PREPOROD: Raduje nas ova prilika što možemo razgovarati i sa vama, posebno imajući u vidu vašu ulogu i funkciju u Kuvajtu. Na početku Vas želimo zamoliti da nam se predstavite i da za naše čitaoce ukratko kažete kako je organizirano islamsko djelovanje ovdje u Kuvajtu?
Dr. Felah: Raduje me ovaj susret. Naročito sam sretan što sam se upoznao sa ovim novinama, pregaocem na Allahovom putu, novinama koje su odigrale veliku ulogu tokom više decenija, u toku perioda koji je bio od izuzetne važnosti, koje su faktor obnove, faktor koji ima i civilizacijsku i svjetsku ulogu. Ovo naročito u procesu evropskog uzajamnog razumijevanja i uspostave evropsko-islamskog sklada za koji se nadam da će se ostvariti. Što se tiče mene, vašeg brata, dakle, ja sam doktorirao oblast islamskog informisanja na Visokom institutu za da'wu u Medini, Saudijska Arabija, na univerzitetu Imam Muhammed bin Saud. Sada radim na mjestu sekretara Ministarstva za vakuf i islamska pitanja Države Kuvajt. Istovremeno radim i kao zastupnik rukovodioca (vekil) Vijeća za primjenu islamskog prava u Kuvajtu koje je u nadležnosti Kabineta Nj.E. Emira Kuvajta. Također, radim i kao vekil Vrhovnog vijeća za «el-vesatijju», te Svjetskog centra za promoviranje srednjeg puta. Također sam član upravnog odbora Svjetske humanitarne organizacije i rukovodilac Vijeća muslimana Azije pri toj organizaciji. Član sam u mnogim islamskim organizacijama i udruženjima.
Otvorenost Kuvajćana
Poznato je da je Kuvajt islamska zemlja koliko je to i bilo koja druga islamska i arapska zemlja, u općem smislu, i zaljevska u posebnom. Od osnivanja Kuvajta prije oko tri i pol stoljeća, kada je formiran, pri izboru vladara, važan faktor je bio njegova vjerska naobrazba. On je predvodio namaz, dakle vjerska naobrazba je bilo glavno mjerilo u odabiru. Kuvajt je zaljevska pustinjska zemlja. Nema rijeka i drveća. Njena klima i geografski položaj su utjecali na formiranje kuvajtske ličnosti. Nepostojanje rijeka, rastinja, prirodnih resursa, dakle prije otkrivanja nafte, usmjerilo je Kuvajćane na more i putovanje po svijetu u potrazi za opskrbom putem trgovine. Također, natjeralo ih je da idu u dubine mora i vade biserje i drugo drago kamenje uprkos velikim opasnostima koje more donosi. To je bio jedan od uzroka, a imamo i druge uzroke, zbog kojeg je intelekt Kuvajćana otvoren. Naićete na neke zemlje koje su okružene kopnom, ne izlaze na more, imaju sve što im je dovoljno, i nisu otvorene za druge. Međutim, ovdje, kao rezultat ovog okoliša, Kuvajćanin je plovio i hodio po svijetu i prema njemu se otvorio. Otvaranje, za koje možemo kazati da je bilo neka vrsta nužde, također je porodilo ovakvu ličnost. Ono je okupilo kulture, i okupilo, da tako kažemo, oprečnosti. Tako je mješavina između otvaranja i očuvanja svoga u ravnoteži. Mislim da je to gotovo jedinstveno u svijetu. Možda sam suviše opširan, ali ovo daje odgovor o religioznoj prirodi i pobožnosti u Kuvajtu. Jer, Kuvajćani su živjeli sa ovom otvorenošću i sa svojom vjerom. I njihov predvodnik, Emir, postao je predvodnikom zbog vjere. Živjeli su sa pravednim instinktom, srednjim putem, (el-vasatijja), naročito nakon ovog otvaranja. Osnovna konstrukcija kuvajtskog društva sačinjena je dolaskom različitih emigranata – muhadžira, grupa muhadžiar arapskog porijekla iz Arabije, Iraka, iz Irana. Ta nejednobraznost dovela je do jedne posbnosti u intelektu i u konstrukciji društvenog tkiva. Dakle, ostvarena je vasatijja i homogenost u društvu koje nije jednoobrazno. Kuvajćani su živjeli jedinstveno, jedni sa drugima, u etničkoj raznolikosti, različitih korijena i različitih mezheba.
Jedinstveni po strategiji
PREPOROD: Postoji li u Kuvajtu institucija vrhovnog muftije?
Dr. Felah: U Kuvajtu imamo Vijeće za fetve, a ne muftiju. Ono djeluje pri Ministarstvu vakufa i islamskih poslova i nije samostalno. U personalnom smislu nije obavezujuće. Dakle, fetve su neobavezujuće i za organizacije i za pojedince. Vijeće ima zakon o problematici fetvi i ono predstavlja glavni autoritet od kojeg se uzima mišljenje o mnogim osjetljivim pitanjima. To je na nivou upute i služenja vjeri. Time mislim, makar se o ovome može naširoko razgovarati, Ministarstvo vakufa i islamskih pitanja u Kuvajtu se potpuno razlikuje od drugih takvih ministarstava u islamskom svijetu. Ono je jedinstveno po tome što ima strategiju na nivou ministarstava u Kuvajtu, a također, na nivou ministarstva vakufa i islamskih poslova u ostalom islamskom svijetu. Također, njegovo djelovanje je razgranato po svim pitanjima – društvenim i razvojnim u općem smislu. Imamo večernje škole i institute za mlade i institute za djecu, kurseve za učenje Kur'ana. Radimo na razvoju porodice, islamske kulture, imamo fikhski program, imamo fetve, džamije su također razgranate unutar sebe po kulturi, upravi i održavanju. Važno je da imamo zacrtan plan i program razvoja. A ti razvojni projekti su sveobuhvatni, dakle, obuhvataju sve segmente života u društvu. Ovo je i strateško gledanje i rad na razvoju. Kada govorimo o uputi, i Ministarstvo za informisanje, također, ima u značajnom obimu vjerski segment djelovanja, vjerski program na televiziji i radiju, poseban radio program Kur'an-i-kerima.
Za Kuvajt je BiH bratska zemlja
PREPOROD: Uvaženi doktore Adil, kada se spomene Bosna i Hercegovina, a mi dobro znamo opseg i nivo pomoći koji je našoj zemlji dao Kuvajt, šta danas Bosna i Hercegovina znači za Kuvajt?
Dr. Felah: Kuvajt i Kuvajćani, kako smo ranije rekli, jednostavno su tako, da kažem, građeni, da su u intelektualnom smislu veoma otvoreni. Ljubav prema dobru ili humanitarni duh je dio njihove ličnosti. Dakle, ljubav prema činjenju dobra i ljubav prema dobru za druge i potpora islamskog stajališta, tj. muslimana. Kuvajt je pružio mnogo na islamskom polju. Bosna i Hercegovina je za Kuvajćane jedan dio islamskog svijeta, tj. dio muslimana. Sve ono što ih je snašlo od zuluma, potom agresije, gušenja i ubijanja učinilo je da se cijeli svijet, pa tako i Kuvajćani, posebno suosjećaju sa braćom u Bosni. Ova saosjećajnost se nastavila, hvala Allahu, putem projekata i međusobnom saradnjom. Nastavila se i na političkom i diplomatskom planu, tj. na državnom nivou, na nivou ministarstava kao što je slučaj sa Ministarstvom vakufa. Zatim na nivou humanitarnih organizacija i udruženja, a dakako i na nivou pojedinaca. Također smo prisutni u privredi Bosne i Hercegovine. Dajemo svoju potporu razgovorima iz oblasti privrede. Bosna i Hercegovina za Kuvajt predstavlja bratsku zemlju, dio islamskog svijeta i kod nas ima pravo i zaslužuje svako učešće i svaku pomoć. Što se mene lično tiče, mislim da BiH može da igra veliku civilizacijsku, idejnu i političku ulogu na evropskom nivou. Ona je kvalifikovana za tu ulogu, kvalifikovana jer je posebnost Bosne u osobitosti njene ideje. Ta ideja ima živu osobitost, pokretna je i u njoj ima dubine. BiH je obrazac svjetskoj i civilizacijskoj slozi, hoću da kažem, kao politička i kao idejna vodilja.
Dr. Felah je lično dobitnik velikog broja priznanja i ordena za svoj rad i djelovanje, kako onih državnih oficijelnih tako i onih od strane vjerskih organizacija u kojima se uglavnom odaje priznanje za doprinos na putu promoviranja tolerancije i diskursa tolerancije. Tu svakako treba istaći državni orden Rusije i Azerbejdžana. Pitali smo našeg domaćina o pozadini tih priznanja.
Dr. Felah: Kada se radi o ovim ordenima, imam ih dva, dakle državna ordena. Narodni orden Vijeća muslimana Azije, od prije 20 godina nakon pada Sovjetskog Saveza. Po želji moje braće muslimana tamo sam radio za cijelu Aziju, da bih se potom usredsredio na Rusiju i muslimanske države koje su se odvojile nakon raspada SSSR-a. Imali smo puno projekata u oblasti humanitarne pomoći i izgradnje. Formirali smo i neke projekte iz zanatstva, obuke za zanimanja za siromašne itd. Međutim, vjerujem da ordeni i druga priznanja nisu došli na ovom putu, već su došli zbog prirode, naravi poziva. U promoviranju vasatijje naročito smo vodili brigu o dvije stvari: ekstremizmu i terorizmu. Ovaj napor, hvala Allahu, bio je usmjeren na rješavanju problema da su se mnogi mladi koji su bili otišli u ekstremizam povratili, ostavili su to zahvaljujući radu kojeg smo sa njima radili, razgovorom, seminarima, konferencijama, knjigama, brošurama. Ovim smo dobili povjerenje svih. Vidjeli su da je ovaj način rada, i ovakav pristup, lični i organizacijski, dopuna za društvo, doprinos sigurnosti i nezavisnosti, da urazumljuje i da daje racionalne naputke. Nakon 11. septembra, Rusija je donijala zastrašujuće odluke, istjerali su sve islamske humanitarne organizacije. Pomislili smo, tražiće da napustimo ili će nas staviti pod istragu. Znate već, ponekad u ovim prilikama dođe do anarhije. Međutim, oni su nam rekli, zašto da se vaša dozvola za rad odnosi samo za Moskvu. Želimo da vam damo dozvolu za rad na području cijele Rusije. Želimo da svoje aktivnosti udvostručite.
Srednji put kao osnov i suština vjere
PREPOROD: Vasatijja kao koncept je specifična za Kuvajt o kojem ste nam priredili i predavanje. Je li vasatijja zvanični stav i politika Kuvajta kada je u pitanju islam i njegovo praktikovanje i promoviranje? Šta je ustvari vasatijja možete li pojasniti našim čitaocima?
Dr. Felah: Ukoliko želimo saznati šta je vesatijja trebamo znati njena pravila i postulate. Postoji pet činjenica koje treba znati o istinskoj vesatijji. Ona je osnov vjere, njena suština i njena istina. I ona nije nikakva reakcija, niti neki diktat izvana ili nešto tome slično. Drugo, vesatijja je ponos vjernika, kako to Kur'an objašnjava: «I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci...». Vesatijja se utjelovila kroz historiju islama i islamske civilizacije, s izuzetkom onog lijevog i onog desnog strijemljenja. Teolozi su se suprostavili ovoj pojavi, a ovim devijacijama u Ummetu odgovorili su konceptom vesatijje ili, konkretnije, odgovorili su onima koji su skrenuli od vesatijje. Dakle, srednjim putem Ummeta i njegovom uravnoteženošću. Treće, vesatijja predstavlja istinski put obožavanja Allaha dž.š., kako kaže Uzvišeni: «Ti idi pravim putem kao što ti je i naređeno i nek tako postupe i vjernici koji su uz tebe i obijesni ne budite..» Tj. ne treba činiti nasilje jedne strane nad drugom stranom. Četvrto, vesatijja je u harmoniji sa prirodom čovjeka i njegovom strukturom, jer Allah, dž.š., je stvorio čovjeka i On zna ovu ljudsku prirodu: «A kako ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj Koji je o svemu do u detalje obaviješten.» - i uspostavio zakonitosti i uputu i propise koji joj odgovaraju, pa kada se na to nešto pridoda onda se desi nasilje, arogancija, pretjerivanja, napadanja i cjepidlačenja. A to je suprotno Njegovoj uputi. I peto, vesatijjom se dolazi do društvene kohezije i ostvaruje domovinsko jedinstvo, sigurnost i samostalnost zajednice. To su činjenice o vesatijji. Vesatijja proizilazi iz četiri pravila: dijalog, poštivanje mišljenja drugog, primanje i prihvatanje mišljenja drugog i miran suživot sa drugim.
Nedostatak svijesti o islamskom srednjem putu
PREPOROD: Kako odgovarate onima koji iznose potvore – da se počelo zagovarati vesatijju kao odgovor na ekstremizam i terorizam i kao pokušaj da se to zaustavi, te da je ustvari ovo rezultat američkog pritiska u ovom regionu?
Dr. Felah: Odgovor je, kako sam rekao, da je vesatijja osnova vjere – to je tačka broj 1. Druga tačka je da su dešavanja i pojave ekstremizma i terorizma, nedostatak svijesti o islamskom srednjem putu. Nedostatak ove svijesti o srednjem putu doveo je do ovih ekstremista. Ova pojava se liječi širenjem svijesti o tome. Vesatijja dolazi kao lijek, kao način širenja te svijesti.
PREPOROD: Koliko Bosna i Hercegovina može biti značajna u promoviranju ovog koncepta i koliko se od njega u isto vrijeme može okoristiti?
Dr. Felah: Bosna i Hercegovina je sazdana na vesatijji. Osobenost i kultura Bosanaca i Hercegovaca, dakle njihove osnove i sadržaj su srednji put. Najbolji pokazatej da je to tako je činjenica da niste ni nakon strašnih, užasnih zločina uzvratili ekstremizmom protiv druge strane i pored toga što je to druga strana radila.
Sudar sa prirodom stvari
PREPOROD: Koji je, po vašem mišljenju, najveći izazov s kojim se danas suočavaju muslimani, bilo da se radi u kontekstu Kuvajta ili na međunarodnom planu?
Dr. Felah: Mislim da je najveći izazov s kojim se suočavaju muslimani raskol među muslimanima. Dakle i na političkom nivou i na nivou islamskih zajednica i na fikhskim nivoima i dr. Ovaj razdor i ova razilaženja uglavnom, u većini slučajeva ili čak nikad, nisu potrebna. Dakle nema bitnoga razloga za razdore i sporove! Rješenje je u vesatijji. Kako smo rekli vesatijja u svojoj biti dovodi do ostvarenja kohezije društva, jedinstva zajednice i društvene sigurnosti, nezavisnosti i samostalnosti. Kada širimo vesatijju mijenjamo način razmišljanja da primamo i poštujemo mišljenje drugog i mirni suživot s drugim, čime uveliko dokidamo razloge postojećeg razdora. I, ako u tome pronađemo snagu, muslimani će sami po sebi postati snaga.
Moramo raditi seriozno
PREPOROD: Jeste li zadovoljni sa stanjem muslimana na Zapadu? Da li muslimani na Zapadu valjano predstavljaju islam?
Dr. Felah: Općenito, muslimani na Zapadu nisu na nivou relevantnosti koje zaslužuju da budu, niti po svijesti niti po aktivnostima. Iako su, hvala Allahu, u posljednjih 10-15 godina, postigli pozitivne rezultate u pogledu otvaranja i dobivanja građanskog statusa i učešća u društvenim dešavanjima. Sve to nam daje odgovor da moramo raditi seriozno. Naročito braća Bosanci i Hercegovci zajedno sa Kuvajćanima da pomognu u pravilnom shvatanju muslimana, razumijevanju njihove vjere i stvarnoga stanja u kojemu žive. Navešću jednostavan primjer. Cijeli Zapad, bilo onaj akademski ili politički je konstruiran planski i strateški. Iznenadićete se da najveće islamske organizacije nemaju stategije, nemaju stajalište šta će raditi ove godine ili slijedećih pet ili deset godina. Kako će se formirati infrastruktura, kako će se krenuti dalje itd. Te organizacione stvari na kojima se Zapad zasniva muslimani ne koriste. Možda imamo neke narode Istoka koji su nešto od ovoga primjenili ili naučili. Drugo, muslimani uz sve ove negativnosti, da tako kažem, zaostaju kada je u pitanju ta islamska strana u društvenoj pukotini. A oni su, ustvari, toplina tog društva, trebalo bi da popunjavaju tu duhovnu stranu. Iako su napredovali, ne kažem da je to planski, ali su otišli naprijed, u pogledu svog stanja, iako u tim načinima ima i slabosti. To je umnogome utjecalo na Zapad i Zapadnjaka i mnogi od njih su prihvatili islam kao rezultat nekih društvenih običaja ili osjećaja Zapadnjaka da u islamskom okruženju ima topline zajednice, u porodici, među prijateljima, u kvartu itd. To je ono što nedostaje i njegov osjećaj osamljenosti u atmosferi egoizma čini da ga ovo privlači. A šta mislite, tek, da je islamska misao uznapredovala, pa da se programi organiziraju i da su muslimani istinski aktivni dio društvene zajednice – razvojnim, privrednim i svim poljima – i da izađu iz ljušture, školjke i straha od gubitka identiteta, izađu iz izolacije, iz samozadovoljnosti, intreovertnosti i učestvuju u njoj – to bi bilo bolje i za njih i za Zapad.
Mentalni sklop o islamu i muslimanima formiraju mediji
PREPOROD: Islamofobija je danas prisutna na Zapadu, a kada je interes Zapada u pitanju, u pogledu nafte i plina te islamofobije, dočim, nema? Također, i kod muslimana na Bliskom Istoku također je prisutan strah od Zapada, tj. nema bojazni od Zapada kada se koriste njihove tehnologije i dostignuća modernosti?
Dr. Felah: Doista, to je težak problem, nije jednostavno pitanje. Glavna i osnovna stvar ovdje su mediji i informisanje. Zapad, a posebno ekstremna desnica ili neki drugi, posjeduju ova sredstava umnogome i u tome su razvili visoku vještinu, istovremeno informacijska utrka ili igra se prirodno voli, da tako kažem. Medijski diskurs je tako napravljen da osvaja simpatije. Imaju studije o tome, oni to izučavaju, praćenjem javnog mnijenja itd. Međutim, u tome se mogu primjetiti velike razlike. Govori to i studija koju sam radio u Ministarstvu vakufa sa američkim i britanskim organizacijama. Proveli smo istraživanje po mjestu o razlozima zašto je slika islama i muslimana na Zapadu, te o muslimanima u islamskim zemljama negativna. Dočim, što se tiče Zapadnjaka koji su živjeli sa muslimanima, pored negativnosti koje smo spomenuli, slika je pozitivna do neke mjere ili uveliko. To pokazuju brojke. Može se reći da je oko 70-75 procenata bilo onih koji su imali neko iskustvo sa muslimanima, a neobično i začuđujuće su im odgovori pozitivni. Odgovori na naša pitanja – Da li bi prihvatio da ti komšija bude musliman, da ti bude partner, da ti bude kolega na studijima, kolega na poslu, da li bi prihvatila da se udaš za muslimana, itd – su u velikoj mjeri bili DA. Procenat je veoma visok, a prije istraživanja očekivali smo suprotno. Otkrili smo da je uzrok formiranja mentalnog sklopa kod Zapadnjaka o islamu i muslimanima informisanje u općem smislu, a na televiziji posebno. Naročito tu veliku ulogu igraju reportaže, dakle reportaže, prilozi o eksplozijama koji se prenose na vijestima, tokom kojih se prikazuju stare i ruševne kuće, slike sirotinje, naročito žena koje su birano u jednom stanju. S druge strane, pored toga što muslimani nemaju ova sredstva, osim malo njih, ono što imaju ne poboljšava situaciju. Neki muslimani pak još više otežavaju i povećavaju ovu tragičnost tvrdnjama da se islam povećava u Evropi i da će za nekih 20 ili 30 godina preobraziti Evropu u islamski kontinent.
Preporod, 2010. godine
