digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Komentari

Tragični islamski FATALIZAM

Autor: Mustafa Akyol Oktobar 07, 2015 0

Ranije, ovog mjeseca, na dan koji u muslimanskoj tradiciji imao veoma važno mjesto, petak, desila se strašna nesreća u svetom hramu u Meki, u blizini Kabe.

Ogromni kran je pao na džamiju koja okružuje Kabu usmrtivši 118 hadžija i ostavljajući više od 400 povrijeđenih. Ova vrsta nesreće je jedna od najsmrtonosnijih u novijoj historiji i zahtijevala je ozbiljnu istragu. Međutim, u zemlji duboko religijoznoj, kakva je Saudijska Arabija, operater koji je upravljao kranom iz građevinske grupacije „Binladen“ je našao idealan izlaz. Na press konferenciji kratko je izjavio:“Ono što se desilo je bilo van ljudske moći. To je bilo Božije djelo.“

Na njihovu žalost, saudijske vlasti nisu prihvatile takvu argumentaciju. Kralj Selman bin Abdulaziz Al Saud je suspendirao kompaniju od daljnjeg izvođenja radova, naredio temeljitu istragu i ponudio materijalnu kompenzaciju za porodice žrtava. Istražitelji su ubrzo zaključili da je kompanije odgovorna za nesreću zato što nisu poštovali sigurnosne mjere i uputstva za korištenje od strane proizvođača.

Iako je istraga značajan korak naprijed, moramo se zapitati zašto su tehničari javno odbili preuzeti odgovornost i nastojali se opravdavati zazivajući Boga i vjeru?

Ovo nije prvi put da se ovaj metafizički izgovor koristi kao argument. I gore nesreće su se dešavale u blizini Kabe i odgovornost se automatski prebacivala u domen božanskog. 1990. godine, 1426 hadžija je poginulo u stampedu uzrokovanom nedostatkom odgovarajuće klimatizacije i ventilacije. Međutim, tadašnji kralj Fahd bin Abdulaziz Al Saud je to pripisao Božijoj volji koja je iznad svega. „Takva je bila odredba“, izjavio je.

Ovo nije samo saudijski problem, to je globalni problem muslimana. Fatalizam se konstantno koristi kao izgovor za ljudski nemar i greške. Čak i u Turskoj koja je daleko modernija i sekularnija od Saudijske Arabije, „sudbina“ se često zaziva od strane različitih zvaničnika, pa i predsjednika Redžepa Tajiba Erdogana kao objašnjenje kolosalnih nesreća na željeznicama, rudnicima i gradilištima.

U skoro svim slučajevima pokazalo se da su glavni uzroci nesreća slabi sigurnosni standardi na radu i nespremnost vlade da ih unaprijedi. Tek u februaru 2015. godine, nakon stotina tragičnih nesreća koje su ubile više od 13000 ljudi u 12 godina, Turska je postala članica Međunarodne organizacije rada i počela sa implementacijom konvencije o zaštiti na radu koja je donesena prije 20 godina i koju se već usvojile brojne zemlje.

Nasreće se, naravno, dešavaju svuda. Međutim, samo u muslimanskom svijetu fatalizam se koristi kao izgovor za neadekvatne sigurnosne mjere i pohlepne gazde koji su škrti da osiguraju prikladne uvjete za rad. Iz tog razloga je predsjednik Turske uprave za vjerska pitanja, vrsni teolog i erudita Mehmet Gormez, osjetio potrebu da svojim sunarodnjacima ukaže da je „zazivanje božanskog kao izgovor za ljudske propuste i pogreške naprosto pogrešno“, i to nakon što je je u rudarskoj nesreći u Somi poginulo 314 rudara 2014. godine. „Prirodni zakoni su Božiji zakoni. Bog nam je podario mogućnost da razumimo ove zakone i da se ponašamo u skladu sa njima. Ono što je u skladu sa Božijom voljom je da preduzmemo sve potrebno kako bismo spriječili fizičke uzroke nesreće“, izjavio je gosp. Gormez.

Ovo izjava ima svoje utemeljenje u srednjovjekovnim akaidskim školama poput maturidija i mu'tezilija koji su vjerovali da ljudi posjeduju slobodnu volju i mogu biti aktivni kreatori svojih djela. Također su vjerovali da ljudi mogu koristiti svoj razum kako bi tumačili sveti tekst i uspostavili određene moralne norme

Cijeli tekst u printanom izdanju Preporoda

 

Prijevod: Mahir Kevrić

Izvor: The New York Times

23. septembar, 2015.

« Države koje nemaju vojsku Imaju li muslimani pravo biti samo ljudi? »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine