digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Magazin

Digitalna revolucija jede svoju djecu

Autor: Safer Muminović Maj 16, 2024 0
Digitalna revolucija jede svoju djecu Ilustracija: Pixabay/ UI generisano

Porast broja nepismenih u razvijenim zemljama Zapada

Napredak digitalne tehnologije doveo je do svojevrsne revolucije u različitim sferama ljudskog djelovanja. Razvoj medija, komunikacije, nauke i tehnike ubrzava nevjerovatnom brzinom. Sve ide ka univerzalnom cilju da ljudska civilizacija stremi ka boljem, lakšem, udobnijem i sigurnijem životu. Ono što je do jučer spadalo u sferu naučne fantastike danas postaje obična svakodnevnica. Međutim, munjevit razvoj sa sobom nosi i mnoge rizike, jer ulazimo u nepoznata, nova područja i postajemo svjesni da se javljaju nus pojave na koje niko nije računao. Kao svaka revolucija i ova digitalna „jede svoju djecu“, skoro doslovno.

Zadnjih desetak godina na Zapadu su postali svjesni jednog zabrinjavajućeg trenda da sve manje mladih ide u školu. Problem pokušavaju riješiti bez mnogo medijske pompe, na nivou različitih instituta i stručnih foruma pa o tom problemu šira javnost ne zna skoro ništa. Države članice EU postavile su sebi cilj da do 2030. godine smanje stopu odustajanja od školovanja mladih 18-24 godine na ispod 9% na nivou EU. U 2020. godini, države članice koje su prijavile najniži udio prijevremenog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja bile su Hrvatska (2,2%), Grčka (3,8%), Slovenija (4,1%), Irska (5,0%) i Poljska (5,4%). Nasuprot tome, najveći udjeli zabilježeni su u Malti (16,7%), Španiji (16,0%), Rumuniji (15,6%), Italiji (13,1%) i Bugarskoj (12,8%). Zahvaljujući različitim metodama koje su poduzimale zemlje članice EU, u periodu od 2010. do 2020. godine broj mladih koji ne pohađaju srednju školu se stalno smanjivao. Međutim, nakon pandemije korona-virusa ovaj trend je zaustavljen i u različitim evropskim krugovima vlada zabrinutost da će do 2030. godine biti postignut cilj da manje od 9% mladih napušta školovanje nakon osnovne škole. Najveći dio ove nove evropske populacije koja ne želi ići u srednju školu prema mnogim edukacijskim stručnjacima ima problema s vještinom čitanja, a dobar dio njih je doslovce nepismen jer nisu sposobni napisati kratki esej o sebi.

Iako se o razlozima nastanka ovakvih negativnih trendova malo govori zaključak se može izvesti sam po sebi. Naime, mladi su danas okruženi mnoštvom digitalnih medija gdje dominiraju slike, emotikoni i video klipovi, tako da im za komunikaciju nisu potrebne napredne vještine čitanja i pisanja. Informacije o bilo čemu su im na dohvat ruke, doslovce na malom kompjuteru koji stalno nose sa sobom – mobitelu. Među njima je vrlo malo, ili sve manje onih koji shvataju da znanje ne čini skup informacija već sposobnost obrade tih informacija uz osobni kritički osvrt. Osim toga, mladi su danas izloženi uticaju različitih influensera (od engleskog glagola to influence što znači – uticati na nekoga). Većina tih „uticajnih ljudi“ se razmeće novcem, skupim stanovima, automobilima, igračkama, a istovremeno nemaju skoro nikakve obrazovne pozadine. Bogatstvo su stekli jer su bili dobri u igranju nekih kompjuterskih igrica, u snimanju smiješnih klipova i različitih budalaština koje se izvodili pred svjetskim auditorijem na nekoj od društvenih mreža. Oni postaju uzor dijelu populacije mladih i to vjerovatno baš onom dijelu koji smatra da mu za dobar i lagodan život nije potrebno ići u srednju školu.

Oznake
« Savjet za dijabetičare: kako pravilna prehrana može transformisati vašu kontrolu nad dijabetesom Minerali - važnost, uloga i značaj »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine