U novembru prošle godine tri učenice Mješovite srednje škole pretukle su svoju školsku kolegicu, šesnaestogodišnju Sabinu Gavranović. Osim ovog slučaja u tuzlanskoj Turističko-ugostiteljskoj školi jedan učenik svog školskog druga ranio je preklopnim nožem. Učenici drugog razreda Medicinske škole, prije više od godinu dana, sa prozora učionice pljuvali su po automobilu i verbalno vrijeđali gvardijana Franjevačkog samostana fra.Maria Divkovića. Franjevački samostan u Tuzli graniči sa dvorištem Medicinske škole. Pored svega ovoga, brojne lažne dojave o postavljenim bombama u školama nisu rijetkost u srednjim školama u Tuzli.

Žrtva međuvršnjačkog nasilja

Sabina Gavranović, učenica drugog razreda Mješovite srednje škole, žrtva je međuvršnjačkog nasilja u školi. Nju su prije godinu dana pretukle tri učenice iz njene škole.

- Nakon završetka nastave tri učenice su me uhvatile na hodniku i izvele iz škole, i odvele iza stambene zgrade koja se nalazi u neposrednoj blizini škole. Iz čista mira su me tukle, udarale po tijelu i sjekle kosu. Preživjela sam ogroman strah, ali sada je sve uredu, – kazala je Sabina Gavranović.

Hamid Gavranović, Sabinin otac, kaže da nasilju među učenicima najviše doprinosi kućni odgoj, ali i da same škole imaju svoj dio odgovornosti.

- Moja kćerka je žrtva međuvršnjačkog nasilja. Nakon incidenta nazvao me njen razrednik. Nisam mogao vjerovati šta se desilo. Mislio sam da je to obično komešanje među djevojčicama. Poslije sam se uvjerio u težinu situacije. Međutim, bez obzira na sve, nisam tužio školu niti roditelje ove tri učenice. Nisam htio praviti još veće probleme, smatrao sam da slučaj treba smiriti. Tužilac je predmet ustupio Općinskom sudu. Dva puta sam sa svojom Sabinom bio u tuzlanskom Općinskom sudu. Prvi puta kada je kćerka davala izjavu, a drugi puta kada je bila presuda. Općinski sud donio je presudu da jednu punoljetnu učenicu osudi na tri mjeseca zatvora, dok su druge dvije učenice poslane na preodgajanje u Disciplinski centar, – zaključuje Gavranović.

Učenice izbačene iz škole

Nakon ovog slučaja tri učenice koje su pretukle svoju školsku drugaricu odlukom škole izbačene su iz Mješovite srednje škole. Prilikom donošenja presude sudija za maloljetnike Općinskog suda u Tuzli Enes Halilović za punojetnu djevojku izrekao je manju kaznu od zakonom predviđene, tri mjeseca zatvora, s obzirom da se radi o izuzetno mladoj osobi. Sudija je smatrao da je upućivanje preostale dvije maloljetne učenice u Disciplinski centar na jedan mjesec adekvatna mjera za njihov uzrast.

Bez obzira na sve veći trend međuvršnjačkog nasilja škole malo toga rade na prevenciji i konkretnim mjerama koje bi spriječile bilo koji oblik nasilja. Same škole aktiviraju se nakon zabilježenih slučajeva nasilja i drugog problematičnog ponašanja učenika. Amra Bešlagić, pedagog u Mješovitoj srednjoj školi, naglašava da je ova obrazovna ustanova poduzela niz mjera nakon nemilih događaja u školi.

- Nekoliko mjeseci imali smo radionice za naše učenike u suradnji sa nevladinim organizacijama i socijalnim pedagozima. Fokusirali smo se da naši učenici prepoznaju oblike nasilja u školi, kao i načine rješavanja problema bez nasilja. Organizirali smo i tematske roditeljske sastanke na temu nasilja. Naša učenica Sabina Gavranović, žrtva nasilja, išla je na psihološka savjetovanja po preporuci Doma zdravlja i psihoterapije od strane psihologa i pedagoga unutar naše škole. Taj proces trajao je tri mjeseca, – pojašnjava Bešlagić.

Nasilje – odraz stanja u društvu

Nasilje u školama posljedica je cjelokupnoga lošeg stanja u društvu. Redovna komunikacija sa učenicima, uz stalnu saradnju pedagoga, roditelja i nastavnog osoblja može utjecati na smanjenu stopu nasilja u školama. Škole kao obrazovne i odgojne ustanove moraju na vrijeme prepoznati probleme, kao i spriječiti i sankcionirati svaki oblik nasilničkog ponašanja.

Sociologinja Smiljana Vovna ističe da u cjelokupnom društvu, tako i među djecom postoje razlike između djece koja imaju i one koja nemaju, te da je nerijetko to uzrok nasilja među mladima.

- Uglavnom uz djecu sa novcem dolazi bahato i nasilno ponašanje. Česti su slučajevi kada su takva djeca nasilna. Uglavnom su to djeca iz imućnih porodica. Ali nasilne djece ima i u socijalno ugroženim porodicama u kojima roditelji nemaju posao. Socijalno ugrožene porodice su porodice sa brojnim problemima, u kojima su djeca zapostavljena u odgoju, – kazala je Vovna.

Vrijedi istaći da u srednjim školama uglavnom dolazi do fizičkog oblika nasilja, dok je u osnovnim školama prisutnije psihičko-verbalno nasilje, naročito izraženo od strane učenika završnih razreda prema učenicima nižih razreda.

Uloga resornog ministarstva

Iz Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog kantona doznajemo da slučajeva nasilja ima puno više od onoga što ovo resorno ministarstvo zna. Napominju da dosta nasilnih slučajeva pedagozi i direktori škola nastoje zadržati u okviru škole, i spriječiti curenje informacija prema javnosti.

- Smatram da je nasilje bolje rješavati unutar škola, da se ne ide u medije. Kada slučaj dospije u medije tada i žrtva nasilja, kao i oni koji vrše nasilje prolaze najgore. Na području TK ima 40.000 učenika u osnovnim školama i 23.000 u srednjim. Škole moraju znati profil ponašanja svojih učenika, – ističe Mersija Jahić, pomoćnica ministra za obrazovanje u Vladi TK.

Jahić smatra da je dobro što nema trajne mjere izbacivanja iz škole za one koji vrše međuvršnjačko nasilje. Tri učenice Mješovite srednje škole koje su prošle godine bile izbačene iz škole zbog udaranja svoje školske drugarice, odslužile su svoju disciplinsku kaznu izbacivanja iz škole, koja je vrijedila za jednu školsku godinu.

- Djeci koja vrše nasilje treba pružiti ruku. Mi kao društvo i njima trebamo dati novu mogućnost za školovanje. Moramo imati snage da pomognemo, ne smijemo dozvoliti da takva djeca budu bez budućnosti i mogućnosti obrazovanja. Jedna od tri spomenute djevojčice iz Mješovite škole sa ocem je bila kod mene. Pitala sam je: „Drago dijete, šta si to uradila?“, ona je samo slegnula ramenima i oborila pogled. Ta učenica je u septembru krenula u novu srednju školu, – zaključuje Jahić.

Ministarstvo obrazovanja TK u suradnji sa Biroom za ljudska prava i kantonalnim Pedagoškim zavodom potpisalo je Memorandum sa načelima za suzbijanje međuvršnjačkog nasilja. Memorandum podrazumijeva međusobnu saradnju sa školama na prevenciji i suzbijanju nasilja, i redovne sastanke sa pedagozima i direktorima škola.

Stanje u osnovnim školama

Imajući u vidu sve veći broj nasilničkog ponašanja u srednjim školama osnovne škole u Tuzli krenule su u realizaciju internih dokumenata koja reguliraju nedolična ponašanja svojih učenika.

Osnovna škola Mejdan nedavno je usvojila Protokol o postupanju i rješavanju nasilničkog ponašanja među učenicima.

- Protokol je usvojilo Nastavničko vijeće škole. Naše učenike i njihove roditelje upoznali smo sa mjerama koje poduzimamo ukoliko dođe do nasilja. Protokol predviđa da je prva mjera za nasilničko ponašanje snižavanje vladanja, a zadnja, najdrastičnija mjera je prebacivanje problematičnog učenika u drugu školu zbog nasilja. Za sada nemamo većih problema sa učenicima. Najviše sankcioniramo naše učenike mjerom smanjenog vladanja zbog neopravdanih izostanaka sa časova. Uglavnom sa časova neopravdano izostaju djeca romske populacije, – kazala je Sanela Jaganjac, direktorica tuzlanske osnovne škole Mejdan.

Dobar kućni odgoj temelj je dobro odgojene i kulturne djece. Ukoliko izostane dobar kućni odgoj kod djece se javljaju oblici devijantnog i nasilničkog ponašanja. Zasigurno da je većem broju nasilja u školama doprinio i razvoj savremene tehnologije i interneta, kao i višesatno odsustvo roditelja od kuće svaki dan zbog borbe za egzistenciju i prehranjivanje članova porodice.