50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Krnjava egiptologija – arapski muslimani i stari Egipat

Autor: Haris Dubravac Oktobar 01, 2020 0
Photo by Navneet Shanu from Pexels Photo by Navneet Shanu from Pexels

Arapski izvori nadilaze sliku ugnjetavačkih staroegipatskih vladara koja važi za onog kur’anskog faraona, ali se ne može primijeniti na sve. Ovi izvori opisuju egipatske monarhe kao ličnosti koje vode svoj narod u jednom naprednom i dobro vođenom sistemu vlasti. 

Prosto je nemoguće pomisliti da predislamsko egipatsko naslijeđe za više od hiljadu godina od osvajanja Egipta pod vodstvom ashaba ‘Amr ibn el-‘Āsa pa do Šampoliona nije moglo probuditi radoznalost arapskih muslimana koji su živjeli na tim suncem okupanim prostorima. Zar možemo naivno prihvatiti da je radoznali muslimanski um tek tako prolazio pored, recimo, velelijepih piramida u Gizi ne pitajući se gotovo ništa o tim vremešnim spomenicima? Jesu li mogli hladnokrvno koračati predjelima na kojima su obitavali Jusuf, Musa i Harun, a.s.? Da to nije tako, svjedoči nam donekle i knjiga koja nam ovih dana dopade u ruke pod naslovom EgyptologyThe Missing Millennium – Ancient Egypt in Medieval Arabic Writings/Egiptologijanedostajući milenijum – drevni Egipat u srednjovjekovnim arapskim spisimaautora dr. ‘Ukašea ed-Dalija (Okasha El Daly).

Cijeli tekst u printanom i digitalnom izdanju.

Zjapeća praznina – ignorantski orijentalistički pristup

Ova knjiga djelimično osvjetljava zanemareno razdoblje od hiljadu godina u historiji egiptologije, od muslimanskog osvajanja Egipta u sedmom stoljeću po gregorijanskom kalendaru do osmanskog osvajanja u šesnaestom vijeku. Poticaj za pisanje ovoga djela došao je iz autorovog usavršavanja na polju egiptologije tokom kojeg se skoro nikada nije spominjao nikakav arapski doprinos u takozvanom srednjovjekovlju. Tako je nekim djelima želio popuniti prazninu između klasičnih izvora i izvorâ kasne evropske renesanse bivajući, kako kaže, nadahnut Edward Saidovom nepokolebljivom borbom protiv juriša kultur(al)nog imperijalizma i iskrivljenog tumačenja drugog.

Vidljivo je da su se arapsko-muslimanski autori itekako zanimali za staroegipatsko naslijeđe, da su imali znanje o njemu te da su pokušali ispravno protumačiti zatečenu kulturu u Egiptu. Mnoga djela su bila tako precizna da su pomogla arheolozima u iskopavanjima i objašnjavanjima nalazištâ pa čak i u rekonstrukciji spomenika koji davno nestaše pod uzavrelim pijeskom. Ovdje se ‘Ukaše uglavnom usredsređuje na muslimanske autore jer se obično islam krivi za to što su se Egipćani navodno odrekli svoje drevne baštine.

I neki ugledni arapski egiptolozi su se priklonili orijentalističkom stanovištu, pa tako ‘Abdu-l-‘Azīz Sālih ne spominje nikakav arapski doprinos u svom obimnom djelu o historiji Egipta i Iraka. 

Primamljivi Egipat

Neki egipatski historičari su pisali isključivo o historiji Egipta već od prvog stoljeća islama. U ranim spisima arapskih autora, bio je adet pisati najprije o vrlinama i izvrsnostima Egipta odnosno Egipćana pozivajući se i na neke hadise. Arapsko-muslimanski autori su pisali o Egiptu kao o zemlji nauke i mudrosti te su davali primjere različitih naučnih čudesa.  Općenitô stanovište arapskih pisaca iz “srednjeg vijeka” bilo je da Egipat nije samo mjesto gdje starine krase krajolik već jedna živa(hna) kultura koja je pored mnogo čega drugog proizvela i te starine.

Bliske veze između predislamskih Arapa i starih Egipćana (obožavanje i istovjetno porijeklo nekih božanstava, jezičke, trgovačke, političke i kulturne veze) osigurale su osjećaj kontinuiteta unutar zatečene egipatske kulture među muslimanskim pridošlicama nakon arapsko-muslimanskog osvajanja. Tome je doprinosilo i islamsko gledište da su muslimani posljednji istinski nastavljači ranijih tradicija. Ovaj rani susret može objasniti i nevjerovatnu sličnost arapske narodne književnosti, naprimjer nekih priča iz Hiljadu i jedne noći, i drevnih egipatskih kazivanja. Za Egipat su se zanimali ne samo naučnici, već i sufijski šejhovi, džamijski vaizi kao i neke halife koji su rijetke staroegipatske predmete izlagali svojim posjetiocima. 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija