digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Zašto ne prijavljujemo slučajeve islamofobije

Autor: E. Subašić Juli 14, 2015 0

Promjena je moguća samo uz prijavljivanje slučajeva islamofobije

Centar za napredne studije (CNS) i Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH organizirali predavanje pod nazivom How to deal with Islamophobia – responding and reporting (Kako se nositi sa islamofobijom? -reagiranje i izvještavanje).

Predavanje na engleskom jeziku je upriličeno 13. jula u hotelu Art u Sarajevu. Predavač je bio Marwan Muhammad, trenutno zaposlen kao OSCE-ov Savjetnik za borbu protiv netolerancije i diskriminacije muslimana u centralnom uredu u Varšavi, osoba koja posjeduje iskustvo borbe protiv islamofobije u Francuskoj.Cilj ovog predavanja bio je predstavljanje metoda i mehanizama borbe protiv islamofobije, počevši od pristupa ljudima pri pojašnjavanju samog pojma i pojave, do jačanja povjerenja u institucije kojima bi se ovakve i slične pojave trebale prijaviti na dalje postupanje.

U svom predavanju Marwan je ukazao na proces rješavanja incidenata islamofobije. “Postoji ustaljen slijed u procesu rješavanja određenog slučaja povrede ljudskih prava. Prvi korak jeste monitoring slučajeva, odnosno uvid gdje su se određeni slučajevi desili. Drugi korak jeste prijava ovih slučajeva nadležnim organima – policiji. Dalje, policija će zabilježiti naše iskaze i pokrenuti istragu te naći krivce i procesuirati. Nakon toga slijedi pravna osuda i sankcionisanje. Naravno, u ovom procesu svaki dio može doći u pitanje kada se prijavljuje slučaj islamofobije. Dešava se da policajac preporuči da se ne nastavi s procesuiranjem, što je na neki način verificiranje ovih slučajeva. Prema određenim istraživanjima ljudi prijavljuju islamofobiju u oko 18% slučajeva. Jedna od četiri osobe ne prijavljuju ove slučajeve. Neki ne prijavljuju, jer ne znaju svoja prava, drugi jer ne vjeruju u sistem pravde itd. Potrebno je pratiti ove incidente i involvirati policiju i državne organe. Ovdje veliku ulogu imaju nevladine organizacije koje bi trebale pojasniti građanima na koji način prijaviti slučajeve islamofobije, ali i pratiti tok procesuiranja. Ako imaju problema sa sistemom pravde u svojoj državi, nevladina udruženja mogu upoznati međunarodne institucije sa slučajevima islamofobije koje će reagirati i tražiti od države rješavanje ovih slučajeva”, kazao je Marwan, između ostaloga, u svom predavanju.

On je naglasio da je danas jedan od većih problema “nevidljivost muslimana”, naročito muslimanki. Primjer za to jesu muslimanke kojima se nude radna mjesta gdje se klijenti neće susreti sa hidžabom ili ženom sa pokrivenim licem. Veliki problem s kojim se muslimani suočavaju jeste nametanje slike kako musliman treba izgledati.

“U evropskim društvima često se uzimaju najgori primjeri. Pronađe se osoba koja nema nikakvo islamsko obrazovanje i koja će reći svemu da. U medijima i javnosti je predstavljaju kao primjer kakav musliman treba biti i kakvog muslimana želi društvo, iako se većina muslimana ne ponaša niti živi kao ta osoba”, kazao je Marwan.

On je istakao još jedan problem koji je, prije svega, problem samih muslimana koji odbijaju da prijavljuju slučajeve islamofobije te da se bore za svoja prava. Neki od njih žive u posebnom svijetu, ne komuniciraju s drugima, ne šalju djecu u državne škole. Postavlja se pitanje kako pomoći ili kako mijenjati društvo ako ti muslimani nisu uključeni u društvene tokove.

Na kraju predavanja mr. Đermana Šeta, ispred Komisije za za slobodu vjere, pozvala je prisutne da kontaktiraju Komisiju u vezi sa slučajevima islamofobije i povrede vjerskih prava u našoj domovini te da pozovu druge da svaki slučaj prijave putem telefona ili obrasca koji se nalazi na rijaset.ba.

 

 

 

 

 

 

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine