Minerali su neorganske tvari koje su esencijalne za različite biološke funkcije u ljudskom tijelu. Potrebni su u relativno malim količinama i dijele se na makrominerale i mikrominerale. Skovani su kao svjećice života jer su potrebni za gotovo svaku funkciju našeg tijela. Bez njih, naše tijelo ne bi moglo funkcionirati optimalno. Oni djeluju zajedno s vitaminima u sinergiji, pomažući stotine procesa unutar našeg organizma. Neki od tih procesa uključuju gustinu i formiranje kostiju, sintezu hormona, imunološku funkciju, stvaranje krvi i funkcioniranje srca.

Nedostatak minerala - tihi neprijatelj
Kada našem tijelu nedostaju minerali, ono ne može raditi kako treba. Ova disfunkcija može uticati na homeostazu - ravnotežu našeg organizma, i povećati osjetljivost na razne bolesti koje se inače mogu spriječiti. Minerale dobijamo putem hrane koja raste na zemlji, ali zbog niza razloga većina ljudi ima barem jedan nedostatak ili višestruke insuficijencije minerala.

Važnost sinergije i pravilne suplementacije

Minerali djeluju u sinergiji jedni s drugima i ostalim vitaminima. Zato je važno razumjeti da suplementi minerala trebaju biti uzimani samo dok se nedostatak ne popravi. Prekomjerna suplementacija može iscrpiti druge minerale u tijelu i narušiti ravnotežu.

Elektroliti kao gradivni blokovi zdravlja
Elektroliti (makrominerali) su minerali koji imaju ključnu ulogu u mnogim osnovnim funkcijama tijela. Oni su prisutni u krvi, tjelesnim tečnostima i ćelijama, te omogućavaju pravilno funkcionisanje tijela. Evo glavnih razloga zašto su elektroliti važni za zdravlje:
• Elektroliti poput natrijuma, kalijuma i hlorida pomažu u održavanju ravnoteže tečnosti u tijelu. Oni regulišu količinu vode unutar ćelija i izvan njih, što je ključno za hidrataciju, zdravlje organa i opšte funkcionisanje tijela.
• Elektroliti su esencijalni za prijenos nervnih impulsa. Natrijum i kalijum igraju ključnu ulogu u stvaranju i prijenosu električnih signala u nervnim ćelijama, omogućavajući pravilno funkcionisanje mozga i nervnog sistema.
• Kalijum, natrijum i kalcijum su ključni za kontrakciju i opuštanje mišića. Bez adekvatne količine ovih elektrolita, mišići ne bi mogli pravilno funkcionisati, što može dovesti do grčeva, slabosti i drugih problema s mišićima.
• Elektroliti pomažu u održavanju pH ravnoteže krvi i drugih tjelesnih tečnosti. Ova ravnoteža je neophodna za normalno funkcionisanje enzima i drugih biohemijskih procesa u tijelu.
• Elektroliti olakšavaju transport hranjivih materija u ćelije i otpadnih proizvoda iz ćelija. Ovo je ključno za metabolizam i detoksikaciju organizma.
• Elektroliti su ključni za održavanje pravilnog ritma i funkcije srca. Neravnoteža elektrolita može dovesti do aritmija, hipertenzije i drugih kardiovaskularnih problema.

Glavni elektroliti i njihova uloga
Natrijum (Na+)
- Održava ravnotežu tečnosti
- Neophodan za nervnu funkciju i mišićne kontrakcije
Kalijum
- Reguliše rad srca i mišića
- Pomaže u održavanju osmotskog balansa i pH ravnoteže
Kalcijum
- Ključan za zdravlje kostiju i zuba
- Neophodan za mišićne kontrakcije i prijenos nervnih impulsa
Magnezijum
- Važan za sintezu proteina, funkciju mišića i nervnog sistema
- Uključen u više od 300 enzimskih reakcija u tijelu
Hlorid
- Radi u paru s natrijumom za održavanje ravnoteže tečnosti
- Bitan za proizvodnju želudačne kiseline i probavu
Bikarbonat
- Održava pH ravnotežu u krvi i drugim tjelesnim tečnostima
Održavanje ravnoteže elektrolita je ključno za zdravlje. Gubitak elektrolita može nastati usljed znojenja, povraćanja, dijareje ili bolesti, te je važno nadoknaditi ih odgovarajućom ishranom i hidratacijom. Hrana bogata elektrolitima podrazumjeva voće (posebno banane i agrume), povrće (poput špinata i krompira), mlječne proizvode i orašaste plodove.

Mikrominerali - mali, ali moćni
Mikrominerali, ili minerali u tragovima, potrebni su u manjim količinama, ali to ne umanjuje njihovu važnost. Neki od ključnih mikrominerala su:
Gvožđe - pomaže u transportu kiseonika po tijelu, proizvodnji energije i imunološkoj funkciji.
Jod - esencijalan za zdravlje štitnjače i metabolizam.
Mangan - pomaže u regulaciji šećera u krvi, formiranju kostiju, reprodukciji i imunološkom zdravlju.
Molibden - podržava detoksikaciju i zdravlje jetre.
Selen - važan za zdravlje štitnjače, reprodukciju, metabolizam i borbu protiv infekcija.
Cink - uključen u preko 200 enzimskih i hormonalnih procesa, važan za bolji imunitet i za zdravlje kože.
Bor - podržava zdravlje kostiju, balansira hormone, pomaže u apsorpciji magnezijuma i zacjeljivanju rana.
Hrom - pomaže u regulaciji šećera u krvi i razgradnji ugljikohidrata.
Kobalt - neophodan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i funkciju vitamina B12.                                                                                                                                                                                                                                                                                     Bakar - bitan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i djeluje kao kofaktor za nekoliko enzima.

Glavni izvori minerala
Minerale možemo pronaći u različitim vrstama hrane. Donosimo nekoliko glavnih izvora:
• Kalijum: banane, krompir, špinat, avokado.
• Fosfor: meso, riba, mliječni proizvodi, orašasti plodovi.
• Natrijum: so, kiseli krastavci, supe, prerađena hrana.
• Magnezijum: orašasti plodovi, sjemenke, lisnato povrće, tamna čokolada.
• Kalcijum: mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, sardine.
• Željezo: crveno meso, špinat, mahunarke, žitarice obogaćene željezom.
• Jod: jodirana so, morske alge, riba.
• Mangan: orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice, zeleni čaj.
• Selen: brazilski orasi, riba, jaja, meso.
• Cink: meso, mliječni proizvodi, orašasti plodovi, sjemenke.

Zašto su nedostaci minerala česti?
Nedostaci minerala su u porastu, a glavni razlozi kriju se u sljedećim činjenicama:
• Herbicidi kao što je glifosat, ometaju mikrobiom tla, što ubija mikroorganizme koji pomažu u stvaranju hranjivih tvari.
• Sintetička đubriva koja sadrže samo nekoliko ključnih nutrijenata, ali nedostaju u spektru hranljivih materija za vraćanje tla na optimalne nivoe.
• Monokulture koje oslabljuju kvalitet zemljišta, dok plodored (rotacija usjeva) pomaže u održavanju hranljivih materija.

Ko je najugroženiji?
Najugroženije grupe za nedostatak minerala su starije osobe, osobe s prekomjernom težinom ili gojaznošću, trudnice, dojilje, osobe s niskim socio-ekonomskim statusom i žene između 18 i 50 godina.
Savjet - razumijevanjem važnosti minerala i prepoznavanjem znakova njihovih nedostataka možemo poduzeti korake ka boljem zdravlju i prevenciji bolesti. Balansirana ishrana bogata raznovrsnim izvorima minerala ključ je za optimalno zdravlje i dugovječnost.