Wikipedija je najpoznatija internetska enciklopedija koja je mnogima izvor informacija bez obzira na upitnost njene metodologije. Prilikom pretrage često su u rezultatima na prvom mjestu upravo informacije iz Wikipedije

Wikipedija kao otvorena internetska enciklopedija nastala je u Americi na engleskom jeziku, a s vremenom su otvarane Wikipedije na drugim jezicima pa tako i na bosanskom jeziku s autentičnom bosanskom domenom. O temama važnim za upoznavanje s Bosnom, njenom histrijom i vrijednostima pišu i Wikipedije na hrvatskom i srpskom jeziku iz susjednih zemalja, u kojima se može pronaći mnoštvo antibosanskih primjera ili onih koji negiraju bosansko porijeklo ili identitet. Ovaj sadržaj se prevodi na druge Wikipedije i onda je važno je li npr. bosanski jezik samo varijacija srpsko-hrvatskog jezika. Nažalost, taj odnos prema državi i svemu bosanskom nastavljen je i kod Wikipedije na bosanskom jeziku. Administratori i urednici Wikipedije na bosanskom jeziku su kao i drugi administratori na ovoj enciklopediji anonimni i s dugogodišnjim iskustvom rada na Wikipediji stekli su status skoro nedodirljivih pojedinaca koji mogu uveliko da mijenjaju historijski i politički narativ o Bosni.

To su primijetili profesori iz Sarajeva koji su sa studentima pokušali ukazati na greške i stupiti u kontakt s administratorima i urednicima Wikipedije. Jahja Muhasilović, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), dvije godine je pokušavao spasiti Wikipediju na bosanskom jeziku od zlonamjernih članaka koji se tiču Bosne.

Glavni administrator Hrvat koji živi u Austriji

„Jedan administrator se bavi historijom, književnošću, nacionalnim pitanjima identitetom na bosanskoj Wikipediji. Njegovo korisničko ime je Antoni (AnToni). Inače je devet administratora na našoj Wikipediji koji se bave različitim oblastima i kada im ukažemo na propuste administratora Antonija oni jednostavno štite jedan drugoga. Antoni jedini ima pravo na narativ. Kako god vi urgirate, pokušate po pravilima Wikipedije promijeniti nešto to je nemoguće. To su, uglavnom, teme od nacionalnog značaja: historija, književnost, međunarodni odnosi, politika i sve što ima veze s nacionalnim identitetom. Primijetili smo da se brkaju pojmovi kada je riječ o etničkom i nacionalnom identitetu. Na neki način se svjesno stvara konfuzija čime se dovodi u pitanje bosanskohercegovački identitet. Mnogo toga nismo mogli promijeniti kada je riječ o historiografiji o srednjovjekovnoj Bosni. Taj period je pun pogrešnih informacija i najviše je pod utjecajem hrvatske historiografije, manje srpske“, kazao je Jahja Muhasilović.

Ono što je dodatno problematično jeste način na koji se ignoriraju zahtjevi da se isprave greške, a samo ispravljanje nekih članka ili dijelova brisano je bez ikakvih objašnjenja što je indikativno. Profesor Muhasilović je s kolegama i studentima argumentirano ukazivao na greške i važnost naučnog pristupa nekim temama, ali uspjeh je bio minimalan. Glavni administrator Antoni uopšte ne živi u Bosni, već je riječ o Hrvatu iz Vojvodine koji živi u Austriji i nije po struci historičar, politolog niti ima veze s društvenim naukama. To uveliko utječe i na ono što ovaj administrator koristi kao literaturu u svojim člancima.

Umjesto nauke izvor su nepouzdani portali

Kada je riječ o literaturi, na koju se inače članci Wikipedije moraju pozivati, administratori pod literaturu podmeću čak i nacionalističke portale. „Pokušali smo ukazati na izvore koje koriste. Veoma često koriste internetske izvore kao što je portal Poskok. Ono što se zna dešavati jeste da neko ko je napisao pogrešnu informaciju potkrijepi je nekim izvorom poput poskok.info ili nekim drugim nacionalističkim portalom. Kada dođete s jednom ili dvije knjige koje govore baš o toj tematici i ispravljaju takav narativ oni to ignoriraju. Daju veću važnost upitnim internetskim izvorima nego knjigama i naučnim radovima. Tako četiri-pet članaka imaju veću težinu nego recimo dvije knjige. To je apsurd“, kazao je Jahja.

Ovaj problem se pokušao riješiti sistematski. Profesor Muhasilović je sa studentima organizirao projekat obuke kroz koji je prošlo šest-sedam studenata koji su bili voljni raditi i držati se pravila Wikipedije kako bi doprinosili bosanskoj verziji Wikipedije. Taj tim je krenuo s doprinosima, čisteći Wikipediju od nenaučnih stvari, a uspostavljen je i kontakt s jednim etabliranim administratorom Wikipedije. Sljedeći korak je bio da se formira Wikimedia fondacija. Ovakva fondacija je osnovana u Srbiji i Wikipedija na srpskom jeziku je prošle godine proglašena najboljom na svijetu kada je riječ o Wikipediji na stranim jezicima.

Želim podržati Preporod

„Pronašli smo i neka sredstva za ovu fondaciju, ali kada smo došli na korak do toga ovaj administrator nam se prestao javljati i taj projekat je sada na čekanju, a i studenti su izgubili entuzijazam kada su vidjeli da se briše sve što su napisali i da im se blokiraju profili“, objasnio je Muhasilović. Nažalost, sam kvalitet Wikipedije na bosanskom jeziku je upitan, a ne poštuju se ni osnovna pravila kao što je pisanje na bosanskom jeziku.

„Vi ćete vidjeti da je ona u lingvističkom smislu puna hrvatskih fraza. Da dominira hrvatski jezik. Onda se vidi i nekonzistentnost pa je jedan članak pisan na bosanskom jeziku, a u drugim člancima dominiraju pravila hrvatskog jezika“, pojasnio je Muhasilović.

Šta uraditi

Pokušao se uspostaviti kontakt sa sjedištem Wikipedije u Americi, ali data je ogromna autonomija administratorima Wikipedija u drugim državama. Primjera radi, Wikipedija u Hrvatskoj je proglašena svjetskim primjerom nacionalističkog pristupa na Wikipediji i nakon brojnih intervencija malo se šta moglo promijeniti. Nakon pet-šest godina borbe Wikipedija na hrvatskom jeziku je samo djelimično očišćena od nacionalista.

Pitali smo profesora Muhasilovića šta je potrebno uraditi ako je stanje ovakvo i ako iskustva pokazuju da je vrlo teško mijenjati aktuelno stanje. „Dvije stvari je potrebno uraditi. Potrebno je osnovati fondaciju, a za to ima i volje i finansija, jer smo mi radili na tom planu. Potrebno je u priču uključiti i administratore koji tu već godinama rade i koji nisu zlonamjerni, iako se oni bave nekim drugim temama kao što je biologija i slično. Oni su potrebni da se uključe prvenstveno da budu neki korektor u standardizaciji članaka, jer imaju iskustva u tom tehničkom poslu. Također, potrebni su i editori to jeste urednici koji bi punili sadržajem Wikipediju. Tako bi se putem Wikimedia fondacije koordinirao sadržaj između urednika i administratora. Bila bi važna i podrška vlasti i naučnog instituta ili fondacije koji bi pomogli finansijski i drugim svojim kapacitetima. Kada bi se ovo moglo sihronizirati mislim da bi se postigao uspjeh i željeni efekat. Ali, ponavljam, važni su administratori koji imaju hegemoniju nad Wikipedijom i ako se oni ne kontaktiraju problem se neće riješiti. Problem se može riješiti ako se uključi širi krug ljudi“, predložio je profesor Muhasilović.

Koliko god bio kvalitetan nastavni plan i program u našim školama ne treba zanemariti mogućnost da će se mlađe generacije referirati upravo na ono što pročitaju na internetu. S druge strane, ono što bude na bosanskom jeziku prevodit će se na druge strane jezike. Stoga, ono što stoji na Wikipediji na bosanskom jeziku je važno. Mnogo važnije nego što se smatra u našoj državi.