Voditelj ste hora već duži niz godina. Koliko je ovaj vid aktivnosti danas popularan i održiv?
Hor En-Nahl postoji jedanaest godina, što nam govori o jednom predanom radu i hvala Allahu, dž.š., sada ubiremo plodove istog. Svjedoci smo da danas ima dosta horova u BiH, ali to nam nije prepreka da ne radimo, jer svaki hor ima svoj način rada i prepoznatljiv je po njemu.  Mislim da se ne posvećuje velika pažnja ovim aktivnostima i teško je opstati ukoliko nema velikog zalaganja, ulaganja truda i da mora biti neko ko će nositi veliki teret. Prvo mi nešto moramo voljeti pa da uradimo, jer gdje ima volje i ljubavi tu ima i voljne radnje.  Moj cilj je bio da okupim omladinu i da pokažemo da se može kontinuirano raditi, jer kroz kontinuiran rad dolaze i rezultati, bez obzira što nisam muzički obrazovan, ali radim onako kako znam i umijem. Nekad sam vodio i muški hor Medžlisa Zenica El-Quds s kojim sam 2007. snimio cd pod nazivom “Želja za Resulom”. Šteta što nemamo predmete u medresama i fakultetima, kako bi nas osposobili za ovakvu vrstu rada. Makar da nam se približi. Neke stvari sam naučio od svoih prijatelja muzičara koje sam često dovodio da mi objasne neke stvari  u vezi s učenjem ilahija. Njegovanje ilahije je po meni put da dođemo do Allaha, dž.š.  Pazite, najsretniji sam kad neka od djevojaka dođe na probu i kaže od danas nosim hidžab, zar ima ljepše od toga?! Često je i finansijki problem izražen i znao sam svoj novac uložiti samo da neki projekat uspije. Meni je drago kao imamu da je hor krenuo iz mekteba i evo sad predstavljamo džemat u najljepšem svjetlu. Snimiti CD i tri spota nije mala stvar. Mi jesmo mali, ali sigurno pokazujemo da se možemo nositi s velikim izazovima. Hor je nastupao širom BiH i šire.  

O džematu

-         U periodu Austro-Ugarske carevine počela se graditi džamija u starom Tetovu. Zemlju za gradnju džamije je uvakufio hadži Mustafa Alić, a smatra se da se počela graditi 1883., doživjela je 1904. temeljnu rekonstrukciju i svoje proširenje sa sjeverne strane, kako s vana tako i iznutra. 1963. godine ruši se središnji dio Tetova sa džamijom, a naredne godine sa lica zemlje nestaje jedno od najljepših mjesta Zeničkog muftijstva. Tetovo se danas nalazi na sjeveru zeničke kotline, na desnoj obali Bosne, ispod naselja Gradišće, odnosno, planine Lisac. Tetovo je raseljeno zapadno uz cestu Zenica – Doboj. Naselje je nastalo krajem osamnaestog ili početkom devetnaestog stoljeća, na prostoru Tetovskog polja, uz obalu rijeke Bosne. Tetovo je sredinom 19. stoljeća imalo oko 90 stanovnika i oko 15 kuća. Prvi zvanični imam Omer ef. Bajramović sin hadži Agana i majke Fatime rođene Spahić. Njegov sin Muhamed dolazi poslije njega i nastavlja gdje je babo stao. Najmračnije doba za ovaj džemat i mekteb jeste crvena pošast zvana komunizam. Muhamed ef. zbog pritisaka napušta službu, a zatim i Bećir ef. Babić. Poslije ovih imama mekteb se malte ne nije ni održavao devet godina. Nakon što je, početkom šezdesetih godina, zbog proširivanja kompleksa Željezare, naselje izmješteno na drugu lokaciju, džamija i mekteb u starom Tetovu srušeni su 1963. godine, te je započeta izgradnja novog objekta, na drugoj lokaciji, u naselju koje se iznova gradilo na padinama Zmajevca. Ova lokacija je dobivena od države u zamjenu za zemljište gdje je bila stara džamija. Već krajem novembra 1964. godine džamija je svečano otvorena, i na istome mjestu nalazi se i dan danas, a 2002/03. godine izvršena rekonstrukcija džamije. Prvi imam je Omer ef. Bajramović, koji je stupio na imamsku dužnost 1904. god. i na toj dužnosti ostaje sve do svoje smrti 1934. god. Kada je Omer ef. preselio, džematlije su izabrale novog efendiju i to Muhameda ef. Bajramović, koji će na toj službi ostati sve do okončanja II svjetskog rata, kada napušta službu. Poslije njega dolazi Bećir ef. Babić koji je radio u najtežim uslovima i to od 1945-1947. Sredinom 1947. god. napušta službu, a jedan od najvećih razloga je to što nije mogao izdržati pritisak i prijetnje tetovskih komunista. U razdoblju od 1947-1956. god. dužnost je obavljao Ahmet Bajramović. On nije bio imam, dakle nije kvalifikovan da bude efendija, ali je od vlasti dobio dekret da može vršiti dužnost tetovskog imama. 1956. godine umjesto Ahmeta za imama dolazi Rašid ef. Imamović. Poslije svečanog otvorenja džamije 1964. honorarni imam Rašid ef. napušta dužnost. Umjesto njega na dužnost stupa Ahmed ef. Doglod koji je 40 godina obavljao svoju dužnost u tetovskom džematu i u njemu zaradio penziju. Sada imamsku dužnost obavlja Vedad ef. Arnaut.

Džemat Tetovo spada u prvu kategoriju džemata i broji oko 570 aktivnih članova i ima preko 700 domaćinstava. Džemat obuhvata naselja: Trokuće, Naselje, Šumadiju i djelom Pridražića.

Izabrani ste jedanput i za najboljeg muallima. Iako ste mladi, šta je ono što ste dosad primjetili da je najvažnije u nastavi?

Da, 2012/13. dobio sam priznanje i to mi je satisfakcija da nastavim raditi još bolje, jer mektebska pouka trebala bi biti najvažniji segment u radu svakog imama. Koliko je imam uspješan u radu sa djecom, toliko je uspješan u radu u džematu. Najbolje mjerilo uspješnosti u radu jednog imama je njegov uspjeh u radu sa mladim generacijama, koje bi trebale preuzeti emanet Islama na ovom prostoru. Najvažnije je da  volimo svoj posao, da imamo iskren nijjet i da ćemo svoj emanet u potpunosti ispuniti. U mektebu  moramo mjenjati metode i da nam mekteb bude uvijek zanimljiv. Blag pristup sa djecom i puno strpljenja s njima. Najbolji dokaz mektebske nastave u našem džematu jeste da je sedam učenika završilo medresu, te četiri trenutno pohađaju i to su najbolji ambasadori našeg džemata. Na godišnjim zajedničkim ispitima (hatmama) na nivou zeničkog Medžlisa, mekteb Tetovo je postizao i postiže zavidne rezultate na vrhu ocjenjivačke ljestvice i našao se među najboljim mektebima.  

Kakvo je stanje u džematu po pitanju nataliteta?

Kada sam počeo raditi u Tetovu, bilo oko 600 učenika u školi, sada ih ima preko 300. Osjeti se pad, ali treba imati na umu da naš džemat ima najviše penzionera pa se osjeti da je stopa nataliteta daleko manja od stope mortaliteta. Sve je više nezaposlenih, omladina slabo radi i što radi nacrno je. To je razlog zbog kojeg se mladi ne žene niti udaju, a mladi bračni parovi ne rađaju djecu.

      Vedad- ef. Arnaut rođen je u Zenici. Svršenik je Gazi Husrev-begove medrese i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu odsjek za imame. 21. marta 2003. god. započinje svoj rad u MIZ-e Zenica u džematu Dobriljeno. U ovom džematu radio je kao honorarni imam i tu ostao godinu dana. Krajem septembra 2004. god. prelazi u džemat Novo Radakovo gdje također ostaje godinu dana. U toku ove dvije godine rada u ova dva džemata postigao je odlične rezultate u mektebskoj nastavi što svjedoće vedre slike sječanja i izrazi lica džematlija oba džemata. 09.09.2005. god. stupa u puni radni odnos u džematu Tetovo. Nasljedio je Ahmed ef. Dogloda koji je 40 godina službovao u Tetovu. Za nepunih jedanaest godina rada realizirano je dosta aktivnosti u ovom džematu. Posebno se istaklo mektebsko djelovanje odnosno rad u mektebu Tetovo. Na godišnjim zajedničkim ispitima (hatmama) na nivou zeničkog Medžlisa, mekteb Tetovo je postizao i postiže zavidne rezultate na vrhu ocjenjivačke ljestvice i našao se među najboljim mektebima. Proglašen je za najboljeg muallima za 2012/13. god. Najbolji dokaz odlične mektebske nastave jeste da je sedam učenika završilo medresu, te četiri trenutno pohađaju i to su naši najbolji ambasadori našeg džemata. Formiran je i ženski hor En-Nahl koji je snimio 2014. god. svoj prvi CD, pod nazivom „Džennet je pod majčinim nogama“ te na istu ilahiju snimljen je i videospot. Pored ovog spota snimljena su još dva spota i to za ilahiju „Ramazan“ i kasidu „Srebrenica“. Hor je nastupao širom BiH i šire, a nekad je vodio i muški hor MIZ-e Zenica El-Quds s kojim je 2007. snimio CD pod nazivom “ŽELJA ZA RESULOM”.