ramazanska-cestitka-banner.gif

Evropski parlament prihvatio izvještaj izvjestitelja za Bosnu i Hercegovinu

Evropski zastupnici pozivaju vlasti u Bosni i Hercegovini da nastave s ustavnim, političkim i izbornim reformama radi napretka integracijskog procesa u EU

Fijasko hrvatske diplomacije u EU

Bosna i Hercegovina 15.02.2016. podnijela je zahtjev za pridruživanje EU-u ali još uvijek nije dobila status zemlje kandidatkinje. U EU Parlamentu 13. februara razmatran je izvještaj za Bosnu i Hercegovinu izvjestitelja Cristiana Dan Prede. Njegov prijedlog Rezolucije o evropskim integracijama Bosne i Hercegovine Parlament je izglasao sa 468 zastupnika za, 123 je bilo protiv, a 83 uzdržanih.

Prethodno je u julu 2018. godine nacrt izvještaja za BiH upućen Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta, na koji je dostavljeno 190 amandmana.

NE federalizaciji i podjelama BiH

Izvjestitelj Cristian Dan Preda je na plenarnoj sjednici posebno istaknuo da je od 2017. nastupilo usporavanje evropskog puta BiH. U svom obraćanju poručio je bosanskohercegovačkim političarima da “Evropski parlament nastavlja snažno podupirati evropsku integraciju BiH. Ali zabrinuti smo zbog znatnog usporavanja tempa reformi i zbog opće političke situacije nakon izbora od 7. oktobra 2018. Vlasti na svim nivoima moraju se brzo formirati kako bi se moglo ponovno početi s radom na nizu novih reformi koje su usmjerene prema EU-u, i na ekonomskom i na političkom planu. Ako BiH želi uskoro dobiti status zemlje kandidatkinje, mora pokazati ne samo predanost napredovanju prema EU-u, nego i konkretne rezultate.”

Hrvatski zastupnici u EU parlamentu nezadovoljni su usvajanjem rezolucije bez usvojenih amandmana koje su dostavili. Tonino Picula, evropski parlamentarac iz Hrvatske amandmanom je tražio da se u dokument uključi formulacija kako je u BiH "potrebno nastaviti s ustavnim, političkim i izbornim reformama koje bi preobrazile BiH u djelotvornu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu u kojoj bi se jamčila jednakost i demokratska zastupljenost svih njezinih konstitutivnih naroda i građana temeljena na principima federalizma, supsidijarnosti i legitimnog zastupanja, u skladu s načelima izraženim u prethodnim rezolucijama“.

Na veliko razočarenje političkih opcija koje su već mjesecima vodile grubu kampanju da se Evropska unija stavi na stranu jedne političke opcije u BiH ovi amandmani nisu dobili podršku kako na Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta tako ni u konačnoj verziji rezolucije. Evropski parlament je jasno poslao poruku da budućnost Bosne i Hercegovine nije u daljnjim etničkim podjelama. Prema svjedočenju nekoliko parlamentarcima većina članova Parlamenta EU je prozrela pokušaj da se kroz pozive na federalizaciju stvori privid kako EU od BiH traži dodatnu etničku getoizacija ili čak formiranje nekih novih entiteta.

Stare aveti i etničke podjele izašle na površinu

Umjesto instrumentalizacije i raspirivanja etničkih podjela što se predlagalo amandmanima nekih hrvatskih zastupnika većina evropskih zastupnika i dalje su zabrinuti zbog uveliko raširene korupcije u BiH koja se odrazila na opće izbore održane 7. oktobra prošle godine, kao i na predizbornu kampanju u kojoj je i opet prevladavala etnonacionalistička retorika i koja je bila previše usmjerena na pitanja podjela iz prošlosti umjesto na prijedloge za rješavanje problema s kojima se građani BiH svakodnevno suočavaju.

Osim toga umjesto rehabilitacija za zločine i UZP pređenih politika Evropski parlament je osudio svaku glorifikaciju osoba osuđenih za najteže zločine protiv čovječnosti. “Pozivaju se svi politički lideri i institucije u BiH da odgovorno i objektivno, u interesu istine, pomirenja kao i mirne budućnosti, ocjenjuju ratne događaje i izbjegnu zloupotrebu pravosuđa u političke svrhe”, poručuje se u tekstu usvojene Rezolucije.

U usvojenoj rezoluciji osuđuje se nacionalistička i zapaljiva predizborna retorika, te se nedvosmisleno poziva na jačanje dobrosusjedskih odnosa sa zemljama u regionu i na daljnje napore za rješavanje svih otvorenih bilateralnih pitanja.

Ukratko i pored velike pompe i neviđene diplomatske ofanzive Evropa se nije dala prevariti. Poruke iz Evropske unije su jasne i nadati je se da će ih čuti oni političari koji se na „evropske vrijednosti“ najviše pozivaju.

 

Kako je Rezolucija trebala izgledati da su prošli amandmani nekih hrvatskih zastupnika: 

Sporni amandmani

Zastupnici iz Republike Hrvatske su pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta predlagali čitav niz amandmana na izvještaj izvjestitelja za BiH gospodina Cristiana Dan Prede iz kojih se vidi stvarna namjera koju su imali. I pored realne opasnosti da ovi amandmani budu prihvaćeni, EU parlamentarci kao i članovi Odbora su pokazali da su prozreli politički igru svojih hrvatskih kolega. Iz analize amandmana se vidi da je postojala intencija da se članstvo Hrvatske EU zloupotrijebi kako bi se podržala samo jedna politička opcija i kako bi Hrvatska dobila mandat da se upliće u unutrašnja pitanja BiH s ciljem nastavka daljnih blokada procesa integracije države i društva. Također je vidljiv i pokušaj da se iz EU pošalje poruka kako je u Bosni i Hercegovini samo jedan narod evropski i da Evropa ima obavezu da brine samo o njemu i interesima predstavnika tog naroda te da su samo oni „jedini nosioci evropskih vrijednosti“.

Ovo su neki od tih spornih amandmana:

Marijana Petir i Željana Zovko predlagale da u rezoluciji stoji: Kako EU “žali što nije postignut kompromis u pogledu promjena izbornog zakonodavstva potrebnih za provedbu odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić o izboru članova Doma naroda Federacije; zabrinut je kako će rezultati izbora održanih 7. listopada 2108. godine utjecati na već poprilično oslabljen položaj Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda u BiH; ističe da postojeći pravni okvir i izborno zakonodavstvo ugrožavaju prava jednog konstitutivnog naroda onemogućavajući mu da sam bira svog člana Predsjedništva; potiče sve političke vođe da pokažu odgovornost i izmijene izborni okvir kako bi se zajamčila jednostavna provedba rezultata izbora; ističe da je održavanje vjerodostojnih izbora i provedba rezultata ključno obilježje demokracije koja dobro funkcionira, kao i zahtjev za svaku zemlju koja se želi pridružiti EU-u.” Ove zastupnice su pokušale EU parlamentu podmetnuti tezu o tome kako EU treba da brine o samo jednom narodu u BiH, ustvari o samo jednoj političkoj stranici.

Zastupnik Tonino Picula je predlagao da u rezoluciji stoji kako „političko predstavljanje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru zastupnika koji legitimno predstavljaju interese onih koje zastupaju, i to na svim administrativno-političkim razinama; potiče sve političke vođe da pokažu odgovornost i brzo izmijene izborni okvir kako bi se zajamčilo potrebno usklađivanje Izbornog zakona s presudom Ustavnog suda te jednostavna provedba rezultata izbor”, na mala vrata pokušavajući provući nepostojeći koncept „legitimnog predstavljanja“. Slično je predlagala i Željana Zovko predlažući da u Rezolucija „naglašava važnost odluke Ustavnog suda u vezi s principom konstitutivnog statusa i ravnopravnosti tri konstitutivna naroda da biraju svoje vlastite legitimne političke predstavnike koja je zasnovana na legitimnom i proporcionalnom zastupanju”.

Većina zastupnika iz Hrvatske je tražila provođenje presude Ustavnog suda na način koji bi bio u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Željana Zovko je čak predlagala da se u Rezolucije kaže kako „se žali što su, zbog neimplementacije izbornog zakona i odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić, uprkos velikoj izlaznosti Hrvata na izborima, oni izgubili svoje predstavnike u Predsjedništvu BiH; podstiče sve stranke da u narednom periodu iznađu kompromis i formiraju vladu koja će odražavati legitimno zastupanje svih konstitutivnih naroda”.

Također, tu je bilo i zahtjeva da se iz Izvještaja, koji će biti usvojen kao Rezolucija, briše osuda segregacije djece u tzv. dvije škole pod jednim krovom i da se pozove na daljnu segregaciju i da EU parlament pozove na poštivanje samo jezičkih prava Hrvata zanemarujući pravo na bosanski jezik koje je evidentno u najvećem djelu države.

Iako većina ovih amandmana nije našla mjesto u Rezoluciji EU parlamenta ne smije se zanemariti činjenica da u Bosni i njenom susjedstvu djeluju političke snage koje segregaciju, podjele i getoizacije te urušavanje osnovnih građanskih prava onih koji nisu većina na dijelu teritorije BIH pokušavaju predstaviti kao evropske vrijednosti i ucjenjivati Bosnu i Hercegovinu da na svom evropskom putu prihvati ono što nikada ne bi prihvatali u bilo kojoj evropskoj zemlji. Ovaj put naum im nije prošao, ali će jako puno zavisiti od ishoda idućih izbora za EU parlament i odnosa snaga u njemu. Jer ako tamo zasjednu ekstremističke desničarske i neonacističke opcije možda ovakve ideje jednom i dobiju podršku. Ali tada neće u pitanju biti samo ideja jedinstvene Bosne i Hercegovine nego i ujedinjene Evrope.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro