50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg
Senada Tahirović

Senada Tahirović

Diplomirala na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Od ‎2006 -2013 godine izvršni urednik u časopisu za odgoj i obrazovanje Novi Muallim. 2013. do 2017. glavna urednica Novog Muallima. Autorica više članaka u domaćim časopisima i monografskim publikacijama.

Svaka priča o ljudskom dostojanstvu i pravima počinje kao priča o ženama i muškarcima koji su se usudili boriti za to, jer ništa što nam je neko uskratio ili nam ne priznaje neće biti poklonjeno.

Od početka pandemije koronavirusa prošlo je nešto više od godinu dana. Vakcine kojima se divljanje ove bolesti može zaustaviti su napravljene, no u Bosni i Hercegovini masovne imunizacije još nema.

Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini, i da se bližnjima udjeljuje, a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje. (Kur’an)

Pola stoljeća inspiracije

Septembar 16, 2020

Preporod, kao što to naši čitatelji vole kazati, jeste dio njihovog ličnog i porodičnog te života zajednice.

Nisu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju, napominje nas Bog u Kur’anu. U proširenom tumačenju bi se moglo kazati da nisu isti jer im nisu aršini ni dometi isti i zbog toga im ni sudbine nisu iste.

Muslimani, pa šta?

Juni 10, 2020
U bosanskohercegovačkom političkom i kulturološkom diskursu uglavnom ne nedostaje problematiziranja ‘muslimanstva’, kao nečega pogrešnog, tuđeg, krivog, nedoraslog. Političke krize u našem javnom prostoru otkriju koliko je nekima važno čuvati rasističke, supremacijske ideje u odnosu na ‘muslimanstvo’, te ih plasirati s vrlo jasnom agendom uz tačno i jasno etiketiranje naše nacije, a kojim nas delegitimiraju u mišljenju, stavu i političkom djelovanju. Malo je problem ime nacije, malo smo Srbi pa onda Turci, malo jezik, malo porijeklo, vjera i tako ukrug, po potrebi.

Očekuje se da vjernici pokažu punu odgovornost za ljude oko sebe, i brigu i pažnju prvenstveno prema onima slabijeg zdravstvenog stanja, smanjujući šanse da budu uzrok njihove patnje.

Negiranje Genocida počinjenog nad Bošnjacima u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, ozbiljan je problem jer predstavlja nepriznavanje odluka međunarodnih i domaćih sudova, vrijeđanje žrtava i pripremu terena za ponavljanje Genocida. 

Sva ta tradicija

Oktobar 08, 2019

Ne čini islamsku tradiciju sve iz povijesti islama, niti je tradicija sve što je prošlost. Ustvari, ono što je prošlo i nije tradicija. Tradicija je ono što je iz prošlosti preneseno u sadašnjost i budućnost, ono što je u našoj islamskoj povijesti sadašnje, ono što je iz naše prošlosti vitalno, što posjeduje kapacitet za budućnost, to je tradicija. A to znači da je tradicija otvorena i dinamična kategorija prema kojoj se, kao muslimani, trebamo odnositi kritički. Na tome je u svom razumijevanju islama insistirao Profesor Husein Đozo

Mi često i na svim stranama rado koristimo riječ tradicija. Pozivamo se na islamsku tradiciju, na bošnjačku tradiciju islama i na brojne druge vidove tradicije. Zalažemo se za tradicionalno razumijevanje islama i tradicionalne vrijednosti. Da, imamo i Institut za proučavanje islamske tradicije Bošnjaka. Najkraće kazano, često i na svim stranama govorimo o tradiciji, a da ustvari pod tim podrazumijevamo potpuno različite pristupe Kur’anu, Sunnetu, islamskoj kulturi, povijesnom naslijeđu i prošlosti. Govoreći o tradiciji mi često ne mislimo dalje od različitih populističkih, folklorističkih i proizvoljnih značenja i sadržaja tradicije. Tako neki danas pod tradicionalnim bosanskim islamom podrazumijevaju vjersku praksu kakve se sjećaju iz vremena komunizma: da se bude musliman manje-više nominalno. Drugi, pak, pod bosanskim islamom podrazumijevaju islamsku kulturu s naglašenom osmanlijskom obojenošću. Nekada, govoreći o tradicionalnom tumačenju islama, mislimo na ono koje uzima u obzir duhovna, intelektualna i kulturna uporišta iz naše bosanske povijesti islama, drugi put mislimo na razumijevanje islama koje odbija fundamentalističke, radikalne i redukcionističke pristupe. A nekada pod tradicionalnim islamom podrazumijevamo konzervativno, statično i antimoderno shvaćanje islama.
Zato mislim da bismo se mnogo opreznije i odgovornije morali odnositi i prema upotrebi riječi tradicija i, konačno, prema svemu onome što jeste ili nije naša bošnjačka, bosanska islamska tradicija. I to, kako se meni čini, iz sljedećih razloga.
Prvo, tradicija u islamu jeste važna. Temeljni sadržaj islamske tradicije čine, znamo to, Kur’an i Sunnet. U svom najdubljem značenju islam je Tradicija. Ali, ne čini islamsku tradiciju sve iz povijesti islama, niti je tradicija sve što je prošlost. Ustvari, ono što je prošlo i nije tradicija. Tradicija je ono što je iz prošlosti preneseno u sadašnjost i budućnost, ono što je u našoj islamskoj povijesti sadašnje, ono što je iz naše prošlosti vitalno, što posjeduje kapacitet za budućnost, to je tradicija. A to znači da je tradicija otvorena i dinamična kategorija prema kojoj se, kao muslimani, trebamo odnositi kritički. Na tome je u svom razumijevanju islama insistirao Profesor Husein Đozo.
Drugo, prema tradiciji se ne bismo smjeli odnositi tako da nas ona onemogućava, blokira ili umrtvljuje u odnosu na neprestanu zadaću da tragamo za odgovorima na izazove pred kojima se nalazimo, i kao pojedinci i kao zajednica. Podsjećam da je jedna od osnovnih odrednica duha islamske kulture, kako je tu odrednicu formulirao Muhammed Ikbal, duboki smisao za realnost vremena i koncept života kao neprestanog kretanja.
Treće, ako se prema našoj bošnjačkoj, balkanskoj, evropskoj i osmanlijskoj tradiciji islama ne budemo odnosili kritički, onda u njoj nećemo prepoznati duhovne i kulturne potencijale, niti ćemo moći preuzeti njene vrijednosti i značenja koji bi mogli biti poticajni za naš moderni identitet, izazove i orijentiranje u našem vremenu.
Četvrto, stalnim i nekritičkim pozivanjem na tradiciju i zagovaranjem tradicionalnog islama kod naših evropskih prijatelja, sagovornika i kritičara često izazivamo nesporazum, budući da se takvo zagovaranje tradicionalnih koncepata može shvatiti kao konzervativna orijentacija koja se protivi modernosti, otvorenosti, znanosti, jednakosti, dijalogu i demokratskim vrijednostima.
I peto, samo kritičkim odnosom prema našoj ukupnoj islamskoj tradiciji možemo nadvladati unutrašnju krizu u kojoj se, kao muslimani, nalazimo stoljećima.

Izbori za reisu-l-ulemu

Septembar 18, 2019

Muslimanima i Islamskoj zajednici je važno očuvanje autonomnosti i demokratskog principa, te poštivanje institucionalnih tijela odgovornih za izbor reisu-l-uleme, jer se time potvrđuje krunski islamski princip dogovaranja (šura) važan za institucionalan rad i organiziranje jedne muslimanske zajednice

Nakon što su u augustu ove godine raspisani izbori za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Komisija za provođenje izbora pod predsjedavanjem predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH utvrdila je prema prijedlozima iz osamnaest izbornih okruga, da četiri kandidature formalnopravno ispunjavaju uslove za reisu-l-ulemu propisane Ustavom i normativnim aktima Islamske zajednice. Komisija će u daljnjem procesu kandidature proslijediti Saboru IZ, najvišem zakonodavnom tijelu Islamske zajednice koje, kako je i predviđeno normativnim aktima IZ u BiH, potvrđuje kandidature i utvrđuje konačnu kandidacionu listu.
Raspisivanje izbora za reisu-l-ulemu je iznimno značajan događaj za Islamsku zajednicu, koja već više od jednog stoljeća, od prvog reisu-l-uleme do danas ima instituciju reisu-l-uleme koja je muslimanima s ovih područja bila i ostala veoma značajna, s jedne strane na nivou njihova organiziranja vjerskog života i s druge strane na nivou konstantne borbe za poštivanje njihovih vjerskih prava u javnom i društvenom prostoru u kojem oni, od formiranja ove institucije do danas, žive. Za muslimane obje ove dimenzije institucije reisu-l-uleme, imale su i danas imaju veliki značaj. U tom smislu, kao ilustracija može poslužiti, naprimjer, uloga institucije reisu-l-uleme u sadržaju Senžermenskog ugovora iz 1919. godine, gdje se ona u članu 10. ovog ugovora potencira. Da podsjetimo, ovim Ugovorom Kraljevina SHS u čiji je sastav nakon Prvog svjetskog rata uključena i Bosna i Hercegovina obavezala se da: muslimanima osigura primjenu šerijata u porodičnom i ličnom statusu, poduzme korake za imenovanje reisu-l-uleme, pruži zaštitu džamijama, grobljima i drugim vjerskim institucijama, osigura potrebne olakšice i dozvole za postojeće vakufe i dobrotvorne institucije, te da neće uskratiti bilo kakvu olakšicu neophodnu za stvaranje novih vjerskih i dobrotvornih ustanova. Tako smo o historijskoj, međunarodnopravnoj i institucionalnoj ulozi i važnosti institucije reisu-l-uleme imali priliku slušati i u izlaganjima referentnih autora i na konferenciji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, organiziranoj 10. septembra ove godine, u povodu obilježavanja stote godišnjice od potpisivanja Senžermenskog ugovora. Ovaj ugovor, između ostalog, pokazuje da je institucija reisu-l-uleme zbog svog značaja uključena u međunarodni sporazum o obavezama, u ovom slučaju novonastale države Kraljevine SHS u tada novom, geopolitičkom poretku Evrope.
Pored toga, muslimanima je, kada je riječ o instituciji reisu-l-uleme, iznimno važno da ona od njenog ustanovljenja, uz pokušaje različitih ograničenja uslovljenih političko-društvenim okolnostima, ustrajava na demokratskom principu, te autonomnosti Islamske zajednice pri procesu izbora reisu-l-uleme. Čuvanje demokratskog principa i čuvanje autonomnosti ogleda se u samom načinu izbora, jednako kao i na poštivanju odluka izbornih jedinica da kao legitimna tijela, poštujući taj demokratski princip samostalno delegiraju kandidate za reisu-l-ulemu.
Imajući u vidu da taj izbor ima i širi društveni značaj i značenje, jasno je da on zaslužuje interesovanje, korektnu medijsku pažnju i praćenje, ali je isto tako važno naglasiti da su izbori za reisu-l-ulemu čin koji primarni značaj ima za pripadnike i članove Islamske zajednice. Zbog te činjenice nije dobro da se u našoj medijskoj javnosti od strane različitih političkih krugova i faktora izbor reisu-l-uleme politizira i medijski spinuje. Time se ne iskazuje interes za sami izbor reisu-l-uleme zbog važnosti koju taj izbor ima za Islamsku zajednicu, nego je na djelu nastojanje da se medijskim alatima iz određenih političkih krugova kroz izbor reisu-l-uleme ostvari utjecaj i na samu Islamsku zajednicu.
Muslimanima i Islamskoj zajednici je važno očuvanje autonomnosti i demokratskog principa, te poštivanje institucionalnih tijela odgovornih za izbor reisu-l-uleme, jer se time potvrđuje krunski islamski princip dogovaranja (šura) važan za institucionalan rad i organiziranje jedne muslimanske zajednice. Zbog toga je, također, važno da svi učesnici ovih izbora, najprije predstavnici i delegati koji posreduju volju članova Islamske zajednice u izbornom tijelu, ne podliježu pažljivo i stručno oblikovanim propagandnim sadržajima, niti pritiscima nego da izboru reisu-l-uleme pristupe u interesu muslimana i s onom pažnjom i odgovornošću prema ukazanom im povjerenju za koji će, u konačnici, kao muslimani imati odgovornost prema budućnosti naše Zajednice i biti pitani pred Bogom.

Stranica 1 od 5

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine