50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Američki izbori 2020 - Pobjeda demokratije nad „autokratskim pokušajem“

Autor: Novembar 20, 2020 0
Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden i njegova supruga Jill, te demokratska potpredsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen suprug Doug, slave nakon vijesti da je Biden pobijedio na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine. Wilmington, Delaware, (7. novembar, 2020. FOTO: Andrew Harnik/Pool via REUTERS) Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden i njegova supruga Jill, te demokratska potpredsjednička kandidatkinja Kamala Harris i njen suprug Doug, slave nakon vijesti da je Biden pobijedio na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine. Wilmington, Delaware, (7. novembar, 2020. FOTO: Andrew Harnik/Pool via REUTERS)

Demokratski predsjednički kandidat Joseph Biden i njegova zamjenica Kamala Harris pobijedili su na američkim izborima koji su održani 3. novembra, ove godine, osvojivši najviše elektorskih glasova, ali i najveći ukupan broj glasova u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.

 

Prema nezvaničnim rezultatima i projekcijama vodećih američkih medija, bivši američki potpredsjednik Joe Biden i Kamala Harris odnijeli su pobjedu sa osvojenih 290 elektorskih glasova (odnosno 76.411.128 ili 50.75% glasova), nad aktualnim predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovim zamjenikom Mikeom Penceom koji su osvojili 214 elektorskih glasova (odnosno 71.635.303 ili 47.47% glasova). Glasovi će se i u narednom periodu brojati, a zbog pritužbi na regularnost izbora doći će i do ponovnog brojanja glasova u nekim saveznim državama. Prema medijskim izvještajima Biden ima stabilan trend kojim dodatno potvrđuje svoj izvjestan ulazak u Bijelu kuću.

Prva žena potpredsjednica

Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama koji su održani 3. novembra, ove godine su 59. četvorogodišnji izbori u kojima su Amerikanci birali predsjedničke elektore koji će 14. decembra, 2020. godine i formalno izabrati novog predsjednika i potpredsjednika. Ovo su prvi izbori u povijesti SAD na kojima je za potpredsjednicu izabrana žena i to nebjeljkinja. To je Kamala Harris, kalifornijska senatorka indijskog i jamajskog porijekla. Ovi izbori su specifični i po religijskoj pripadnosti kandidata, Biden će nakon Johna F. Kennedya biti drugi katolik predsjednik u povijesti Amerike, a potpredsjednica pripada baptističkoj protestantskoj crkvi. Također, ovi je prvi put od 1992. godine da aktualni predsjednik nije uspio osigurati drugi mandat.

Pored svih ovih specifičnosti, ovogodišnji američki predsjednički izbori su zabilježili rekordan broj glasača. Naime, i Biden i Trump su pojedinačno osvojili više od 70 miliona glasova, prešavši time rekordan broj od 69.5 miliona glasova koje je 2008. godine osvojio Barack Obama. Sa više od 75 miliona glasova Biden je predsjednički kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u povijesti SAD. Također, posebnost ovih izbora jeste rekordan broj ranih glasova poslatih poštom, jer su mnoge države olakšale ograničenja glasanja poštom kao odgovor na panedemiju COVID-19.

Osporavanje rezultata

Upravo zbog velikog broja glasova poštom u nekim državama su rezultati kasnili, a glavne medijske kuće su pobjednika proglasile tek četiri dana nakon izbora, 7. novembra. Aktualni predsjednik Trump je to učinio preuranjeno i proglasio pobjedu već u srijedu ujutro, drugog dana nakon izbora, iako rezultati nisu bili poznati u nekoliko odlučujućih država. Uz sve ovo, tokom izbora i u izbornoj noći, te nakon što je Biden proglašen pobjednikom, aktualni predsjednik Trump i neki istaknuti Republikanci iznijeli su niz neutemeljenih tvrdnji koje dovode u pitanje legitimnost izbora. Do kraja dana, 7. novembra, pobjedu predsjedničkog para Bidena i Harris proglasile su sve vodeće novinske i medijske kuće uključujući ABC, Asociated Press, CNN, Fox News, NBC, The New York Times i Reuters. Prema ustaljenoj proceduri Biden i Harris bi trebali biti inaugurirani 20. januara, 2021. godine, kada u podne ističe mandat predsjedniku Trumpu koji nije priznao poraz i čiji je pravni tim pokrenuo niz pravnih žalbi u kojima se osporavaju rezultati izbora.

Ko će imati većinu u Senatu?

Iako je većina pažnje tokom američkih izbora usmjerena na izbor predsjednika, jednako važni su i izbori za Zastupnički dom američkog Kongresa (Donji dom) kao i za američki Senat (Gornji dom). Prema dosadašnjim objavljenim rezultatima, velike su šanse da, uprkos pobjedi Joea Bidena na predsjedničkim izborima, republikanci zadrže većinu u Gornjem domu Kongresa.

Demokratska stranka osigurala je većinu u Zastupničkom domu američkog Kongresa, s najmanje 218 mandata. Iako bi demokrate mogle osvojiti još nekoliko mesta u Donjem domu Kongresa, njihova većina će biti manja u odnosu na prethodni saziv, prema informacijama koje je prenio AP. Prema proračunima američkih medija, demokrate bi mogle izgubiti 15 mandata u tom tijelu, koje broji 435 članova, nakon velikog priliva glasova republikanaca.

Kada je riječ o Senatu, velike su šanse da republikanci zadrže većinu. Republikanci sada imaju 49 mjesta, a demokrate 48 u tom domu sa 100 mjesta. Tri mjesta još treba popuniti - jedno na Aljasci, gdje za sada vodi senator na odlasku, i dva u konzervativnoj Georgiji, gdje će se glasati 5. januara. Demokrate bi stoga trebale osvojiti ta dva posljednja mandata kako bi sustigli republikance.

Ovogodišnji predsjednički izbori su specifični i po tome što se odvijaju u vrijeme pandemije korona virusa koja je do sada u SAD odnijela oko 250 hiljada života, a ukupno je zaraženo oko 11miliona ljudi. Upravo je neadekvatan odgovor na COVID-19 dominirao izbornom kampanjom, a na dan izbora Amerikanci su saznali i za novi dnevni rekord: više od 100 hiljada zaraženih koronavirusom. K svemu ovome, sedmicu dana nakon izbora, prema ponašanju administracije aktualnog predsjednika Trumpa, te jednog broja istaknutih republikanskih političara, u američkom javnom i medijskom prostoru sve je prisutnija debata da će Trumpov odlazak s vlasti biti jednako problematičan i skandalozan kao što su bile njegove skoro sve četiri godine vladavine.

Otežavanje tranzicije vlasti

„Pitanje nije da li predsjednik Donald Trump odlazi, već koliko će destrukcije, osvete i haosa načiniti tokom svog izlaska,“ konstatovao je vodeći analitičar CNN-a Stephen Collinson. Prema objavama na svom privatnom Twitter nalogu, predsjednik Trump očigledno nema namjeru priznati poraz, te unatoč restrikcijama Twittera zbog dezinformacija koje plasira, on i dalje objavljuje da je pobjednik, da su izbori pokradeni i da je u toku samih izbora došlo do ozbiljnih propusta.

Dodatnu zabrinutost da proces tranzicije vlasti između odlazeće i dolazeće adminsitracije neće ići glatko, pored izostanka priznanja poraza, predstavlja i činjenica da Trumpova administracija odbija omogućiti Bidenu pristup federalnom finansiranju i resursima koji se inače osiguravaju novoizabranom predsjedniku. K tome, još uvijek aktualni predsjednik ima i institucionalnu i političku moć, a očigledno i motivaciju da stvori veliku pometnju prije povratka stvari u normalan demokratski tok. Do sada je bilo uobičajeno da odlazeća administracija novoj omogući finansiranje, kancelarije i federalne resurse kako bi se prijenos vlasti odvijao što lakše, a sve po principu da se i sa političkim protivnicima dijeli zajednička oprijedjeljenost za očuvanje nacionalnih interesa. Po tako uhodanom sistemu, nova administracija šalje brze „desantne timove“ u federalne agencije kako bi se ubrzale operacije, razmotrile potrebe za osobljem, te dobile informacije o vitalnim programima. Kada su u pitanju nacionalna sigurnost i vojna pitanja dužnosnici iz dolazeće administracije dobijaju pristup tajnim podacima, prijetnjama ili operacijama koje su u toku, kao i sve ostale informacije koje novoizabrani predsjednik treba znati. Međutim, za sada, Tijelo za opće administrativne poslove (General Service Administration) još uvijek nije pokrenulo postupak za pokretanje tranzicije poznat kao „utvrđivanje“ (ascertainment), jer predsjednik Trump i dalje neutemeljeno insistira da su demokrate pokrali njegov drugi mandat. Štaviše, iz Bijele kuće su federalnim agencijama čak poslati nalozi za pripremu Trumpovog budžeta za februar, kao da tranzicije koja se tradicionalno i prema ustavu održava 20. januara, uopće neće biti.

„Mislim da će ovo biti najneprijateljska i najburnija predsjednička tranzicija u modernoj historiji, barem od tranzicije iz 1932. godine koja se desila usred Velike depresije,“ izjavila je Rebecca Lissner sa Univerziteta Georgetown, autorica knjige „Otvoreni svijet“ u kojoj se izlaže nova mapa puta za američku vanjsku politiku. „Trebamo se bojati onog što se može desiti kada imate odlazeću Trumpovu administraciju koja aktivno koči dolazeći Bidenov tim bilo zbog nesposobnosti ili izravnom sabotažom,“ objašnjava Lissner.

Pokušaj državnog udara?

I baš zbog ovakve situacije se neki američki autori i novinari pitaju na koji način da izvještavaju sada, kada se opstrukcija demokratskog procesa dešava na tlu SAD. Tako je, Ezra Klein, osnivač utjecajnog političkog web-magazina Vox, progresivno lijevo orijetnirane medijske platforme, u svom autorskom tekstu od 7. novembra, otvoreno ustvrdio da Trump pokušava izvršiti državni udar. Klein upozorava kako oslanjanje na američku iznimnost nije garant da stvari ne mogu izmaći kontroli, posebno imajući u vidu četiri protekle neobične i burne godine vladavine Trumpa za kojeg tvrdi da pokušava diskreditirati izbore koje očigledno gubi. „Joe Biden je osvojio predsjednički mandat. Međutim, aktualni predsjednik Sjedinjenih Država, Donald Trump, pokušava na očigled svih izvršiti državni udar,“ piše Klein u svom osvrtu i upozorava da je trenutna strategija Trumpove administracije da sudskim putem pokuša glasove koje je dobio Biden proglasiti nelegitimnim. Ta strategija se uglavnom oslanja na novoimenovane kadrove za koje se vjeruje da imaju dug prema Trumpu, aludirajući na nedavno imenovanu sudincu Vrhovnog suda Amy Coney Barret koja je imenovana usred izborne kampanje.

Iako državni udar vjerovatno neće uspjeti, prema mišljenju Kleina, to ne znači da se „autokratski pokušaj“ na određene načine ne dešava, te da on neće imati posljedica. „Milioni će vjerovati Trumpu, smatrat će ove izbore pokradeni,“ upozorava Klein na posljedice žestoko podijeljenog američkog društva te na koncu citira poznatog politologa Henry Farrella koji je izjavio da „demokratija djeluje tek onda kada gubitnici priznaju da su izgubili.“

Iako je Trump desetinama hiljada glasova iza Bidena u nekim od ključnih država koje su presudile američke izbore, očigledno je da zbog svoje već iskazane hedonističke prirode i karaktera neće priznati izborni poraz. Sigurno je da će u narednih dva mjeseca pred Bidenom i njegovim timom biti izozov mirne tranzicije vlasti, a s obzirom na rezultate u Senatu, krizu sa pandemijom i njene ekonomske posljedice kao i vanjskopolitičko degradiranje Sjedinjenih Država. Pred novim američkim predsjednikom Bidenom i njegovom potpredsjednicom Harris stoji nimalo lahak zadatak. Ipak, po onome što smo vidjeli nakon proglašenja pobjede i po smirujućim izjavama koje je uputio američkom narodu, ali i svom političkom protivniku, može se očekivati da će Biden vratiti Sjedinjene Države na normalan demokratski kolosjek, upravo na onaj iz kojeg ih je tokom svoje četverogodišnje vladavine u manirima osionog autokrate izbacivao Trupm. Pobjeda Bidena je i signal da će na svijetskoj sceni biti znatno smanjena podrška desničarskim populističkim političarima koji su u Trampu vidjeli svoj najvažniji uzor i podršku.

Mirnes Kovač

Mirnes Kovač je novinar i politički analitičar iz Sarajeva. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, a magistrirao je međunarodne odnose na Univerzitetu Sussex u Velikoj Britaniji. Bavi se praćenjem i analizom političkih procesa u regiji Bliskog istoka i Balkana. Predavač je na SSST-u, sarajevskom univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology. Pored prevodilačkog rada, autor je brojnih članaka i knjiga, a kao politički analitičar saradnik je Al Jazeere, Huffington Posta i drugih elektronskih i printanih medija. Član redakcije Preporoda je od 2006. godine.

Twitter

Facebook

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija