vidu da je dr. Kozarić bio izuzetno uspješan kao guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine porazgovarali smo sa njime o ekonomskom stanju u BiH kao i mogućnostima koje islamsko bankarstvo nudi. S obzirom da je dr. Kozarić, od ove akademske godine imenovan i za novog dekana Ekonomskog fakulteta, razgovor smo započeli, upravo, od te činjenice.
Kao novoizabrani dekan najstarijeg i najpriznatijeg ekonomskog fakulteta u Bosni i Hercegovini, možete li nam reći koji su ciljevi ovog fakulteta za naredni period?
-Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu jedini je ekonomski fakultet u BiH koji posjeduje međunarodne akreditacije za kvalitet iz oblasti ekonomskih i poslovnih nauka: američku AACSB, evropsku EPAS i austrijsku AQA akreditaciju. Ovo za nas postavlja kriterije u smislu da zadržimo nivo profesionalizma i same nastave, kao i uslova studiranja. S druge strane, fokus mog programa su studenti. Njihovo obrazovanje, veća socijalizacija i angažman na Fakultetu. Zatim, pored niza međunarodnih programa, ove godine pripremamo uvođenje zajedničkog master studija iz oblasti turizma i hotelijerstva sa fakultetom iz Opatije, te master studij iz oblasti bankarstva i osiguranja na engleskom jeziku. Dalje, pokrenuli smo inicijativu prema Agenciji za priznavanje diploma iz Istanbula, jer imamo dosta zainteresiranih studenata sa tog tržišta za upis na naše međunarodne programe.
Ekonomski fakultet u Sarajevu ima 62 doktora nauka i oko 20 asistenata, ekipu od 80 vrhunskih profesora koji imaju kvalitet, posebno želim istaknuti novu generaciju profesora koji su visoko educirani i eksperti su za određene oblasti. Namjera uprave Fakulteta i moja namjera je da promoviramo upravo te nove stručnjake na akademskoj sceni. Bavimo se ekonomijom i smatram da trebamo imati svoje neovisno mišljenje o ekonomskim pojavama u društvu, jer imamo potreban kapacitet da elaboriramo sva ekonomska pitanja. Nastojat ćemo biti proaktivni, ne da budemo kritičari ili oportunisti, nego da pomognemo aktuelnim vlastima i onima koji donose odluke da donesu prave odluke. Svakako konstruktivna kritika je u funkciji upozorenja na određene procese.

Educiranje o islamskom bankarstvu

Pri Ekonomskom fakultetu u Sarajevu već nekoliko godina djeluje Centar za islamsku ekonomiju, bankarstvo i finansije, a izvodite i master program „Islamic banking“. Kakav je  interes studenata za ovu oblast?
-Master program „Islamic banking“ je protekle četiri godine jedini master program iz ove oblasti u BiH, a izvodimo ga u saradnji sa Bolton Univerzitetom iz Velike Britanije. Do sada je ovaj program pohađalo više od 70 studenata, domaćih i stranih. Ovaj program, kao i Centar za islamsku ekonomiju, bankarstvo i finansije, osnovali su i vode članovi naše Katedre za finansije – prof. dr. Fikret Hadžić i doc. dr. Velid Efendić, koji su dali veliki doprinos razvoju i promociji edukacije iz islamskog bankarstva, ali same oblasti kao specifičnog načina poslovanja i odnosa sa klijentima. Protekli period svjedoči da je poslovanje po principima islamskog bankarstva u BiH u stalnom porastu, po uvećanom broju  klijenata, usluga, transakcija i dr, što zahtjeva i povećanje broja educiranih stručnjaka iz ove oblasti. Još jednom ističem da je potrebno iskoristiti priliku u vrijeme kada se donosi novi zakon o bankama da se stvori pravni okvir za djelovanje i razvoj islamskog bankarastva, jer ne postoji ni jedan razlog da ova vrsta finansijskih usluga ne bude prepoznata u zakonskim rješenjma koja su prisutna u BiH.
Zbog neispunjavanja standarda za kontrolu finansijskih tokova BiH se našla na listi zemalja sa nedostacima Odbora za sprječavanje pranja novca Vijeća Evrope (Moneyval). Nedavno je Moneyval skinuo našu zemlju sa ove liste. Koji su razlozi ovome i šta možemo očekivati u narednom periodu?
-Bosna i Hercegovina svojom komplikovanom strukturom ponekad sama sebi otežava poziciju i dovodi se u situaciju da ne ispunjava obaveze preuzete u vezi sa Moneyval-om i standardima koji važe za Evropsku uniju. Moneyval od kraja 2010. godine upozorava na nedostatke koje ima BiH u vezi sa sprječavanjem pranja novca i finansiranjem borbe protiv terorizma. Uslove koje smo trebali ispuniti do kraja ove godine odnose se na korekcije entitetskih zakona – Krivičnog zakona u RS i Zakona o registru vrijednosnih papira u Federaciji BiH, što nije učinjeno i što otežava stanje u finansijskom sektoru.
U bankarskom sektoru BiH 97% banaka dolazi iz EU, što nas obavezuje na primjenjivanje svih standarda EU. Ne postoji niti jedan opravdan razlog da BiH građani snose dodatne troškove zbog otežanih transakcija i da transakcije traju duže zbog dodatnih provjera. Zbog ovoga, za našu državu je jako bitno ispunjavanje preuzetih obaveza.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo Odluku o provedbi Rezolucije 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda te je takva odluka objavljena i već u primjeni. Tom odlukom definiran je postupak za primjenu finansijskih restriktivnih mjera iz UN-ove rezolucije. Uzimajući u obzir postignuti napredak, Moneyval je usvojio zaključak kojim se Bosna i Hercegovinu skida s popisa država s nedostacima u pravnom okviru.

Najmanje kreditno zaduženje u regiji

U Vašem mandatu guvernera Centralne banke BiH nije bilo nekih velikih turbulencija, ili se to bar nije primjećivalo. S obzirom na naša kreditna zaduženja možemo li doći u fazu tzv. dužničkog ropstva?
-Valutni odbor, kao način upravljanja monetarnom politikom, u BiH se primjenjuje još od osnivanja Centralne banke BiH 1997. godine. Primjenjivao se za vrijeme mog mandata, a isto je zadržano i dalje. Cilj Centralne banke je monetarna stabilnost, a sada i finansijska stabilnost. Kada je u pitanju dug ili dužničko ropstvo, znamo da nijedan dug nije dobar – svaki dug mora biti vraćen. Nažalost, događa se da se preuzimaju sredstva koja se kasnije ne mogu servisirati, što dovodi do višestrukih problema.
Međutim, postoje dvije dimenzije postojanja javnog duga BiH, koji je oko 38%, što svrstava našu zemlju u umjereno zadužene zemlje. Time je BiH najmanje zadužena zemlja u regionu, što nikako ne znači da se dalje treba zaduživati. Ipak, znamo za novi kreditni aranžman sa Međunarodnim Monetarnim Fondom (MMF) od cca milijardu KM, te da entiteti često emitiraju nove emisije vrijednosnih papira zbog zaduženja kod komercijalnih banaka. Ova zaduženja ne bi predstavljala problem da su usmjerana u kapitalna ulaganja i da pozitivno utječu na zapošljavanje, jer 27% nezaposlenost je najveća stopa u regionu.
Druga dimenzija je privatni dug. Bh. građani su zaduženi oko 1800 KM po stanovniku. Banke su plasirale 16 milijardi KM, od čega 8,5 milijardi KM za privatna preduzeća, a 7,5 milijardi KM za građane. Prvi put se dešava da je odnos privatnih preduzeća bolji u odnosu na građane, jer oni više nemaju puno prostora za nova zaduživanja. Posebno ukoliko znamo da su u prosjeku 14% nekvalitetni krediti, dakle oni koji se ne servisiraju.
S druge strane, činjenica je da banke posjeduju 2 milijarde KM preko obavezne rezerve, što implicira da imaju likvidnih sredstava, ali ih ne žele plasirati pod izgovorom da nema klijenata koji mogu servisirati sredstva. 

 


Cijeli intervju možete pročitati u printanom izdanju broj:1024 od 15 decembra

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija