Razgovori s brojnim sagovornicima na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji u okviru Preporodovog jednogodišnjeg projekta „Duhovne veze muslimana regije“omogućio je uvid u brojna važna pitanja, izazove i probleme muslimana u regionu. Sve zaključke i prijedloge ne možemo navesti zbog ograničenosti prostora, a koji su na određen način i navedeni uz svaku zemlju pojedinačno, već ističemo samo neke od njih, stavljajući fokus na ono što mogu uraditi vjerske zajednice i obični vjernici, s obzirom da je na političare skoro nemoguće utjecati kao i na kulturne institucije koje su naslonjene na političke subjekte ili jednostavno nemaju finansija za ozbiljne projekte

Kad  mitovi  spašavaju naciju 2: Nacionalni i državotvorni mitovi: albanski primitivizam i bosanska zelena transferzala

Sudeći da čovječanstvo ulazi u sve dublje i nejasne trendove svoje egzistencije, sa jedne strane, kao i to da se iz dana u dan suzbijaju prostor i vrijeme, te da je ljudski rod preplavljen raznovrsnim informacijama, može se reći da nas one vode jedinstvenoj realnosti, da je globalno i lokalno postalo jedno, dok se sopstveno i tuđe smatra svojim. Sveobuhvatni globalni trendovi utječu na muslimane današnjice, tako da opće i islamske trendove možemo uvrstiti u tri grupe: marketinški, modni i razumijevajući.

Marketinški trendovi

Zamasi koji iz dana u dan postaju svakidašnjica muslimana na Kosovu, a naročito u posljednjoj deceniji, jesu marketinški islamski trendovi. Marketinški trendovi su zapravo oslikavanje današnjih medija o islamu, a koji utječu na širu masu, reflektirajući islamofobiju i pored toga što većinsko stanovništvo na Kosovu pripada islamskoj vjeroispovijesti. Ovi globalni trendovi su putem medija prebačeni na kosovsko društvo, u kojem novinari, preuzimajući i prenoseći često neprovjerene informacije, šire propagandno osmišljene loše slike o islamu i muslimanima preuzete iz globalnih medija.

No, na veliku žalost, ovaj trend je zastupljen i kod muslimana, koji propagandom šire određena ideološka uvjerenja. Tako se u korisnike alata ovakvih trendova mogu ubrojati i oni, bilo pojedinci ili grupe, koji u ime islama ostvaruju svoje ovosvjetske interese, tako da islam koriste kao sredstvo postizanja svojih ciljeva, ne razmišljajući o tome kakve posljedice mogu reflektirati takvi marketinški pristupi islamu.

Modni trendovi

Na vidiku su se ukazali i novi ‘islamski’ modni trendovi, koji se razvijaju pod jakim utjecajem globalnih modnih trendova. Naime, riječ je o modnim kućama, koje predstavljaju razne stilove odijevanja, a posebna pažnja posvećena je muslimankama. Modne kuće s „muslimanskim“ predznakom šireći tržište, i uporedo s drugima išli ‘u korak s vremenom’, danas nude nove forme odijevanja koje često ne održavaju ono što bi odgovaralo muslimanskom stilu života. Iako nam ovdje nam nije namjera govoriti o tome jesu li ovakvi trendovi u skladu s islamskim propisima o oblačenju, bilo bi značajno razmisliti i o tome aspektu ovih utjecaja, jer je tačno da ponekada u tim ponudama, kako za žene tako i za muškarce, pod etiketom ‘islamsko’ stoji nešto što ne zadovoljava nijedan kriterij onoga što se smatra propisnim odijevanjem. Sveobuhvatni način života današnjih muslimana na Kosovu, u ponašanju, stilu života i oblačenja, jasan su dokaz o tome koliko ovi trendovi utječu na kosovsko društvo.

Trendovi iskrivljenih razumijevanja islama na Kosovu

 Globalni trendovi koji se nameću islamu i muslimanima, veoma su opasni da bi ih muslimani prihvatali bez razmišljanja. Jedan od trendova koji direktno utječe na narušavanje međuljudskih odnosa kosovskih muslimana, jeste uvođenje za društvo neplodotvornih rasprava koje vode ka tekfiru ili urušavnju tradicionalnih porodičnih vrijednosti. Najslikovitiji primjer je našoj kulturi nepoznata i nametnuta ideja ‘odvojenih’ porodica u kojoj nema mjesta za pažnju i brigu prema starijima. Ona se ponajviše ogleda u interpretaciji islamskih propisa koji u našem društvu otuđuju ljude i rodbinu, kao naprimjer, tumačenje da mlade muslimanke (snahe) nemaju obavezu poštovati, brinuti se i paziti roditelje svojih supružnika. Ovo je bolno jer utječe na poremećaj i narušavanje porodičnih odnosa muslimana na Kosovu. U propisima islama svakome je dato pravo koje mu pripada, međutim, ali to ne smije biti sredstvo koje se koristi za nepoštivanje drugih, neprovođenje dobrih djela i milosti prema svima, a naročito prema onima u svojoj neposrednoj blizini i okruženju.

Nakon rata na Kosovu pored Univerziteta u Prištini, osnivani su i drugi, kako državni tako i brojni privatni univerziteti i koledži, a ovi zadnji su naročito doprinijeli da se pojavi veliki jaz između kvaliteta i kvantiteta u obrazovanju.

Nema zajednice ili društva koje nije prepoznalo kakvu snagu, moć i značaj ima obrazovanje, učenje i osposobljavanje, te koje ne pokušava biti ukorak s onima koji su na tom polju već ostvarili zavidne rezultate.

Međutim, nije isto željeti, pokušati i znati. Kako bi se jedan toliko veliki cilj ostvario neophodna je koegzistencija triju navedenih osobina. Želja je ispravna jedino kada je opravdana argumentom: „želim, to jest mogu, uradit ću“. Sa druge strane, ako je jedna od ovih komponenti je „falična“ to je dovoljan razlog da će cjelina, koja se izgradi u takvim neadekvatnim uvjetima biti u opasnosti da se kad-tad raspadne.

Islamska zajednica Kosova i Medresa “Alaudin” u Prištini, 17., 18. i 19. maja, organizirali su naučnu konferenciju pod nazivom „Medresa “Alaudin” u Prištini - 65 godina u službi vjerskog i narodnog obrazovanje“.