digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Mišljenja

Koji je evropski odgovor na odluku Vlade RS o bosanskom jeziku?

Autor: Ekrem Tucaković Juni 25, 2015 0

Sramna odluka Vlade entiteta RS da se administrativnom političkom odlukom „ukine“ bosanski jezik i dodijeli mu se drugo ime u svjedočanstvima bošnjačkih učenika u školama ovog entiteta, predstavlja brutalni udar na ukupni nacionalni identitet bošnjačkog naroda

To podsjeća na vremena mraka i totalne diktature kada su moćnici svojim dekretima ukidali nacionalne identitete cijelih naroda, oduzimali im prava na jezik, vjeru, kulturu i samoodređenje. Rimski car Kaligula je svog konja proglasio senatorom i konzulom, a za cara Nerona se kaže da je izazvao požar u Rimu kako bi dobio inspiraciju za pjesmu. Dakako, povijest pamti različite oblike ljudske destrukcije i zločina, ideologije zla i mraka, svirepe diktatore i tlačitelje, međutim moderno demokratsko društvo diči se postignućem i opredjeljenjem da svaki čovjek mora biti poštovan u punini svoga ljudskog dostojanstva, a zajednice ljudi u nijhovom nacionalnom, vjerskom, jezičkom i svakom drugom identitetu i pravu na samoodređenje onoga što jesu.

Stoga, bez imalo sumnje, politička odluka Vlade entiteta RS o „ukidanju“ bosanskog jezika je teška institucionalna provokacija koja može imati krupne političke, državne i administrativne implikacije. Da li se radi o nastavku iste ratne, genocidne politike drugim sredstvima? Naime, zločinac Ratko Mladić tokom vršenja genocidnog poduhvata u Srebrenici 1995. godine obznanio je da se sveti Turcima. Ta politika je prvo negirala Bošnjacima nacionalno ime, oduzela im pravo na identitet a kao sljedeći korak bio je genocid i etničko čišćenje širokih razmjera. Sadašnja Vlada RS dekretom „oduzima“ Bošnjacima pravo na jezičko samoodređenje i povijesni kontinuitet imena bosanskog jezika. Da li je to uvod u jednu drugu formu destrukcije i uništenja s pozicija institucionalne moći?

Očito je, aktuelna administracija RS ovim potezom pokazuje da je s druge strane savremenih evropskih i civilizacijskih vrijednosti i tendencija, demokratskih tekovina civiliziranog svijeta. Evropska i civilizacijska tekovina je afirmacija i podsticanje jezičke i kulturne raznolikosti. Treba li podsjetiti da je Vijeće Evrope iniciralo obilježavanje Evropskog dana jezika 2001. godine i od tada se on obilježava zajedno sa Evropskom unijom svake godine 26. septembra. Tim povodom u državama članica Vijeća Evrope ohrabruje se oko 800 miliona Evropljana različitih godišta i uzrasta da nauče nove jezike, te naglašava da je lingvistička raznolikost sredstvo koje može doprinijeti boljem razumijevanju različitih kultura i ključni element u bogatom kulturnom evropskom naslijeđu. Vijeće Evrope promovirajući višejezičnost u cijeloj Evropi, nastoji očuvati i preko 200 evropskih jezika kao dijela jezičke raznolikosti evropskih kultura.

S druge strane, od 2000. godine obilježava se 21. februar kao Međunarodni dan maternjeg jezika u cilju unapređivanja, učenja i razvoja maternjeg jezika, te njegovanja jezičke i kulturne različitosti i višejezičnosti. Naime, Glavna skupština UNESCO-a je 1999. godine na prijedlog Bangladeša donijela odluku o proglašenju Međunarodnog dana maternjeg jezika. Također 2001. godine UNESCO je usvojio Deklaraciju o kulturnoj različitosti, gdje se u članu 5 kaže: „svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebno na maternjem jeziku.“

Stoga je ključno pitanje kojim civilizacijskim vrijednostima se vodi aktuelna administracija u entitetu RS? Ko su joj uzori? I važnije od svega, koji je odgovor na ove provokacije, ne samo bošnjački, nego prije svega evropski i civilizacijski? Može li se biti gluho na one koji podrivaju same temelje savremene civilizacije? Jer, oduzimanje jednom narodu prava na nacionalni identitet i samoodređenje imena svoga jezika jeste usmjereno protiv vrijednosti oko kojih postoji opća saglasnost i prihvatanje modernog svijeta. Oni koji podrivaju ove vrijednosti, očito, sami sebe stavljaju na kontra stranu savremenog svijeta.

 

Zadnji put promjenjen Četvrtak, 25 Juni 2015 22:22
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine