digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Aktuelno

Jesu li Bošnjaci jedini kojima je stalo do prava i zajedničkih vrijednosti

Autor: Ajša Hafizović-Hadžimešić Februar 13, 2017 0
Jesu li Bošnjaci jedini kojima je stalo do prava i zajedničkih vrijednosti

Slušate i više je nego sigurno ne čudite se prijetnjama i gotovo očaju zbog pokretanja revizije tužbe BiH protiv Republike Srbije. Sve to, uglavnom, dolazi iz RS-a, reakcije iz Republike Srbije još uvijek nisu tako očajno glasne.

Nije nas začudila ova pomama u RS-u, ali jeste, ipak, pomalo razočarala, jer uvijek postoji nada u humanizam i postojanje boraca za pravdu na svakom dijelu zemaljske kugle, pa i na prostoru koji danas predstavlja RS. Takvih glasova i tamo ima, ali su, vjerovatno, ušutkani velikim strahom. U Republici Srbiji nisu. Oni se i ovaj put čuju iz Beograda, iako njihov glas međunarodna zajednica baš i ne (želi) čuje, posebno od 2007. Jedan od tih glasova dolazi od predsjednice Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonje Biserko koja kaže da BiH mora obnoviti tužbu protiv Srbije. U intervjuu za srbijanski časopis Dani Biserko je na pitanje da li će BiH pokrenuti postupak revizije tužbe protiv Srbije za genocid pred Haškim sudom, odgovorila: „Iako Haški sud nije dozvolio obelodanjivanje dokumenata koji su u tom smislu bili relevantni, dokazi o umešanosti Srbije u rat u BiH nisu sporni. Uprkos tome, bošnjački deo političke elite u BiH i dalje vaga, iako je revizija sudskog postupka, po mom sudu, njihova i moralna obaveza.“

To kaže Sonja Biserko, a kojeg li iznenađenja i razočarenja, u isto to vrijeme predstavnici EU i UN u BiH govore da ne bi bilo dobro pokretati ovu reviziju. „Najiskrenije, ne znam zašto se sada, u ovom trenutku, ta pitanja potežu“, rekao je specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark, dok je šef misije OSCE-a u BiH Jonathan Moore bio još jasniji:“ Genocid u Srebrenici već je potvrđen na međunarodnom nivou. Zbog svega toga, revizija tužbe nije dobar korak, nije zajednički ni praktični korak u ovom trenutku.“

Otkad to poštovani predstavnici EU i UN nije dobro voditi pravne bitke, otkada ih se plaše oni koji bi trebali da budu zaštitnici legalnih, legitimnih, pravnih procesa – i na lokalnim i na međunarodnom nivou?!

Koji to organ, institucija, organizacija, koja djeluje pri EU i UN, poziva da se ne vode pravni procesi, a naročit oni protiv zločina i genocida?! Trebalo bi znati: takvi procesi šalju poruku cijelom svijetu, ne samo prostoru gdje su zločini počinjeni. Nažalost Međunarodni sud pravde u Hagu je te 2007. bio isuviše blag, iako je i tada Srbija presuđena za nesprječavanje genocida u BiH – što je prva takva presuda izrečena jednoj državi u svijetu. I ta je presuda mogla dati dobar rezučtat da se ispoštovala, bar u dijelu koji se odnosi na priznanje počinjenja  genocida u Srebrenici i kažnjivost njegovog negiranja.

Rezultate neprimjene presuđenog i Međunarodnog suda pravde i međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju vidimo u BiH, ali i u Evropi i šire.  

Poslušajte samo desničare kakvi su Gert Wilders u Holandiji, Marie Le Pen u Francuskoj, Norbert Hofer u Austriji, Nigel Farage u Britaniji, Frauke Petry u Njemačkoj i poslušajte govore iz ranih devedesetih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića – uporedite ih i biće vam jasno koliko je zastrašujuća sličnost vokabulara ovih populističkih ektremnih desničara sa presuđenim ratnim zločincima sa prostora bivše Jugoslavije. Do čega sve oni mogu dovesti ako nema pravom pravnog instrumenta da ih zaustavi?!

Kako je kazao u intervjuu za Preporod predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Hagu Theodor Meron:“ Kroz pravo izražavamo i poštujemo naše zajedničke vrijednosti.“ U pravnim borbama međunarodnih sudova vode se borbe za te vrijednosti, a jedna od njih je i revizija tužbe BiH protiv Republike Srbije.

A, kako to kaže i Biserko odlukom Međunarodnog suda pravde za genocid osuđeno je isključivo političko i vojno rukovodstvo Srba iz BiH, što ne samo da nije istinito i pravedno, jer umešanost Beograda nije sporna, nego se i sprečavaju pomirenje i normalizacija odnosa unutar same BiH, te dodaje naravno, u sve su se umešali interesi velikih sila. Da je to tako svojim izjavama su nas podsjetili Wigemark i Moore. Ali i da nije baš sve tako podsjetila nas je američka ambasadorica Maureen Cormack davši svojevrsnu podršku reviziji tužbe.

Treba podsjetiti da niko nikome nikada ne bi smio priječiti pravo na borbu za pravdu, pa ni Republici Srbiji naravno – jer to je jedini pravi put da se konačno krene naprijed. „Ja nikada nisam tražio, niti bih tražio, od predstavnika srpskog ili hrvatskog naroda da odustanu od borbe za istinu i pravdu za bilo koji zločin koji je počinjen nad pripadnicima njihovih naroda“, kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.“ Dakle svi imaju pravo na reviziju, pa i Republika Srbija. Samo im trebaju validni dokazi za pokretanje te revizije, kao i reviziji tužbe BiH protiv Republike Srbije naravno.

Treba li ponavljati, moralno bi bilo neoprostivo ne pokrenuti reviziju tužbe BiH protiv Srbije. Kako je rekao Izetbegović:“ To je naša obaveza zbog svih zločina koji su se desili devedesetih u BiH“. Obaveza prema stradalim, živim i onima koji dolaze poslije nas.

Oznake
« John L. Esposito: Budućnost islama i Donald Trump Novi broj Preporoda od 15. februara »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine