Pored radionica iz osnova projektnog menadžmenta, koje je vodio edukator Valdet Peštalić, mladi su se upoznali na koji način njihovi projekti mogu uključiti i druge aktere u društvu, o čemu je govorio edukator Muhamed Jugo. Razumjeli su važnost uspostave kontakta s izabranim predstavnicima u lokalnoj zajednici, vijećnicima/odbornicima, te zašto je potrebno da predstavnike vlasti informiraju o vlastitim inicijativama.

S obzirom na značaj Zelenog plana EU, učenici medresa su izrazili želju da se iznađe efikasan način kako svojim vršnjacima i široj zajednici predstaviti Zeleni plan EU. Dali su određene prijedloge i primjere kako bi oni sami mogli dati svoj doprinos u podizanju svijesti o obnovljivim izvorima energije i zaštiti okoliša. Dodatne vjerske i općenito moralne argumente za svoje buduće kampanje pronašli su u informacijama i činjenicama iz predavanja Dževade Šuško i Medine Mehmedović-Mulalić iz Uprave za vanjske poslove, koje su govorile o važnosti zaštite Planete kroz prizmu islamskog učenja. 

Posljedice klimatskih promjena u BiH

Na edukativnim izletima mladi su posjetili vjetroelektranu iznad Mostara, primjer obnovljivih izvora energije, te planinu Rujište gdje su se slikali u blizini brojnih stabala munike, oborenih usljed klimatskih promjena, i vidjeli kakve strašne posljedice ove promjene ostavljaju u prirodi. Munika - bosanski bor je najstarije drvo u Evropi, a riječ je o subendemičnoj vrsti i glacijalnom reliktu koji svoj optimum, između ostalog, nalazi na Prenj planini gdje gradi endemične i unikatne zajednice.

S obzirom na značaj Zelenog plana EU, učenici medrese su izrazili želju da se iznađe efikasan način kako svojim vršnjacima i široj zajednici predstaviti ovaj plan EU. Dali su određene prijedloge i primjere kako bi oni sami mogli dati svoj doprinos u podizanju svijesti o obnovljivim izvorima energije i zaštiti okoliša.

“Drago mi je da smo posjetili vjetropark iznad Mostara i vidjeli kako se može na bolji način dobiti energija. Govorili smo i tome koliko su ugrožene životinjske vrste  i na koji način to vodi do poremećaja prirodne ravnoteže. Nakon svega, mislim da moramo globalno misliti, lokalno djelovati i težiti ka realizaciji Zelenog plana“, poručila je Lejla Bešić iz Visokog. 

“Trebamo preferirati vjetroelektrane, jer su odlična alternativa za druge proizvođače električne energije, pa i za hidroelektrane. Za razliku od drugih vrsta elektrana, vjetroelektrane imaju minimalan utjecaj na lokalne ekosisteme, te ne doprinose globalnom zagrijavanju i kiselim kišama“, kazala je Haira Tolja iz Novog Travnika.

“Nakon radionica i izleta zaista mi je jasno kolika je važnost obnovljivih izvora i kakvu će ulogu oni imati u budućnosti“, kazao je Ahmed Avdibašić iz Tuzle. Njegov prijatelj Vahidin Mehanović je fasciniran mogućnošću korištenja energije iz obnovljivih izvora. “Kada bi čovjek efikasnije koristio sunčevu energiju postigao bi veću energiju od one koja nastaje od ukupnih rezervi nafte i ugljena zajedno u svijetu“, kazao je Vahidin.

Šta je Evropski zeleni plan EU

Prema riječima projekt menadžera Melike Arifhodžić projekat za mlade u BiH My Green Deal/ Moj zeleni plan realizira Uprava za vanjske poslove i dijasporu i Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice uz podršku Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR). “Kroz ovaj projekat mladi će se upoznati s važnošću ideja i politika EU o ublažavanju klimatskih promjena, promjena na Zemlji uzrokovanim efektom stakleničke bašte, o smanjenju zagađenja zraka ali i voda i okoliša, o ekonomičnoj upotrebi energije i održivom upravljanju resursima, eksploataciji alternativnih izvora energije itd.“, kazala je Melika. U okviru radionica mladi su učili i kako pisati aplikacije za male grantove,   te će u nastavku ovog projekta pristupiti pisanju manjih projekata iz zaštite okoliša, a odabrani projekti će biti podržani i implementirani od strane samih učenika.

Evropski Zeleni plan je strategija za postizanje održive ekonomije Evropske unije pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u svim područjima politika i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Shodno ovom planu, Evropa bi trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Strategija obuhvata pet prioritetnih oblasti: dekarbonizaciju (klima, energija, mobilnost), kružnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vode, zraka i tla, održivu proizvodnju hrane i ruralnih područja te zaštitu i oporavak biodiverziteta. Zeleni plan Evropske unije za Zapadni Balkan je dio Evropskog zelenog plana, kojeg su podržali predstavnici zemalja regiona na samitu u Sofiji, u novembru 2020. godine.