Tim prije jer je o svemu detaljno upoznata i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Naša dužnost

U intervjuu za Avaz.ba muftija Hasanović otkriva šta se krije iza njemačke inicijative i koliki je njen značaj. Također, otvoreno govori o položaju muslimana i Bošnjaka u Evropi, te koliko oni mogu biti most između Istoka i Zapada.

- U vrlo konstruktivnom razgovorom s gospodinom Rotom prezentirali smo naš položaj i zalaganje za ispravno tumačenje islama te kako je u Hrvatskoj postignuta mjera da muslimani mogu u punini živjeti svoj vjernički život i na osnovu ovog razgovora upućen mi je poziv uz dogovor da će datumi posjeta Berlinu biti usklađeni. 

Svakako, rado ću se odazvati pozivu i ukoliko bude prilike, prenijet ću iskustva koja imamo, ali i opredijeljenost muslimana da zajednički sa svojim komšijama grade svaku zemlju u kojoj žive. Njemačka je preuzela veliki teret na svoja leđa, to je odlika velikih zemalja da pred izazovima ne posustanu, pa smo i mi imali koristi kada se prijateljski ponijela prema nama u proteklom ratu. Mislim da je naša dužnost, ako smo prepoznati kao oni koji mogu biti od koristi i pomoći, pa makar i izmjenom iskustava, to i učiniti.

Kako gledate na ovu inicijativu i šta ona donosi?  

- Pitanje islama i muslimana u Europi možda nikad nije bilo toliko važno kao što je to danas. Do sada smo u Europi imali negodovanje dviju skupina ljudi u odnosu na islam. Prvi su oni koji ne bi voljeli vidjeti muslimane u Europi i oni do sada nisu predstavljali neku značajnu političku snagu. Drugi su u našoj regiji, koji se koriste optužbama bez temelja u činjenicama, a pojedini tradicionalno lažu, tako da to i nije neka novost. 

Međutim, događaji u Siriji uzrokovali su veliki val migracija te su brojni, istina neki neopravdano, ali većina životno ugroženih, potražili šansu za opstankom na Zapadu, konkretno u zemljama EU, posebice u Njemačkoj. Sve ono što smo sami mogli vidjeti, mnoge nemile scene terorizma i drugih s islamom nespojivih stvari, nanose nama svima veliku štetu i pomažu onima koji bi najradije muslimane izbrisali. 

Ove akcije veliki pritisak stvaraju i na običan svijet koji je pobjegao od smrti i koji nema loše namjere prema svojim novim domaćinima. Imajući u vidu velikodušnost Njemačke koju je pokazala spram izbjeglica i njihovu ozbiljnost u pristupu njihovoj integraciji, ovakav interes me ne čudi. Štaviše, pokazuje koliko je jedna zemlja ozbiljna u namjeri da njeni stanovnici budu zadovoljni, a da se istovremeno zaštite oni koji su najizloženiji i da se odvoje normalni ljudi od ekstrema. 

Islam u Bosni

Gdje je tu uloga Islamske zajednice?

- Dobro je što je Islamska zajednica prepoznata na ovaj način, posebno kada se u BiH sve češće svaljuje nepravedno krivica na leđa našoj zajednici za sve opstrukcije koje drugi rade, da naša zajednica ne bi imala mehanizme da se može nositi s brojnim izazovima u samoj BiH. 

U Hrvatskoj to nije slučaj i funkcionalni zakoni, zagarantirana prava i realna mogućnost da se ona konzumiraju u ovom području su jedna od najvećih odlika, a koje nisu ostale neprimjećene od Ambasade Njemačke u Hrvatskoj, i oni su doprinijeli rastu interesa. Šta će donijeti inicijativa, vrijeme će pokazati, ali ono što je najvažnije je nepobitna činjenica da su muslimani ovih prostora konačno prepoznati kao faktor mira i stabilnosti i iskreni pregaoci na ovome putu.

To je, svakako, pozitivna vijest. Koliko se ova inicijativa naslanja i na koncept u kojem islam kakav se stoljećima prakticira u Bosni i na Balkanu predstavlja svojevrsni most između Istoka i Zapada? 

- Dobro ste to formulirali - islam kakav se prakticira u Bosni. Islam ne volim nazivati ovim ili onim imenom, stavljajući neke regionalne, državne ili bilo kakve prefikse. Islam je islam, a činjenica je da smo u Bosni sačuvali, a i dan-danas i u Bosni i Hrvatskoj i gdje god da se nalazimo čuvamo taj izvorni islam, koji je s mjerom, koji se ogleda u iskrenom odnosu prema Uzvišenom Allahu, dž. š., prema komšiji bez obzira bio on katolik, pravoslavac, Židov ili koje god vjere. Naša baština je život zajedno, jer historija nije zabilježila da smo ikad ikoga napali ili neku kavgu započeli. 

Zato je važno to isticati, posebno danas, kada se muslimani, pa tako i Bošnjaci, ali i svi drugi muslimani ovog područja u kojemu živimo pokušavaju lažima i potvorama stigmatizirati do krajnjih granica, što u konačnici može rezultirati targetiranjem muslimana kao legitimnih meta za svako eventualno zlo koje im se može dogoditi. 

Otvaranje zajednice

Reisu-l-ulema IZBiH mr. Husein ef. Kavazović nedavno je imaosusrete na visokom nivou u Briselu. Koliko to ima veze s najnovijim potezima Berlina i da li Evropa na određen način vidi potrebu drugačijeg pristupa islamu? 

- Svaka inicijativa je dobrodošla. Mi imamo mnogo toga ponuditi i meni je iznimno drago da uvaženi reisu-l-ulema pokazuje da razumije vrijeme u kojemu živimo podržavajući ideje koje otvaraju zajednicu prema drugima. Zapravo svi ti razgovori i promišljanja su doveli i do njegovog odlaska u Brisel te je važno da se zajednica otvara svijetu i da prati trendove kako bi se mogla suočiti s izazovima pred nama. Ne znam da li je i koliko utjecaja imao njegov posjet, to nikada nećemo ni saznati, ali nije ni bitno u konačnici. 

Islam nije nuspojava u Evropi

- Važno je da se islam prestane tretirati kao nuspojava u Europi i mislim da je sve veći broj sugovornika kojima sam izložio model uređenja odnosa kakav je u Hrvatskoj toga svjestan. Omogućiti nekome da bude ono što jeste, da živi život u skladu sa svojom vjerom, a da to sve bude u skladu sa zakonom zemlje u kojoj živi, osigurava zadržavanje identiteta, sprečava asimilaciju koje se mnogi s pravom boje i uklanja bilo čije smisleno opravdanje za izolacijom koja se pokazuje pogubnom za društva u cjelini - ističe muftija Hasanović. 

Bosna je unikat, da ne valja, ne bi se za nju otimali, ali zato je svi trebamo čuvati 

- Mislim da je krajnje vrijeme da se svi uozbiljimo i da zajedno dobrim projektima, idejama i predstavljajući se onakvima kakvi jesmo pokažemo da smo i mi Europa, jedna od njenih autohtonih sastavnica. Nisam mišljenja da bi bilo dobro nazivati Bosnu poveznicom bilo čega, na poveznici obično „puca“ jer, kako kažu, gdje je tanko, tu se kida, Bosna je više od toga, ona je toliko svoja, unikat. Na kraju krajeva, da ne valja, ne bi se za nju otimali, ali zato je svi trebamo čuvati - potcrtava Aziz ef. Hasanović.

Razgovarao: Faruk VELE