digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Granice slobode

Osuđivati bilo koga zbog njegovog stava ili javno iznesenog mišljenja uz upotrebu govora mržnje nije osobina muslimana, makar postio, klanjao i mislio da je musliman, kako stoji u jednom hadisu Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.

Možda je jedan od najvećih problema današnjih muslimana – ne izuzimajući ni nas Bošnjake - upravo činjenica da je ugrožena njihova sloboda mišljenja. U svojoj čuvenoj Autokritici marokanski mislilac Al-Fasi kaže: ‘’Ne želim ovdje govoriti o tome kako vlast sputava slobodu čovjeka, nego dokle sežu granice naše odgovornosti u sputavanju drugih da iskažu svoja mišljenja. Misao mora biti slobodna i ništa ne smije da je sputava. Bog nikome nije dopustio da ovlada unutarnjim osjećanjima čovjeka, kako ljudi imaju običaj kazati. Međutim, ova sloboda na kojoj (ljudi) zahvaljuju Allahu, nema nikakve vrijednosti ako joj se ne dopusti da bude obznanjena, tj. ako ne damo čovjeku pravo da iskaže svoje misli i iznese svoje mišljenje’’.
Ne osjete li izuzetno nadareni mislioci užitak u iznošenju vlastitog mišljenja zato što im se to pravo osporava, pojašnjava Al-Fasi, u konačnici će to prouzrokovati njihovo navikavanje na zadržavanje tog mišljenja u sebi, što će dovesti do postupnog gubljenja racionalnih aktivnosti uz neizbježne duševne boli. Al-Fasi na kraju poentira: ‘’Revolt, ljutnja i prijezir koje osjećamo kada nam neko uputi kritiku ili negodovanje i kivnost koje ćutimo kada pročitamo mišljenja koja se ne poklapaju sa našim... sve to dokazuje neviđenu tiraniju nad slobodom u našoj zemlji; svejedno dolazila ona od vjerskih prvaka ili uglednih i imućnih ljudi’’.

00Cijeli tekst

Zadnji put promjenjen Ponedjeljak, 02 April 2018 12:35
Osman Kozlić

muftija banjalučki,  završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1985. godine;  Fakultet šerijatskog prava na Univerzitetu El-Emir Abdul-Kadir za islamske studije u Konstantini (Alžir) 1992. godine; magistrirao na Univerzitetu Muhamed V, odnosno Filozofskom fakultetu u Rabatu, odsjek islamske znanosti, uža specijalizacija fikh i usuli-fikh 1997. godine,  te doktorirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 2013. godine.

U periodu 1997-1998. godine je radio kao imam, hatib i muallim u Tuzli, a 1998/99. godine kao profesor predmeta Fikh i Hadis u Behram- begovoj medresi u Tuzli. Od 2001. godine je član Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH, a 2008. godine izabran za predsjednika Ustavnog suda Islamske zajednice u BiH.

Govori arapski i engleski jezik. Služi se francuskim i španskim jezikom. Oženjen je, otac dvoje djece, živi s porodicom u Banjoj Luci.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine